VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170313

IES IHA TIMOR-LESTE: KRESIMENTU, IMPLIKASAUN HO SENARIU SOLUSAUN

IES IHA TIMOR-LESTE: KRESIMENTU, IMPLIKASAUN HO SENARIU SOLUSAUN

Husi Estanislau S. Saldanha***

Anatomi IES Timor-Leste
Timor-Leste agora iha instituisaun ensinu superior (IES) akreditadu 11, no non akreditadu hamutuk 7. Numeru IES nee boot iha nasaun ida nebee total populasaun kiik, por volta 1.2 milaun, no numeru graduadu estudante husi ensinu sekundariu (ES) anualmente nudar input ba IES por volta 15,000 to’o 20.000. Husi numeru nee, estimasaun 45-50% kontinua ba IES, tanba kapasidade ekonomia ka razaun seluk. Husi sira nebee hakarak kontinua ba IES, balu eskola iha TL, no seluk eskola iha rai liur. Nunee mos numeru drop out rate husi IES mos boot nebee bele mos kontribui husi kualidade servis, kapasidade ekonomia familia ho fator seluk.

Alein kresimentu numeru IES, iha mos kresimentu ho duplikasaun kursu (programa estudu ka departamentu). Nunee halo kursu sira iha IES kuaze hanesan, no iha opsaun barak ba estudante IES hodi hili. Iha sorin seluk instituisaun ensinu superior sira hasoru limitasaun dosenti kualidade, fasilidade hanorin minimu, kapasidade peskiza kiik, kurikulu sedauk klaru tuir kondisaun espesifiku Timor-Leste nian, nebee kompatibiliza mos ho kurikulu IES iha nasaun sira iha rejiaun nee hodi posibilita graduadu kompete iha merkadu servisu domestika no nasaun sira seluk. Nunee mos jestaun tuir prinsipiu boa governasaun mos kiik, ejijensia ba prosesu akreditasaun husi orgaun reguladora IES (ANAAA) mos aas, maski implementasaun seidauk rijidu. Buat sira nee hotu nian hun mak kualidade kapital umanu iha parte IES, no iha parte ajensia reguladora hodi pusa IES servisu ba kualidade (Performance-based measurement).

Kresimentu IES, ho departamentu sae makas, paralelu mos ho duplikasaun kursu/departamentu pusa intensidade kompetisaun entre IES sa’e makas. IES sira hadau malu makas estudante, dosenti, jestor, administrador, ho asesu ba rekursu finansa. IES sira kuaze depende totalmente nian rendimentu husi osan estudante nian hodi taka nia kustu operasional. Osan seluk hanesan husi peskiza, formasaun, konsultoriu profisional (fee for services) sedauk iha ka iha mos kiik tebes. Kondisaun sira nee halo IES sai hanesan: (1). IES balu nia numeru estudante kiik, no la to’o kapasidade nebee dezeina ona. (2). Numeru estudante kiik, rendimentu kiik, la iha subsidiu husi instituisaun ruma, implika ba kualidade kiik. Tanba IES la iha kbiit hodi selu dosenti kualidade ho harii fasilidade hanorin diak. (3). IES balu simu estudante barak, fasilidade kiik, dosenti oituan, maibe fasilita estudante hodi hetan sertifikadu ka grau akademiku lais, nunee hodi sustentabiliza kontinuasaun operasaun. (4). IES barak mak atu mate mos lae, moris diak mos lae (agunia hela), maibe kontinua halo operasaun, nunee estudante sai vitima. (5). IES balu investe makas iha dosenti, fasilidade hanorin, ho kurikulu hodi hamosu kualidade, maibe jestaun limitadu, rekursu ho kapabilidade nebee iha la optimu uza hodi dudu ba kualidade. (6). IES balu servisu ba kualidade, investa barak iha ema ho fasilidade hanorin, ho jestaun, maibe osan eskola boot, halo estudante oituan deit hili IES sira nee, tanba kapasidade ekonomiku estudante nian kiik. (7). Kresimentu IES ho duplikasaun kursu boot, halo estudante ho nia inan-aman sira (demand side) iha opsaun barak, nunee IES balu falta numeru estudante, no finalmamente falta kualidade. Kondisaun nee mos pusa dosenti, administrador ho jestor sira diak mos iha opsaun barak, halo IES sira tenki aumenta kondisaun hodi atrai ema diak hela ho tama hodi hanorin (supply side).

