VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170816

Sa Ida Mak Governu Foun Konsidera Ho Halo Iha Tinan Lima Mai?

SA IDA MAK GOVERNU FOUN KONSIDERA HO HALO IHA TINAN LIMA MAI?

Estanislau S. Saldanha
Partidu politiku nebe mak forma governu, buat nebe importante no governu tenki konsidera no dezenvolve programa hodi hatan mak née:
  1. Fundu mineral iha federal reserve USA agora hela US$16.5 bilaun. Produsaun minarai  Bayu Undan hahu tuun no estimasaun sei hotu por volta tinan 10 tan. Kampu minarai Kithan maran ona. Kampu minarai Greater Sunrise sedauk bele produz tanba sei hein delineasaun fronteira martima. Folin minarai tuun nebe implika mos ba rendimentu tuun makas. Sekarik la deskobre minarai iha posu ka kampu foun sei ameasa boot ba futuru TL.
  2. Tusan TL hahu boot, por volta US$400 milaun no agora foin selu interest rate no sedauk selu capital investment. Karik to’o ona tempu selu (jatuh tempo), TL sei selu interest rate plus capital investment.
  3. Agora osan barak mohu tanba inefisiensia no korupsaun. Nunee mos osan barak sai tanba kobre kustu politika populis hanesan subsidiu, insentiva, Pensaun Vitalisia (PV) ho seluk. Osan barak sai mos tanba inbalansu komersiu exportasaun ho importasaun. Produsaun domestika kiik tebes.
  4. Funsionariu publiku barak tebes nebe abzorve Osan boot maibe produtividade ho kualidade servis kiik.
  5. Investimentu osan minarai ba seitor produtivu hodi hasae rendimentu alternativu ba minarai sei kiik.
  6. Edukasaun nebe sai seitor save sedauk hetan atensaun diak hodi hasae kualidade no hadia kualidade kapital umanu hodi muda TL husi natural resource based economy ba service based economy.
  7. Planu dezenvolvimentu ho ezekusaun planu sedauk integradu nebe hatudu husi ego sectoral sei boot. Nunee hamosu kustu boot.
  8. Agricultura sedauk susesu diak nunee too agora TL sei depende barak tebes ba foos, modo, aifuan, ikan, ho naan husi nasaun liur. Nunee kustu boot. Irigasaun ho mekanizasaum seidauk lao diak, iha sorin seluk seitor nee abzorve osan boot, maibe produtividade hodi substitui importasaun sei kiik tebes.
  9. Infratrustrutura baziku hanesan estrada ho bee mos sedauk kobre TL hotu, maibe absorve osan boot no kualidade kiik tebes.
  10. Unit cost iha aprovozionamentu boot tebes tanba mark up costs nebe kontribui ba TL lakon osan barak. Kompanya sira mak manan boot ho estadu lakon osan boot maibe kualidade obra kiik tebes.
Buat nebe urjenti atu governu halo mak:

  1. Reforma fiskal ho seitor publika i.e. Institutional ho funsional.
  2. Investa makas iha seitor nebe hamosu rendimentu alternativa ka non minarai. Nee inklui dezenvolve politika ho investe iha komersiu hodi  redus importasaun no hasae exportasaun.
  3. Kombate inefisiensia ho korupsaun.
  4. Hamenus kustu jere politika ho konflitu.
  5. Investa makas iha edukasaun ho saude hodi hasae kualidade  kapital umanu. Maibe presiza halo uluk reforma institusional ho funsional hodi hasae kualidade. Nee inklui hadia jestaun pesoal ho financial hodi kontrola, tuir prioridade no dudu ba performance based approach.
  6. Intensifika negosiasaun fronteira martima hodi posibilita explorasaun ho produsaun rekursu iha tasi nebe boot. Hatun OGE Anual no kontrola ezekusaun hodi extende utilizasaun fundu minarai. Prioritiza edukasaun, saude, agrikultura, infrastrutura bazika ho turizmu.
  7. Uza ema kualidade, meritu ho professional hodi jere seitor publiku. No hamenus politizasaun iha area importante no tekniku hanesan saude ho edukasaun hodi hadia kualidade servisu no produtividade. Maski seitor rua nee tau duni ema diak, iha vizaun ba edukasaun, ho saude, ema hatene halo servisu, hatene halo reforma iha saude ho edukasaun. Importante liu reforma iha edukasaun ho saude tenki konsidera hanesan isu importante nasaun nian nunee presiza hetan suporta husi partidu ho lider politika sira hotu.

Ikus liu hau konkorda katak governu ida mai tenki governu ida profesional, meritu, integridade moral diak, servisu makas, moos husi inefisiensia ho korupsaun no vizaun klaru konaba nia servisu ho hakarak boot atu servisu, iha track record servisu, laos hatene jere osan deit, maibe  hatene mos buka osan hodi uza ba bem estar povu ho nasaun nian. Tanba nee governu mai la bele fahe malu kadeira deit, maibe haree ema diak no profesional nebe iha sentidu boot hodi servisu no lori povu no nasaun sai diak liu. Tinan lima mai hanesan tempu tranzisaun no hatuur fondase atu TL hahu muda husi petroleum resource dependency ba non petroleum resource dependency. ***

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.