VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160216

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA: Kapítulu 48 - Eresaun Dioseze Dili nian – 1940

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 48 - Eresaun Dioseze Dili nian – 1940

Iha loron haat fulan setembru tinan 1940, amo Papa Pio XII, ho bula Selemnibus Conventionibus foti Misaun Katólika iha Timor Portugés, ne’ebé pretense ba Dioseze Macao, hanesan dioseze.

Amo Papa Pio XII hakerek nune’e: “Asina tiha akordu solene iha loron hitu tinan ida ne’e entre Santa Sé no Repúblika Portuguesa, no ratifika tiha iha fulan juñu,  situasaun kolónias portugezas iha África no Timor altera tiha ona; Ami hakarak  dezenvolvimentu Katolisismu nian makaas liu tan  iha rai hirak ne’ebá. Ami hamulak tiha no hanoin tasak didiak tiha ona, tan ne’e ho ami nia kbiit tomak, ami hatun dekertu hanesan tuir mai ne’e:
“Iha ilha Timor, iha rejiaun ne’ebé depende  ba República Portuguesa, no pertense ba jurisdisaun dioseze Macao nian, ami haketak  niania territóriu hosi Dioseze inan (Macao), no foti (erije) ba dioseze foun, ne’ebe sei bolu Diocese de Díli, no tau iha Arquidioseze nia okos, no haruka dioseze foun  nia bispo sira depende, iha tempu balu deit,  ba Arcebispo Metropolitano de Goa e de Damão.
Ami tau dioseze ninia sede iha sidade Dili, no foti igreja ne’ebé konsagra tiha ona ba Nossa Senhora Imaculada Conceição, hanesan sé episcopal”.

Surat ne’e hasai iha Vaticano, iha loron 4 fulan setembru tinan 1940.

(Cardeal R.C.  Rossi, Secretairo da Sagrada Congregação Consistorial).

Iha loron 18 fulan janeiru, tinan 1941, ho surat seluk, amo Pio XII foti amo lulik Jaime Garcia Goulart, ne’ebé to’o tempu hansesan Vigario Geral, sai hanesan Administrador Apostólico.

Entretantu, Timor Portugués hetan invasaun hosi tropas japonezas. Iha fulan outubro 1945, amo Papa Pio XII foi Monsenhor Jaime Garcia Goulart ba Bispo Residencial Diocese de Dili. Monsenhor Jaime, ne’ebé, tanba funu, halai no ba hela hanesan refujiadu iha Austrália, simu notisa katak sai Bispo Dili nian iha Sydney. Nia simu konsagrasaun ka ordenasaun episcopal iha Sydney, iha loron 28 fulan outubro 1945. Nia tama dioseze foun iha fulan dezembro 1945.

Iha tinan 1941, iha Timor portugés iha Misaun hirak ne’e: Parokia Dili (padre Porfírio Francisco Rodrigues Campos no padre Alberto Ressurreição Gonçalves); Misaun Manatuto (padre Diogo José d’Almeida no padre Carlos da Rocha Pereira); Misaun Soibada (padre Januário Coelho da Silva, padre Ezequiel Enes Pascoal, padre Manuel Silveira Luís, padre Jorge Barros Duarte,  no padre Abílio Caldas); Misaun Baucau (padre António Manuel Serra no padre Júlio Augusto Ferreira); Misaun Alas (padre António da Conceição Grebaldo Fernanades); Misaun Hatolia (padre Francsico Madeira); Misaun Ossu (padre Francisco dos Santos Afonso); Misaun Suro (padre Norberto de Oliveira Barros no padre António Manuel Pires); Misaun Oe-Cusse (padre Francisco António Durão Quintão no padre Norberto Augusto Parada).

Iha tinan ne’ebá, amo lulik hamutuk ema na’in 21; Madres canossianas, hamutuk na’in 20; Iha Katekista na’ina 42. Uma kreda ka  iha igreja 7; kapela sira hada ho fatuk, no taka ho kalen, 18; kapela halo ho tali tahan ka du’ut no didin ho au ka bebak, 17.

Kona ba eduksauan ba labarik mane, iha Koléjiu ida (Soibada); kolégio ba labarik feto 3 (Dili, Manatuto no Soibada); Eskola ba preparsaun Professores no Katequista, 1; no eskola primaria hamutuk 25. Sarani ka katóliku, hamutuk 29.899. Ema jentiu mak barak liu.

Tinane nee, 2016, Dioseze Dili cumpre tinan 75, ho nia efetivasaun hodi hamriik mesak. Parabéns ba Dioseze Díli.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premio Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.