VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170329

KI’IK IHA DALAN NO BO’OT IHA UNTL: Ho mehi hakarak sai Aquiles daruak iha Timor-Leste



Joviano Salves Reis*)


Husi loron Segunda-Feira to’o Sábadu, nia mak la falta iha Kampus Sentral Universidade Nacional Timor Lorosa’e. la’o husi Beto-Comoro liu Fatu-Hada, kona farol to’o Kampus Liceu, hakat liu ba Kampus Induk hodi hase’e, kaer liman no konversa ho universitáriu sira, funsionariu sira to’o dosente sira ne’ebé durante ne’e nia toman ona. Estudante sira ba kampus tuir orariu leksinamentu nian; maibe nia ba loron-loron de’it no la iha limitasaun ho oras. Dala ruma lao lori sasan hodi faan dala ruma lao de’it naran katak bele lao hodi kura nia kan loron-loron nian. “Lao-Rai Lemo-rai, Lao Loron, Lao Kalan, Loron Aban, Aban mak hatene” hahanu furak husi Otopsi husi Banda Múzika Klamar ne’e reflete mos ba Abril dos Santos ho naran koñesidu Anuku.

Anuku moris iha Dili iha Loron 10 Fulan Outubru 2000, nia nu’udar oan dahuluk husi maun alin nain lima. Anuku nia aman fila hikas ba Aman Maromak no husik nia familia hotu iha tempu ne’ebé Anuku sei tinan 8; idade ida ne’ebé sei nurak tebes no fizikamente no mental seidauk bele simu situasaun ne’e. Se mak sei hola papel iha familia hodi tau-matan ba alin sira ne’ebé sei ki’ik? Anuku ho nia alin sira nia futuru sei sai oinsa? Pergunta nafatin hela ho pergunta, anuku nia idade aumenta ba bei-beik no la iha opsaun seluk; uniku opsaun ne’ebé nia foti mak sai husi uma no lemo-rai husi fatin-ba fatin hodi buka moris tuir kbi’it ne’ebé nia iha. Nu’udar labarik ne’ebé lolos iha diretu hanesan ho labarik sira seluk hodi asesu ba edukasaun maibe realidade la iha biban, mehi hela ho mehi Anuku tenke tamat uluk iha klase 5 no la konsege kompleta nia nivel estudu iha Eskola Primaria.

Husik tiha eskola; Anuku la’o ho future ne’ebé malahuk no nia moris sai tiha vokabulariu ida ne’ebé nia rasik lebele tradus. Ransu husi labarik ne’ebé sei otas ho nia, joven sira to’o katuas sira. Ho ligasaun ne’ebé nia halo lori netik esperansa id aba nia hodi kontinua iha tranquilidade ba mundu ne’ebé nia hasoru. Nia sai tiha traballadór ba ema barak hodi faan sira nia sasan, mesmu hahalo ne’e kontra direitu labarik inklui Kodigu Traballu ne’ebé proibi involvimentu labarik sira nia iha atividade forsada sira. Maibe lei buat ketak ida no nesesidade buat seluk ida ne’ebé ezize tenke hola risku hodi kondisiona an rasik. Anuku kontinua faan Has, Kue Rambu, Pao, Pulsa (TT, Telemor no Telcomcel), Jornal Imprimi, no Billete Kuis. Sasan hirak ne’e nia faan ho lao-ain husi fatin ba fatin; maibe nia sentru no paradeiru mak Kampus Sentral Universidade Nacional Timor Lorosa’e tamba iha ne’eba iha estudante barak ne’ebé sai ona kliente ba nia no estudante barak mos koñese nia. Allende estudante sira, ema sira ne’ebé serbisu besik UNTL hatene diak kona-ba Anuku nia servisu lor-loron nian.

Koko hodi sai Karpinteiru Iha Maliana

Husi atividade faan sasan ne’ebé Anuku halo la garante ba nia tamba sasan balun ne’ebé nia halo ne’e depende ba nia epoka (musim) se produtu sira ne’e la iha nia labele faan tutan husi ema nune’e nia bele hetan duit metan ruma. Husi atividade ne’e mos halo ema barak koñese no solidariza nia.

