VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170301

Nasaun Timor-Leste Estado Direito Demokrátiko No Multipartidarizmu Liu Husi Povu Nia Konfiansa

Nasaun Timor-Leste Estado Direito Demokrátiko No Multipartidarizmu Liu Husi Povu Nia Konfiansa
(Artigo Ida Ne’e Refere Liu Ba Eleisaun Jeral Prezidensial No Parlamentar 2017)

*Husi: Moisés Vicente
Nasaun ne’e hanesan komunidade polítika ida ne’ebé atu hanoin. Nasaun fatin ida atu halo transaksaun elite birokrasia ho kapitalis no sivil. Nasaun fatin polítika ida ne’ebé iha rede korupsaun. Mochtar Lubis ninia hanoin ida katak ideia korupsaun iha nasaun ida ne’e hanesan atu uza poder no atu hetan benefisiu nia an ne’ebé lapara rai. Nasaun mos instrumentu hanesan paradoks. Iha sorin seluk, nasaun hanesan instrumento atu fó diak ba ninia povu rasik. Maibe iha parte seluk mos, nasaun hanesan instrumento legimitasi klasse elite atu halo rai buat ruma no atu halo liu ba ninia an rasik.

Nasaun mos fatin hahalok korupsaun, ida ne’ebé kaer nasaun iha poder husi rezim otoriter no instituisaun-instituisaun kontrola iha nasaun hanesan mídia sira (Jornalista sira) sei la funsiona ona ho diak.  Tamba ida ne’e mak, nasaun tenke fó espaço polítika no espaço publiku ida ne’ebé atu kontrola poder na’in sira ne’ebé hakarak korupsaun. Sa tan, (além disso) carácter nasaun baze central ba poder na’in sira ne’ebé hakarak liu halo korupsaun tamba ida ne’e importante liu kontrola husi mídia sira. Iha pais Timor-Leste mídia sira halo (malvado) at husi ema ne’ebé oho ema ou ema kriminozu sira. Ita hare’e kazu mídia hanesan Jornalista Timor-Post ho Atual Primeiro Ministru Seisto (VI) Governu Konstitusional laiha processo legal ou lei (proses hukum), so iha deit mak processo hodi poder mak hanehan deit.      

Ita kuiñese lia fuan oin-oin kona-bá Demokrasia. Ida mak naran demokrasia Konstituisional, demokrasia Parlamentar, demokrasia Ukun-Nain (guida) (Terpimpin), ida seluk demokrasia husi Povu Rasik no seluk-seluk tan. Konseptu hotu uza istila lia fuan demokrasia, hatudu katak “povu mak iha poder bo’ot liu” ou government or rule by the people”. Lia fuan husi Yunani katak Demos significa katak povu, Kratos/Kratein significa katak poder ou força. Depois funu ou Guerra mundial II ita hare’e katak demokrasia hanesan baze husi nasaun barak iha mundu ne’e uza ona. Tuir peskiza ne’ebé halo husi UNESCO-United Nations Educational Scientific and Cultural Organization  iha tinan 1949 mak “primeiroves iha istoria demokrasia hatete naran ida ne’ebé diak liu no klaru ema hotu uza sistema organizasaun no social ne’ebé hodi luta husi nia apoiantes ida ne’ebé mak influensia makas” (probably for the first time in history democracy is claimed as the proper ideal description of all systems of political and social organizations advocated by influential proponents).

UNESCO mos fó konkluzaun katak hanoin demokcrasia hanesan ambisiozu ou iha ninia signifikadu rua mak iha Ambiguity ou kona-bá instituisaun-instituisaun ou buat ne’ebé atu hala’o hanoin sira ne’e. Hanesan kultura no istoria ida ne’ebé signifikativu, hanoin sira ne’e pratika demokrasia. (either in the institutions or devices employed to effect the idea or in the cultural or historical circumstances by which word, idea and practice are conditioned). Ne’e sorin ida.

