VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090306

Lei Pensão Vitalícia & “Pensão Especial de Subsistência/ Sobrevivência” ba Combatentes da Libertação Nacional: Hanoin hikas “Justice as Fairness”

Martinho G. da Silva Gusmão

Filipe Rodrigues Pereira argumenta ho clareza katak, lei pensão vitalícia ba ex-titular no ex-deputadu ne’e hanesan lei corupta (TP 24 Fevereiru 2009). Hare husi aspektu filosofiku, nia dehan, katak lei ida ne’e la obedese ba “principle of justice” nian no “principle of equity” (kepatutan). Ema ne’ebé produz lei ne’e verdadeiramente halo korupsaun. Inklui iha laran, mosu eskandalu moral boot ida perante sofrimentu povu no disgrasa ne’ebé veteranu sira hetan duranti tempu naruk ona. Iha fraze ikus, nia dehan, “Implementasaun LPV/LPMVDOR dala ruma bele halo nasaun monu collapse iha tinan hirak ne’ebé mak sei mai”.

Hau kontinua belun Filipe R. Pereira nia hanoin hodi husu, tan sa no oinsa mak nasaun monu collapse? Claro, husi aspektu «despeza» Estadu nian, ita fo han degrasa deit ba ema balun ne’ebé la halo ona servisu ba Nasaun no Povu. Até proprio, fo han ema balun ne’ebé ninia servisu espesial mak lansa polemika iha povu nia let no nasaun nia laran, inklui “fase roupa foer” iha nasaun seluk.

Maibe, interesante liu atu ita hanoin hamutuk, katak LPV halakon “principle of justice” ne’ebé iha filosofia politika kontemporanea dehan “justice as fairness”. Atu hare aspektu ida ne’e moos liu tan, hau hatudu ba lei n. 3/ 2006 – “Estatuto dos combatentes da libertação nacional” (LCLN). Wainhira ita kompara LPV no LCLN, ita hare oinsa mak mosu “injustisa” maibe mos iha aspektu balun ita hare fenomena foun “white-collar crime” (krimi gola-mutin; kejahatan kerah-putih). Se Filipe R. Pereira mak firmi liu tan karik, nia sei dehan katak LPV ne’e lei corupta ne’ebé produz husi kriminozu gola-mutin sira.

Justice: “fairness” – “equity

Hanesan hau hakerek dala barak ona, diskusaun iha filosofia politika la bele husik liu John Rawls ninia Theory of Justice (1970). Livru ida ne’e sai tiha ona hanesan “dogma” iha estudus kona ba etika politika, tan Rawls bele halo sintese foun husi Platão too Kant, J.J. Rouseau too John Locke. Tuir ninia hanoin, “justice” tenki kobre ideia 3 “liberty”, “equality”, no “reward for services contributing to the common good” (cfr., Collected Paper: 48ff). Rawls ninia argumentu sempre naruk no halo kolen ita ne’ebé le nia livru. Maibe, wainhira ita hatene ona ninia tesis, ita sei hetan prazer boot hodi nani tama iha oceania pensamento filosofo husi Harvard University ne’e.

Atu aplika ba LPV no LCLN, hau foti deit artigu balun ne’ebé sei hatudu katak belun Filipe nian hanoin ne’e absolutamente loos! Maibe, tenki mos aumenta, katak, pensaun ba eis-titular ne’e la’os deit ida, maibe Decreto do Governo hodi “regulamenta” saida mak sira simu wainhira la kaer ona kargu nudar PR, PM, ka Presidente PN no STJ. Decreto ida ne’e publika iha 1 Agostu 2007 husi PM Estanislau Aleixo da Silva no Ministra PF Maria Madalena Brites Boavida (depois, 8 Agostu 2007, AMP simu pose atu kaer governu foun). Ne’e duni, LPV ba ex-deputadu ne’e aprova ho unanimidade iha primeira legislasaun (veta husi PR Xanana Gusmão, maibe tenki promulga, tan la bele veta dala 2). Maibe, pensaun ba ex-titular ne’e mai husi dekretu Governu (tan la biban ona atu hatama liu husi PN foun AMP nian).