Oportunidade no esperansa ida mai husi Karpinteiru professional ida ne’ebé famozu liu iha Munisipiu Bobonaro ho naran Apa Iang; iha ne’ebé hakarak fo oportunidade ba anuku hodi aprende buat ruma iha Karpintaria ne’ebé eziste iha Suku Odomau Munisipiu Bobonaro. Ikus mai konsege lori duni Anuku ba fatin refere.

Husi loron ba loron anuku tulun hodi kaer servisu ne’ebé tuir nia kbi’it iha. Durante hela iha Maliana, la’os servisu de’it maibe ransu mos ho ema rai-nain sira hodi konversa nune’e bele habarak nia belun. Anuku konsege hela iha fatin refere durante tinan ida tamba tuir nia katak nia la posivel atu kaer servisu todan nune’e hili dalan hodi husik Maliana no mai fali iha Dili.

Anuku ho Sosiedade UNTL

Anuku nu’udar ema ida ne’ebé hela fatin la iha no konsidera nu’udar nomaden; nune’e hafoin fila husi Maliana diside ba toba iha Kampus Sentral UNTL tamba tuir nia katak fatin ne’e seguru ba nian. Antes ba toba, serteza katak siguransa ne’ebé hein iha Kampus Sentral labele hatene, se hatene bele bandu nia atu labele toba.

Hafoin besik liu ba Kampus Sentral, iha ema barak ne’ebé koñese diak liu nia no husi tempu ba tempu loke ona ema barak nia laran hodi buka hatene se los mak Anuku. Allende nia ligasaun ho estudante jeralmente, nia mos halo ligasaun ho Jogadór UNTL nian liu husi modalidade oin-oin hanesan futebol, volibol, basketebol, taekwondo, atletismu no seluk tan. Ho nune’e ikus mai iha Jogadór husi modalidade futebol lori anuku hodi hela ho sira. Uluk liu nia hela ho Jogadór ida naran Uli iha Vila-Verde, Ikus mai muda fali ba hela ho Jogadór Futebol ho naran Bebeto iha Comoro, husi Comoro Muda no ba hela ho Jogadór naran Sulinu iha Pantai Kelapa; sente ladun diak mudal ba hela ho Jogadór ida naran Aleo iha Quintal Bo’ot ikus liu tamba ho razaun treinu dala ida tan muda hela ho Jogadór ida naran Mata-Malay iha Kampung Baru to’o agora, lahatene hafoin ida ne’e atu ba hela tan iha ne’ebé? Fatin sira iha Dili laran kuaze atu hela hotu ona.

Ho Anuku nia prezensa loron-loron iha Kampus Sentral; la’os deit hetan solidariedade husi Jogadór sira maibe mos hetan simpatia husi Vise Reitor ba Asuntu Estudanete (VRAE) hamutuk ho Maluk funsionariu ida naran Janio Tilman, husi ne’e hakarak fo tulun ba Anuku hodi la’os lao lemorai iha luron maibe oinsa mak bele kontinua nia Kelas 5 ne’ebé husik kleur ona. Nune’e konsege aprosima eskola Kátolika Cristal no rejistrasaun no osan eskola responsabiliza husi VRAE.

Anuku respeita esforsu ne’e maibe ho koñesimentu labele tuir aula tamba husi Klase Kintu Ano haksoit ba Setimu Ano; ho limitasaun barak tamba la konsege kompleta nivel estudu iha Primaria no kleur los la eskola no materia barak haluha ona. Ho difikuldade ne’e; nia desidi la kontinua eskola no hakarak treinu Futebol ho rutina.

Anuku ho Talenta Futebol

Futebol oras ne’e dau-dauk iha Timor-Leste hahu’u mosu iha públiku no gradualmente sei to’o tempu ruma sei eziste industria ba futebol iha Timor-Leste. Ho prezensa Liga Futebol Amadora, konkista ona sosiedade liu-liu empreza publiku sira oinsa bele apoia hodi sai patrisionadu ba klube sira ne’ebé la’os de’it joga iha primeira divisaun maibe mos iha sigunda divizaun. Liu husi LFA ne’e rasik la’os de’it fo biban ba atleta nasional sira, maibe husi Klubu sira mos kompete hodi kontratu jogadór estranjeiru lubuk ida husi Indonezia, Japaun, Brazil no Portugal; ho nune’e mak rezultadu jogu hatudu katak kompetitivu tebes entre klubu sira liu-liu iha primerira divizaun.