Iha parte seluk, ita liga mai iha pais Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) ne’ebé restaurasaun ninia Independensia hahu 20 de Maio de 2002 no agora 20 de Maio de 2017 halo tinan sanulu resin lima (15) hanesan ema karik idade Joven foin sa'e dadaun ona. Nasaun nia vida mos babeik maibé ita ema moris nia vida to’o loron ruma sei mate, no sei fila-fali ba mundu seluk. Pais Timor-Leste aplika demokrasia husi povo rasik signnifika katak kada tinan lima (5) sempre iha festa demokrasia ba lideransa sira hanesan vota ba orgaun soberano na’in rua (2) ida ba Eleisaun Jeral Prezidensial no ida seluk mos vota ba orgaun soberano Parlamentar. Ho ida ne’e festa demokrasia iha pais Timor-Leste buras ba beibeik no sei la kleur tan sei halao eleisaun ba Prezidensial no loron 8 fulan Juñu tinan 2017 eleisaun ba Parlamentar nian. Ita Timor-oan sei komemora iha ida-idak nia Munisipiu, Postu-Administrativu, Suco ba to’o aldeia. No tinan 2017 ida ne’e Estado RDTL organiza mos liu husi STAE-CNE ba Timor-oan ne’ebé estuda iha rai estranjeiru no servisu iha rai estranjeiru sei iha direitu atu fó votos ba Eleisaun Jeral Prezidensial no Parlamentar.  

Tuir Dekretu Prezidensiál ne’ebé hasai iha loron 16 fulan Janeiru tinan 2017 nian no tuir nia obrigasaun juridika sira,STAE-Sekretariadu Téknika Administrasaun Eleitoral públika ona kalendariu eleitoral ba eleisaun prezidensial. Eleisaun Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste nian ne’e sei halao iha loron 20 fulan-Marsu tinan 2017. Rejistu kandidatura sira nian hahu ona iha loron 17 fulan Janeiru no sei remata iha loron 5 fulan Fevereiru tinan 2017. Kandidatura PR sira tenke rejistu an liu husi Prezidente Tribunal Rekursu no husu ba sira atu hakbesik an ba STAE. 

Ba daudaun ne’e Kandidatu Presidente da Republika ne’ebé mak kompete iha eleisaun Prezidensial nian ba periodu 2017-2022 ne’ebe mak Tribunal de Rekursu hasai ona numeru sorteiru ba kadidatura PR total hamutuk nain walu (8) mak tuir mai ne’e; Número Primeiro, António Maher Lopes “Fatuk Mutin” (Independente), Número Segundo, Francisco Guterres “Lú-Olo” (Partido FRETILIN), Número Três, Amorin Vieira (Independente), Número Quatro, José A. de Jesus Neves “Samala-Rua” (Independente), Número Quinto,  José Luis Guterres “Lugu” (Independente), Número Seisto, Maria Angela Freitas da Silva (Independente). Número Setemo, Luis Alves Tilman (Independente) no Número Oitavo, António da Conceição “Kalohan” (PD-Partido Democratico). Kandidatu Prezidente da Republika hirak ne’e balu mai husi partido polítiku no balu mai husi ho Independente. Kampanye ba eleisaun Prezidensial hahu iha loron 3 to’o 17 fulan Marsu tinan 2017. No tuir Artigo 760 Contituição da Republika Demokratika Timor-Leste iha alinea 1 hatete katak O Presidente da República é eleito por sufrágio universal, livre, directa, secretor e pessoal. Artigo 930 Constituição da RDTL iha alineia 1 hatete mos katak O Parlamento Nacional é eleito por sufrágio universal, livre, directa, secretor e pessoal.