Wainhira ita kompara ninia konteudu husi lei ba ex-titular no ex-deputadu ho combatente libertação nacional, ita sei desmaia ...

a) Ba ex-deputadu no ex-titular, sira bele simu pensaun too 100% husi sira nia salariu wainhira sei kaer knar. Wainhira deputadu ninia “gaji” sae, sira nia pensaun mos sae. Ne’e hatudu katak, ex-deputadu no ex-titular la servisu mos simu osan hanesan PR, PM no membru PN ne’ebé servisu namanas hela.

b) Ba veteranu/ kombatente simu deit “vencimento mínimo” husi gaji funsaun publika nian. Ne’e katak, balun tenki menus husi US$ 100. Maibe, ita la hatene, se funsionariu publiku nia gaji sae, pensaun ba veteranu/kombatente mos sae ka lae? Lei nonok tiha deit.

c) Ba regalias (tunjangan pensiun), ex-deputadu no ex-titular hetan kareta, uma, osan atu sae aviaun ba rai liur (ho “classe adequado”: bele kelas ekonomi, kelas bisnis, eksekutif maibe mos bele primeira classe), osan atu halo tratamentu saude, osan atu halo uma foun, telefone, internet, komputer, kantor, satpam, sekretaris pribadi, asesor pribadi, nst.

d) Ba regalias veteranu/kombatente sira nian ... hau la iha korajen atu hakerek. Tan la hetan ninia ekuivalensia minimu ida mos!

e) Ba ex-deputadu no ex-titular sura ninia pensaun, wainhira hala’o knar fulan 42 ka tinan 3,5 deit.

f) Ba veteranu/kombatente so bele simu pensaun wainhira halo servisu too tinan 8, mak bele simu. Menus husi ne’e, entaun simu deit subsidiu hodi hala’o sira nia moris.

g) Ba ex-deputadu no ex-titular, hahu sura sira nia osan ba pensaun wainhira mandatu hotu. Entaun, se 19 Maiu PR husik ninia knar entaun ninia osan mos sura kedas. Nune’e mos ba ex-deputadu sira no ex-ministru sira. Maibe, wainhira sira hetan “kargu” foun, entaun pesaun ne’e pendenti lai. Aban bainrua mak simu hamutuk husi ex-titular, ex-ministru, ex-deputadu, wooww … riku matak kedas!

h) Ba veteranu/ kombatente so bele simu deit sira nia osan wainhira too ona tinan 55 ba leten. Sira ne’ebé halo funu ho “menor idade”, tenki hein too katuas lai mak simu osan. Agora seidauk bele.

Se ita halo leitura husi livru A Theory of Justice, ita sei hare katak a priori ukun-nain mai ho pozisaun “super”! Sira ne’ebé kaer ukun (deputadu no governu) ninia forsa maka’as liu entaun sira iha “liberty” boot liu atu impoin sira nia “poder”. Entaun, LPV no LCLN hatudu katak ita halakon ona prinsipiu “equal liberty” entre ex-titular no ex-deputadu ho ex-combatente. Deputadu/Governu husi FRETILIN sai hanesan “single majority”. Entaun, sira iha “liberdade” espasial tomak atu halo saida deit, inklui halo lei ba sira nia an. Ex-combatente da libertação nacional (FALINTIL) la iha “liberdade” atu bele negosia. Tan ne’e prinsipiu “liberdade” la funsiona iha prosesu formulasaun ba LPV no LCLN.

Hamutuk ho Ralws, ita bele argumenta katak iha sosiedade ida nia leet, tenki iha duni diferensia. Rawls uza liafuan “equality” la’os atu dehan ema hotu-hotu hanesan deit. Por ezemplu, iha jogo futebol nian 1 baliza, balun defeza, balun iha sentru no balun iha avansadu/ atakante. Diferensia hanesan ne’e normal ona! Iha sosiedade (ka organizasaun) ida, ema balun sai lider no ofisial ho rangking aas liu. Ema seluk sai bawahan. Maibe, tuir Rawls, “... an inequality is allowed only if there is reason to believe that the practice with the inequality, or resulting in it, will work for the advantage of every party engaging in it. Here it is important to stress that every party must gain from the inequality” (… desigualdade bele deit aseita wainhira iha razaun atu fiar katak pratika husi desigualdade, ka ninia rezultadu husi ne’e, sei fo vantajen ba parte ida-idak ne’ebé involve iha laran. Iha ne’e importante atu ita sublina katak parte ida-idak tenki manan husi desigualdade). Maibe, tese ida ne’e la funsiona wainhira Deputadu/ Governu hela iha pozisaun “excellentissimo” (ironia boot liu, wainhira ita rona iha TVTL balun dehan “excellentissimo camarada ...”! Ne’e espresaun abnormal, ne’ebé iha Timor Leste sai normal fali); maibe veteranu sira hetan deit atribuisaun ho liafuan famozu sira hanesan “kaixa, kaixoti, fuk naruk la fase, fahi krekas”, nst.