Hafoin ransu ho jogadór CFA ne’ebé mos ba dala rua ona partisipa iha LFA, Anuku hetan insipirasaun husi jogadór CFA refere. Lalaok interasaun la’os de’it nu’udar alin ba jogadór sira maibe sai mos matadalan ba Anuku nia espetativa hodi hakarak sai jogadór famous iha Timor-Leste. Ho nune’e Anuku soe nia tempu hahu’u husi loron sigunda to’o sesta hodi aprende no pratika futebol iha Sentru Juvenil ne’ebé treina direta husi Mr. Kim.

Husi kedas 2015 Anuku hetan oportunidade hodi involve iha ekipa selesaun Sub 14. Estranho oituan wanhira Anuku dada lia ho autor katak nia (Anuku) bele joga iha pozisaun saida deit hahu’u husi baliza, defeza, mediu no avansadu; maibe nia prefere liu joga iha pozisaun avansadu nune’e bele hatama golu.

Allende treinu iha sentru juvenile naktermin, Anuku mos ativu tebes hodi partisipa iha seasional competition hanesan Don Bosco Cup, Avo Plaza Cup no seluk tan konforme nia rona informasaun kona-ba jogu nivel juvenile sira nia prontu tuir. Prova hatudu liu husi kompetisaun Futebol Salaun nivel juvenile ne’ebé realiza iha Liquica, Anuku hatama golu hamutuk 24 no sai top score iha kompetisaun refere. Hafoin hetan premiu Mellhor Markadór, nia rasik lori nia tasa ne’e mai hasoru treinador CFA iha Gabinete Pro-Reitor Asuntu Estudante no propoin ba treinador atu fasilita nia ho nia kolega jogadór juvenile sira atu forma ekipa Junior CFA iha UNTL.

Husi sorin seluk liu husi kompetisaun Avo Plaza Cup, Anuku ho ekipa FC Ai-Mutin sai Kampionatu Daruak iha kompetisaun refere. Iha altura ne’ebé nia joga nu’udar baliza. Iha 2016 liu ba Anuku hetan bolu husi Xefi Suku Rasa-Lospalos hodi reforsa FC Rasa nu’udar avansadu iha Don Bosco Cup nivel Juvenil ho nia rezultadu sai Kampionatu Dahuluk iha kompetisaun ne’e. Wanhira final ho Ekipa Tchauluturu nia hatama golu 4 no total golu ne’ebé nia oferese ba nia ekipa hamutuk 10. Durante kompetisaun ne’e lao, nia hela ho Xefi Suco Rasa.

Antes ida ne’e iha 2015, Anuku mos hola parte iha ekipa selesaun sub 12 sai ba Kupang-NTT hodi partisipa iha Jogu amizade no konsege manan Kupang FC ho skor 2-1; infelismente nia la kontribu golu ruma ba ekipa Timor-Leste.

Futebol sai ona mundu foun ba Anuku, abandona oportunidade eskola tamba futebol, ransu jogadór CFA sira tamba futebol, soe tempu barak liu hodi treinu tamba futebol. Nia la lakon esperansa nia la sente tarde, ne’e tamba karik nia sente mundu seluk sei posivel ba nia (another world is possible). Hein katak mehi ne’ebé nia iha bele sai realidade iha tempu oin mai.