Iha sorin seluk,  iha semana hirak liuba Fundasaun Mahein (FM)  halo publikasaun relatoriu iha loron 9 Fevereiru 2017 kona-bá polítika setor seguransa seidauk sai prioridade iha Timor-Leste rekomendasaun ida ba kandidatu  Prezidente Republika no Partidu Politiku sira iha eleisaun jeral 2017 sei mai dadaun ne’e katak ba kandidatu Prezidente Republika sira ne’ebé sei eleitu, wainhira hato’o ninia kna’ar la’os asina ka promulga deit numeru orsamentu ne’ebé Governo ho Parlamentu Nasional aprezenta maibe prezisa tau importansia ba dokumentu polítika setor seguransa nian. Nomos rekomenda ba partidu politiku sira ne’ebé sei forma Governo iha tinan klaran 2017 presiza tau iha prioridade polítika ba setor seguransa nian hanesan polítika seguransa nasional, polítika defeza nasional no dokumentu sira seluk hanesan aliserse ba dezenvolvimentu instituisaun defeza no militar, no seguransa interna nian. (Fontes: Fundasaun Mahein, MNL Nú: 119).

Ikus liu fó hanoin ba sidadaun Timor-oan hotu husi Lorosa’e ba to’o Loromonu husi Tasi Feto ba to’o tasi Mane festa demokrasia ita hotu nia labele mai ho violensia nakonu ho dame no paz. Iha ne’ebé liberdade atu ezerse ita nia direitu demokrátiku sira ita manan ona ho folin bo’ot. Períodu eleitorál ne’ebé mak ita tama daudaun, iha ambiente ida ne’ebé hakmatek, organizadu no pasífika, períodu ida ne’ebé ita tama ho orgullu no propózitu, ita konsidera liu husi esforsu ita nia asuwa’in sira nian ne’ebé liu uluk ona ita. Espera katak Eleisaun Jeral Prezidensial no Parlamentar tinan 2017 mai ho livre no justu.****

Referénsia:
a.        Dasar-Dasat Ilmu Politik. Prof. Miriam Budiardjo. Asesu iha loron 13 Fevereiru 2017.
b.        Negara Dan Korupsi. DR. Mansyur Semma. Asesu iha loron 13 Fevereiru 2017.
c.        Diocionário Indonésia-Português. Pe. Mouzinho Pereira Lopes. Aseseu iha loron 13 Fevereiru 2017.
d.        Parlamentu Nasional Aprova Bareira Eleisaun Parlamentar 4%. Disponivel iha: http://timoragora.blogspot.com/2017/02/pn-aprova-bareira-eleisaun-parlamentar-4.html. Asesu iha loron 15 Fevereiru 2017.
e.        Seguransa Ba Eleisaun 2017, PM Rui: Zero Toleransia La’os Atu Tiru Ema. Disponivel iha: http://timoragora.blogspot.com/2017/02/seguransa-ba-eleisaun-2017-pm-rui-zero.html. Asesu iha loron 16 Fevereiru 2017.
f.         Kalendáriu ba Eleisaun Prezidensiál sira ne’ebé publika ona husi STAE. Disponivel iha: http://timor-leste.gov.tl/?p=17226&lang=tp. Asesu iha loron 17 Fevereiru 2017.
g.        Eleisaun 2017 No Nuetralidade Media Iha Dalan Klaran Públiku Tengki Neon Nain No Matan Moris. Disponivel iha: http://www.radioliberdadedili.com/opiniaun/1749-eleisaun-2017-no-nuetralidade-media-iha-dalan-klaran-publiku-tengki-neon-nain-no-matan-moris. Asesu iha loron 17 Fevereiru 2017.
h.         Polítika Setor Seguransa Seidauk Sai Prioridade Iha Timor-Leste. Disponivel iha: http://www.fundasaunmahein.org/2017/02/09/politika-setor-seguransa-seidauk-sai-prioridade-iha-timor-leste/. Asesu iha loron 19 Fevereiru 2017.

 *Hakerek Na’in: Alumni Universidade da Paz- (UNPAZ), 2008. Artigo ida ne’e larepresenta institusaun ne’ebé hakerek na’in haknar ba, maibé idea no argumentu sira ne’ebé lekar iha artigu ne’e nudar opinião pesoál. Iha sujestaun ruma bele haruka iha e-mail: moisesvicente.mahein@gmail.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.