Ninia konsekuensia, wainhira temi kona ba “reward for services contributing to the common good” (remunerasaun ba servisu ne’ebé sira kontribui ba bem-comum) ita hare ku’ak luan boot. Ba ema ne’ebé kontribui isin-klamar (faan mate) too tinan 7,5 (menus husi tinan 8) hetan deit “subsidiu”, maibe ba ema ne’ebé duranti tinan 3,5 hatene deit foti liman (nudar deputadu) ka hatene deit insulta povu (nudar governantes) hetan kedas “pensaun vitalisia”. Iha pozisaun ida ne’e mak Filipe R. Pereira ninia liafuan katak “nasaun collapse” la’os deit problema osan, maibe problema “moral”. Hamosu injustisa precisamente hatudu imoral. Ita nia nasaun collapse, tan ita nia governantes sira lakon “sentimentu justisa” nian.

White-collar crime

Iha sosiologia, Edwin Suntherland (1962) mak hatudu uluk “white-collar crime” (krimi-gola mutin/ kejahatan kerah-putih). Tuir nia hanoin, krimi gola-mutin hanesan “crimes committed by persons of high social status and respectability in the course of their occupations” (krimi ne’ebé hala’o husi ema sira husi kasta sosial aas nian no iha naran boot wainhira hala’o sira nia knar). Dehan nune’e, tan ema sira ne’ebé halo krimi la’os oin “bandidu” baibain husi klasse naok manu ida ka naok foos karol ida. Ema boot sira sempre hatais faru-mutin gola ho gravata. Sira halo defeza barak ba ema hotu nia diak, maibe atu taka operasaun wainhira naok sasan publiku nian.

Se dehan LVP ne’e lei corupta, entaun korupsaun ida ne’e legal tan Deputadu/ Governu uza intrumentu Konstituisaun, lei no regulamentu atu “kokir” osan Estadu nian ba sira nia an rasik. Sira ne’e duni mak ko’alia bebeik, “osan povu nian, la bele gasta arbiru deit”. So wainhira debate kona ba LPV sira la hakilar malu, “la bele gasta arbiru deit”.

Maibe, too ohin loron PNTL no PGR la bele detekta kedas no kaptura Deputadu/ Governante tan hahalok kriminal. Tan sa? Tan, tuir Suntherland, krimi-gola mutin barak mak “crimes without victims”. La iha ema ida mak hatoo keixa ba PNTL no PGR hasoru LPV. Mesmu “veteranu” sira hetan sofrimentu barak no seidauk simu sira nia “gratifikasaun”, maibe sira rasik la halo protestu nudar “vitima”. Até, propriu veteranu sira ho orgulho dehan “ami ne’e heroi”. Entaun, atu uza liafuan husi Suntherland, korupsaun legal ne’e la halo ema seluk sai vitima, basá iha “... corruption, both parties involved may see themselves as gaining from the arrangement, both are liable to prosecution, therefore neither is likely to report the offence” (… korupsaun, parte rua ne’ebé involve bele hare sira nia an hanesan manan husi saida mak sira halo, sira bele hetan prosekusaun, tan nee la iha ida mak hanoin atu hatoo keixa).

