VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150219

ESPETATIVAS HO DEZAFIUS BA VI GOVERNU KONSTITUSIONAL

ESPETATIVAS HO DEZAFIUS BA VI GOVERNU KONSTITUSIONAL

* Husi Estanislau S. Saldanha, staf hanorin DIT

VI Governu Konstitusional pose no halao ona servisu. Governu foun hamosu espetativas foun. Dr. Rui M. Araujo nudar PM hanesan figura konsensual husi jerasaun foun lidera governu foun. Figura ida nebee iha kapasidade intelektual, esperiensia ho integridade moral diak. Nunee ita hotu tau fiar katak nian sei halo buat ruma, maske ita mos rekuinese katak iha dezafiu lubuk ida ba nian hodi resolve atu lori governu hetan prestasaun diak no servisu ba bem estar komum. Artigu badak nee hakarak hatoo espetativas ho dezafius nebee sei hasoru husi VI Governu Konstitusional.

Governu foun normalmente halo ema iha espetativas boot hodi halo mudansa ruma iha governu laran hodi aumenta prestasaun servisu hodi hadia povu nian moris. Tanba nee, ema hotu hein oinsa governu nee, halao nian servisu iha tinan rua mai nee. Ema balu hakarak hare no halo ona avalisasun ba governu depois loron 100 sira pose. Nunee hare sinal ho simpton husi governu nee lao ba diresaun loos ka sala, halo buat loos ka sala, hadia buat ruma ka la hadia.   

Ita espera governu foun nee servisu barak liu du ke gaya no servisu efetivu liu du ke gengsi, no obra diak liu du ke mehi aas liu, no orienta servisu barak liu ba povu (baze) du ke pasiar ba liur.  Nunee mos i investa makas liu ba prioridade ho nesesidade povu nian ho aumenta ho diversifika rendimentu iha tempu folin mina tuun makas hodi asegura rendimentu sustentavel ba dezenvolvimentu sustentavel hodi muda povu nian moris ba diak du ke investa osan boot ba fahe malu poder (power sharing).

Seitor sira nebee governu foun presiza investa makas mak: (1). Edukasaun, (2). Saude, (3). Agrikultura, (4). Reforma funsaun publika ho servisu Publika, ho (5). Haforsa justisa no hamenus intervensaun ba tribunal, (6). Kombate inefisiensia ho korupsaun. (7). Infrastrutura hanesan estrada, eletrisidade ho bee moos, no (8). Mantein politika vizinu diak ho Indonesia ho Australia nudar amigo boot. Husi seitor sira nee, iha buat balu presiza investimentu osan, maibe buat balu presiza deit investa ho vontade politika. Buat nebee nesesita atu investimentu orsamentu boot mak edukasaun, saude, agrikultura ho infrastrutura. Maibe seitor seluk presiza investa liu ho vontade diak ho vontade politika (good and political will) hodi implementa, sein orsamentu boot. Pra-kondisaun ba buat sira nee mak presiza planeamentu ida diak, ho prioridade klaru no investa. Nunee mos presiza kontrola ho monitoring diak hodi asegura output bele lao diak sein hamosu inefisiensia ho korupsaun.

Dezafiu ida mak konjuntura-governu multi-partidariu ho karakteristika, plata-forma politika ho interese ida-idak nian. Nunee oinsa bele jere diferensas husi kompozisaun multi-partidarizmu iha governu (multi-political party government) nee rasik hodi hakat ba prestasaun servisu ba bem estar komum tuir vontade popular. Iha governu agora, kompostu husi ministru senior nebee eis Primeiru Ministru, iha Prezidenti Partidu nebee Eis Vise PM, iha Sekreatriu jeral partidu mais votadu iha PN ho seluk-seluk tan. Nee presiza skill ho art hodi jere atu uniforma programa governu no ezekuta efetivu tuir prioridade ba interese povu, laos interese pesoal ho partidu. Prosesu uniformanizasaun vizaun politika ho internaliza iha planu governu, sinkroniza no aktualiza iha asaun riil presiza tempu. Infelizmente tempu ba governu badak tebes (efetivamente la too tinan rua).

Dezafiu seluk mak harii fondase diak oinsa aumenta rendimentu nasional non mina ho diversifika rendimentu nasional iha tempu nebee mina nian folin tuun kuaze 50% no produsaun mina posu sira iha tasi timor too ona puncak ho hahu tun (decline) ho posu seluk seidauk dezenvolve hodi asegura dezenvolvimentu nasional nebee sustentavel.

Dezafiu boot seluk mak joven sira barak mak idade servisu ho hotu eskola no la hetan servisu. Numeru nee loron ba loron aumenta. Bainhira kamada sosial nee la jere diak sei sai pontu kritiku nebee autor politika sira husi rai laran ka rai liur bele instrumentaliza hodi atinzi sira nian interese politika, nunee bele hamosu konflitu no instabilidade nasional. Mos tanba expresaun frustrasaun joven sira rasik tanba sistema ho kondisaun estrutural merkadu servisu nebee orienta liu ba favoritismu, grupismu ho partidarismu, nunee sira lakon iha merkadu servisu tanba deit "unfair competition and invisible hand" iha “labour market” nian laran.

Dezafiu ida tan mak Timor-Leste hakarak tama iha ASEAN nebee iha 2015 hahu tama iha merkadu ida (single market) nebee hanaran komunidade ekonomia ASEAN (ASEAN Economic Community). Komunidade nee nian dotrina mak sasan, jasa, investimentu, kapital ho trabailador hasuli livre (free flow of goods, services, investments, capital and labour). Iha parte seluk, realidade agora, agora kuinesimentu, abilidade, hahalok ho esperiensia joven iha Timor-Leste sei kiik tebes. Nunee mos produsaun aihan domestiku. Sein tama iha ASEAN, Timor-Leste nian kompetividade ema ho sasan lakon ona iha merkadu domestika, emprenza kiik ho mediu (small ho medium enterprise) timor oan nian hahu monu, empreza boot sira dominante liu husi liur tanba Empreza Timor nian barak mak sai "makelar" ba projetu.

Hare husi dezafiu sira nee, hau hanoin importante tebes PM Rui bele intermediariza maun boot sira ka lider nasional hanesan Xanana, Mari, Taur, Horta ho Lu Olo hodi iha vontade diak ho politika atu hamutuk hodi harii politika inkluzaun. Politika nee laos ba sira nian jerasaun deit, no ba sira nian an, maibe mos ba jerasaun foun. Formasaun governu foun nee iha iha simpton inkluzaun nee, maske skop inkluzaun nee sei iha deit partidu politika sira hetan asentu iha parlamentar. 

Politika inkluzaun nee halo hodi evita boot sira la bele kisuk malu nebee dala barak uza joven sira hanesan instrumentu politika hodi hamonu malu. Politika inkluzaun nee espera ho objetu boot hodi lori lider laran luak ho vontade tomak, sein kompensasaun ba pesoal ho grupu, hodi hamutuk no uza potensia nasional tomak, hodi orienta servisu ba bem estar komum. Nunee bele hatuur fondase atu halo dezenvolvimentu nebee orienta ba povu nian moris diak (people based development), laos ba elite politika ho grupu ka partidu politika (elit and political based development) hanesan agora. Nunee bele hamoris ekonomia no loke kampu servisu, no aumenta kompetividade Timor-Leste nian. ***

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.