Tanba sa IES mosu barak?
IES mosu barak tanba: (1). Orgaun reguladora la servisu rijidu tuir lei hodi regulariza prosesu harii IES, ho kursu/departamentu. Karik TL hakarak duni kualidade, IES tenki regulariza, set up padraun, ho husu IES sira hatuir padraun. Bainhira IES sira nia valor la to’o padraun ANAAA nian, IES nee tenki taka ka merger ho IES seluk. (2). Apou politiku seidauk makas ba orgaun reguladora iha Ministeriu Edukasaun hodi regulariza IES. Bainhira ANAAA nudar organ reguladora impoin makas hodi IES sira hatuir padraun nee, valor la to’o padraun, no tenki taka, autor politika sira tama hodi neutraliza politika avaliasaun ho akreditasaun nee. Tanba nee, kualidade IES, tenki sai konsensu nasional, no tenki iha political will ho good will governu, lider politika, ho Timor oan hotu hodi simu ANAAA regulariza IES sira hodi servisu ba kualidade. Tanba kualidade kapital umanu husi IES sei sai asset boot ba Timor-Leste. Iha sorin seluk graduadu IES barak ho la kualidade sei hamosu dezempregu intelektual nebee bele sai kontra-produtivu boot ba dezenvolvimentu ho nasaun. (3). Mispersepsaun husi komunidade ho joven sira. Komunidade sira hanoin katak eskola iha IES ho hetan titulu akademiku mak diak liu. Tanba nee, joven ho komunidade sira barak ba eskola iha IES, maski kualidade la diak. Importante hetan titulu akademiku. Iha sorin seluk, merkadu servisu presiza liu ema sira iha kompetensia profisional hodi servisu. Tanba ema barak hakarak eskola iha IES (high demand), nunee ema barak mos hakarak aproveita hodi loke IES (high supply). (4). Ema barak loke IES hodi halo bisnis, hasae estatutu sosial (gengsi), halo politika, ho seluk tan. Nunee importante sira iha IES, iha estudante ho staf hodi hasa’e bargaining power ba governu ka forsa politika sira seluk iha kontestu sosial, ekonomia ho politika. Nunee sira explora no instrumentaliza IES ho nia komponenti sira ba interese sira nian. Nee mos mosu tanba utiliza “political connection”, ho “business connection” iha ambitu limitasaun poder organ reguladora IES hodi hala’o nia knaar diak no efetivu.

Implikasaun husi IES barak
Gosta ka la gosta, IES iha Timor-Leste barak duni, maibe kualidade kiik tebes. Kondisaun nee sei implika buat barak. Kualidade kiik, nunee afeta ba kualidade kapital umanu nasional. Iha nasaun nebee deit, IES kuandu diak no kualidade, kapital umanu mos kualidade, dezenvolvimentu lao diak, povu moris diak. Kualidade kapital umanu limitadu, governu, seitor privadu ho IES rasik susar iha kreatividade, halo invensaun no inovasaun hodi tradus ba produtu, servis ho osan nebee diak hodi serve ba bem estar komum.

Realidade IES barak iha TL, iha rekursu umanu, fasilidade, jestaun ho kurikulu limitadu tebes. Kualidade kiik nee, sertamente sei implika ba dezenvolvimentu kapital umanu, nebee sai baze boot ba dezenvolvimentu nasional. Kapital umanu kiik nebee sai husi IES, sei hamosu problema boot ba nasaun. Instabilidade politika ho seguransa bele mosu tanba politika nain sira instrumentaliza kondisaun nee ba interese politika partidariu, nebee ladun diak serve ba interese nasional. Kualidade kapital umanu la diak ka kiik, sei sai "bom waktu" ba nasaun. Tanba nee, presiza rezolve kedas.

Oinsa hola Solusaun ba Kresimentu IES hodi dudu ba Kualidade?
Senariu lubuk ida hodi rezove. Maibe senariu sira nee nia objetivu mak hasae kualidade liu husi rasionaliza uluk numeru IES ho kursu/departamentu iha Timor-Leste. Rasionaliza ona, depois dudu ba kualidade. Governu ho seitor privadu bele investa makas hodi hadia kualidade, nunee graduadu sira bele kompete iha merkadu servisu domestiku ho rai liur, liu-liu iha rejiaun ASEAN nebee TL sei tama iha laran. Kualidade IES diak, bele dada mos ema husi liur eskola iha Timor-Leste.