Ema oituan deit mak hatene tan sira kumprende konteudu lei no ninia impaktu ne’ebé halakon tiha “fairness” (lealdade). Estudante lubuk ida uluk halo ona protesta no demostrasaun. NGO balun (rede NGO iha Baucau, inklui CJP Baucau) hatoo ona sira nia protestu. Maibe, protestu husi grupu hanesan ne’e dala barak la hetan reperkusaun. Ninia rezultadu, LPV hetan duni promulgasaun husi PR Xanana Gusmão (ba ex-deputadu sira), no ex-titular husi PR Ramos Horta. Atu hametin liu tan sira nia pozisaun PM Estanislau A. da Silva hasai tan dekretu governu nian. Iha kazu hirak ne’e, PN no Governu (husi partidu maioritario) iha liu “liberdade” atu impoin sira nia interese. Husi parte seluk, NGO no akademiku la iha rekursu atu bele kontra sira ne’ebé kaer ukun, sa tan lori kazu hirak ne’e ba tribunal.

Suntherland mos argumenta tan katak, “... there is a consistent bias involved in the administration of criminal justice under laws which apply to business and professions and which therefore involve only the upper socio-economic group” (… iha bias ne’ebé involve bebeik iha administrasaun tuir lei husi justisa criminal nian ne’ebé aplika ba emprezariu no professional no tan ne’e involve deit kasta sosio-ekonomiku aas nian). Ne’e katak, krimi ne’ebé kasta aas nian halo/ komete, sei la’o nafatin tan sira halo ho dalan legal, administrasaun ne’ebé finu no professional. PNTL no PGR kaer naok ten iha basar ka naok ten iha dalan, tan sira la halo tuir regra no profesionalizmu. Ne’e ema kaer toman lalais deit.

Liafuan ikus ...

Ita rona ona katak husi AMP hatama ona esbosu (draft) ba revizaun LPV nian. Total ne’ebé asina hamutuk 38 kedas. Esbosu ida ne’e hetan suporta husi PUN. Maibe, ikus mai FRETILIN mos fo “presaun” atu hadi’a lalais LPV. Ita tenki fo parabens ba sira. Hau sei hein ho entuziasmu, se deputadu sira uza nafatin liafuan “pensaun vitalisia” (afinal servisu tinan 3,5 deit) ka “subsidiu” (hanesan veteranu/ kombatente ne’ebé hetan subsidiu tan servisu la too tinan 8).

La hatene oinsa mak meja PN la iha korajen atu hadi’a LPV ne’e. Buat ne’ebé interesante liu atu ita su’ut tuir mak “joga” iha alto nivel atu halo sasan la’o neneik. Ninia konsekuensia mak, clarissimo, atu montante osan ba pensaun nian sae nafatin. Wainhira PN halo revizaun, entaun osan lubuk ida sira raut mos ona. Iha ne’e ita rezista buat ida tan: dirijenti PN hola parte iha “krimi gola-mutin” (white collar crime).

Ita rona Vice-PN Sr. Vicente Guterres buka atu esplika (iha TVTL) kona ba lei remuneratoria ba titular nian, antes halo revizaun ba pensaun vitalisia ba ex-titular (Governu AMP mos bele hapara tiha dekretu governu anterior ho dekretu seluk, los?). Esplikasaun ida ne’e la konvensidu. Manggame oituan. Basá, remuneratoria ba titular ne’e konsekuensia ba ema sira ne’ebé sei aktivu halo ninia servisu. Alias, ita selu ema ne’ebé halo servisu la hanesan ho selu ema ne’ebé la halo servisu. Se hau nia Portugues la sala karik, hau intende katak “remuneração” (ba titular) la hanesan ho “gratificação” (ba ex-titular); “vencimento” (deputadu/membru governu) la hanesan ho “pensão” (ba ex-deputadu/membru governu). Titular nia karakter la hanesan ho ex-titular nian. La iha logika atu hateten katak lei ida hein fali lei seluk. Lei ida la bele hapara lei seluk. Problema ne’ebé mak ita hasoru la’os titular rasik, maibe ex-titular ninia “osan” ne’ebé “exagerado” (keterlaluan). Esplikasaun husi VicePN ne’e komplikadu fali. Ka, hau nia Portugues mak sei fe’uk hela, karik?

*) Direitor CJP Diocese Baucau. Dosente filosofia politika, etika no direito iha Seminario Maior S. Pedro & S. Paulo, Fatumeta. Hanorin mos iha UNTL.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.