VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160409

500 ANOS - TINAN ATUS LIMA: Kapítulu 51 – Reokupasaun Timor Portugés (1945-1975) - Parte dahuluk

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapitulu 51 - Reokupasaun Timor Portugés (1945-1975)

(Parte Dahuluk)

Ita hatutan fali istória Timor Loro Sa’e nian bainhira ita ko’alia kona ba tinan atus lima (500 Anos) malae mutin hasoru emar timor.

Iha loron hitu fulan Maio 1945, governu hosi Nasaun Aliadu (Estados Unidos da América, Inglaterra, França e Rússia) hato’o katak Alemanha rende tiha ona. Iha loron 8, iha Lisboa, Dr. António de Oliveira Salazar hato’o diskursu ida Assembleia Nacional, hau hatudu ninia ksolok. De facto, Amerikanu sira soe tiha bomba atómica iha sidade Hiroshima (6 Agostu) no Nakasaki (8 Agostu), Imperiu japonês mos rende.

Iha loron 15 fulan Agosto tinan 1945, imperador Hirohitu fo sai orden ba soldadu japonés sira atu labele funu tan. Iha loron ne’e, embaixador japonês Morishima haruka lia menon ida ba Dili, katak Governu japonês sei entrega fali soberania ba governu portugés. Lia menon ne’e komandante japonés iha Timor koronel Yoshioko no Konsul Yoshirato Suzuki kam lori ba hato’o ba governador Manuel Ferreira de Carvalho.

Loron 17 no 18 fulan Agostu, governu Japaun haruka ninia tropa rende mos iha Timor. Rendisaun autoridade japonés hala’o iha loron 2 fulan Setembru. Komandante japonés iha Dili, hato’o “termo de rendição” iha ró-ahi “Missouri. Hosi Lisboa, Dr. Salazar husu ba Presidente dos Estados Unidos atu tropa australianu labele okupa fali Timor, maibé tenki entrega deit ba Soberania Portuguesa. Amerika la obriga Australia karik, to’o oras ne’e sira sei ukun “Colonia de Timor”. Diplomasia portugés mak halo sira la hela iha ne’eba. Maibé, Portugal mos sei fo baze aviasaun iha Açores ba Amerikanu sira bele okupa. Ita bele dehan, rai kiik hanesan Açores ho Timor ema halo kontratu deit kona ba sira. Iha loron 5 fulan Setembru 1945, governu português hala’o fali nia knaar iha Dili, hodi toma konta fali Timor hanesan ninia Kolónia.

Iha loron 11 fulan Setembru, komandante australianu brigadeiro Dyke simu rendisaun hosi komandante japonés iha ró-ahi “Moresby”. Iha loron 23, hala’o serimónia omenajem ida iha Dili, iha edifisiu Câmara Municipal, nia oin, ba ema hotu hotu ne’ebe´mate ona iha funu laran.

Iha loron 27, too iha Dili ro-ahi “Bartolomeu Dias” no “Gonçalves Zarco”, ne’ebé tula komandante portugés Brigadeiro Varejão, no Inspector Capitão Óscar Ruas, ne’ebé ikus mai sei sai governador Timor nian. To’o mos funsionáriu portugés balu ne’ebé sei okupa fali kargus iha Dili no sirkunskrisaun (Circunscrição) no postu administrativu sira. Iha loron 28, to’o mos iha ponte-cais Dili, ró-ahi “Angola” ho tropas portugés no ro-ahi ida naran Afonso de Albuquerque. Iha loron 9 fulan Outubro to’o mos ro-ahi “Sofala” ho ema ba hosi Portugal, Moçambique no Macau.

(sei tutan) Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.