Senariu dahuluk: Governu liu husi organ reguladora set up kriteria katak iha Timor-Leste iha kursu/departamentu ida nebee hanesan so iha deit IES rua, la bele liu nee. Atu ba nee, governu halo avaliasaun ba departamentu sira iha IES nebee uza padraun akreditasaun rigirozu. Husi avaliasaun nee, IES rua nebee nian kursu hanesan no hetan valor akredisaun boot mak loke nafatin, no kursu ida nee iha IES seluk taka ka merger. Governu tulun transfere estudante sira nee ba kursu hanesan iha IES seluk. Politika nee hatutan kedas ho halo moratorium ba kursu nee, atu nunee IES seluk la bele loke tan.

Senariu darua, senariu ekstrim. Governu loke kursu sira nee hotu iha munisipiu tomak. Maibe la bele loke IES foun, hatutan deit UNTL nian ramu. Nunee governu bele simu hotu estudante sira nebee hakarak eskola iha IES. Politika nee halao minimu iha tinan 5 nia laran. Politika nee mos sakrifika kualidade, maibe iha periodu tinan lima deit. Nunee estudante foun ka estudante sira nebee hakarak eskola, UNTL akomoda hotu ona. Karik la iha estudante ona iha periodu naruk, IES sira sei taka an rasik, tanba kustu operasional karu. Tanba maioria rendimentu IES sira mai husi estudante. IES nebee taka nee, governu bele “ambil alih” ka foti hodi integra tama iha UNTL. Tinan lima hotu ona, hahu rasionaliza fali UNTL, no haforsa lei ka regulamentu hodi setp up kriteriu todan loke IES foun. Sakrifika kualidade iha tinan lima laran, maibe ba oin ita hametin kedas kualidade.

Senariu datolu, governu set up kriteriu avaliasaun ho akreditasaun IES aas, no rigorozu implementa. IES nebee la atinzi kriteriu nee, IES nee taka ka merger ho IES seluk. Ka governu hola (ambil alih), nunee integra tama iha UNTL. Nunee hahu hamenus IES ho kursu iha TL.

Senariu dahaat, governu hasae kriteria akreditasaun institusional ho programatiku IES nian, halo avaliasaun ho akreditasaun rigorozu, depois governu sosa IES sira nebee la atinzi kriteriu akreditasaun. Governu jere iha periodu ruma, depois integra tama iha UNTL.

Senariu dalima, konverte IES balu sai IES estadu nian hanesan UNDIL, UNITAL sai universidade estatal, depois integra tama iha UNTL. IES sira hanesan ETCI, IOB, DIT, ISC governu nego hodi “ambil alih” harii hanesan politeknika, nebee konsentra deit oferese kursu hahu husi sertifikadu to’o bacherelato. IES sira hanesan IPDC, IFP ho ICR nebee iha sosiedade katolika nian okos integra iha universidade katolika. Governu fasilita prosesu sira nee hotu.

Maske nunee IES sira nebee marka diferensa sei la afeta ba senariu sira leten nee. Diferensa katak IES tenki servisu duni ba kualidade, servis diak, ema diak, fasilidade diak, hanorin ho avaliasaun tuir padraun diak, avaliasaun kontinuada ba estudante, alumni ho industria hodi hadia, no konstroi reputasaun ho brand diak. Nunee estudante sira sei mai nafatin, maski iha IES bar-barak. Maibe diferensa nee la bele iha programa estudu, infrastrutura, ho grau akademiku dosenti deit. Tanba buat sira nee fasil ba IES sira duplika, kopia ka imita malu.

Nunee diferensa tenki konstroi ho hametin husi parte soft-skills, soft-networking, human inter-relationship, ho soft-technology, human-technology interface, ho post-teaching relationship nebee integra iha prosesu IES nian tomak nudar organizational culture IES nian. Nee tenki hahu no familiariza husi staf, jestor, estudante, ho alumni IES nian. Nunee bele konstroi brand ho reputation IES nian. Husi nee, sei hasusar IES seluk kopia, duplika ka imita malu. Ka imita mos lori tempu naruk. Maski nunee, dezenvolve soft-soft sira nee tenki dinamiku, ho inovativu tuir ejijensia oioin hodi prense ejinjensia merkadu servisu nebee dinamiku no evolusioner. Nunee halo produtu, ho servis IES nian iha merkadu la iha kompetisaun (blue ocean strategy). Tanba sasan diak, kualidade ho oferese servis diak, reputasaun ho brand diak iha ho husi atividade IES nian tomak, sei halo ema buka, maski folin karu.

*** Autor nudar staf hanorin DIT nian.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.