Anuku ho Klubu Futebol Akadémika

Clube Futebol Académica nu’udar culube futebol ida ne’ebé eziste iha Universidade Nacional Timor-Lorosa’e. CFA ne’e rasik nu’udar jerasaun ida husi Asosiasaun Académica Coimbra ne’ebé eziste iha 1951 liu ba. Asosiasaun Académica ne’e rasik produs ona jogadór senior sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão no sira seluk tan. To’o oras ne’e CFA mantein ho nia lema “Desportivu, Edukasaun no Fraternidade” hodi la’os deit valorize rezultadu maibe importante liu hametin fraternidade iha kampu laran. Rezultadu lubuk ida hatudu ona katak CFA nu’udar mos ekipa ne’ebé forte durante ne’e; mesmu la sai kampiaun iha LFA primeira epoka maibe sai Ekipa Fair Play; ne’e tamba valores desportivu, edukasaun no fraterniadade mak orienta jogadór hotu iha kampu laran nune’e bele hetan rezultadu refere no to’o oras ne’e LFA tama ona faze daruak maibe CFA durante ne’e la kontratu jogadór no treinador internasional sira hanesan klubu sira seluk halo.

Anuku nia prezensa iha atividade jogu sira nu’udar hare nain bai-bain, nu’udar adeptus, nu’udar ajudante Klubu wanhira presisa no to’o oras ne’e Anuku hola papel iha CFA nu’udar apoia logistiku wanhira CFA joga; bele fornese be ba jogadór sira wanhira to’o tempu water break inklui tempu deskansa. Anuku hahu’u hetan motivasaun hodi sai adeptus ba CFA iha 2014 wanhira liu husi Federasaun Desportu Akadémika Timor-Leste (FDA-TL) organiza atividade Reitor Cup Dahuluk. Ikus mai CFA sai nu’udar kampionatu dahuluk iha kompetisaun nivel universitariu refere. Anuku sempre partisipa wanhira CFA joga hasoru ekipa se de’it.

Wanhira CFA partisipa iha Copa 12 2015 inklui Liga Futebol Amadora faze apuramentu, Anuku mos hetan kartaun ofisial hodi apoiu logistika wanhira CFA joga. LFA iha epoka daruak, Anuku ofisialmente asina ona kontratu hanesan komponente importante ida iha CFA. Wanhira CFA priense formulariu hodi hatama ba orgaun LFA, sira kestiona ho hakarak elimina Anuku tamba ho razaun idade; maibe treinador CFA Sr. Fernando B. Xavier fo razaun katak Anuku antes ne’e kolabora di’ak no ativu tebes iha CFA nune’e bele fo lisensa atu nia bele hetan kartaun ofisial iha LFA epoka daruak. 

Anuku nia prezensa iha jogu sira la’os refere de’it ba futebol, maibe mos ba modalidade volibol inklui basketebol. Nia sempre mosu hodi fo suporta ba ekipa iha tempu joga.

Mehi sai Aquiles daruak

Aquiles nu’udar jogadór juvenile timor-oan ne’ebé ho talenta futebol aas tebes nune’e konsege konkista klubu Europa hodi fo oportunidade ba nia atu enrikese nia abilidade teknika liu husi Akademia Klube Futebol Malaga. Prezensa Aquiles hanesan orgullu ida ba timor-oan sira nune’e mos motivasaun ba talenta nurak sira atu banati tuir nia dalan. Oportunidade ne’ebé Aquiles hetan provoka mos labarik ida hanesan Anuku atu lao tuir nia ain-fatin. Mehi ne’e Anuku tara-as ho vontade no determinasaun hein distinu fo biban ba Anuku atu realiza mehi refere. Lisaun bo’ot ba jogadór juvenile timor-oan sira mak maski karik susar atu lao tuir Aquiles nia ain-fatin maibe nia sai ona modelu, insipirador, motivador tamba bele influensia nia maluk sira atu esforsu-an ho disiplina. Wanhira autor dada lia ho Anuku, nia akresenta katak “ho esforsu hotu hau koko hodi sai hansesan Aquiles” esforsu sira ne’e loron ruma bele justifika mehi ne’ebé nia tara iha fulan tamba nia iha fiar hanesan Les Brown katak “Soot for the moon, even if you miss you will land among the stars”. Hein katak futebol bele lori Anuku sai susesu hodi atinji mehi ne’ebé nia iha. Obrigadu tamba sita imi nia tempu hodi le’e artigu ne’e.

*) Autor nu’udar funsionariu ida iha Gabinete Pro-Reitor ba Asuntu Estudante-UNTL
Artigu ne’e nu’udar opiniaun pessoal no la reprezenta instituisaun ne’ebé servisu ba.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.