VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170318

Eleisaun Nasional Nudar Dalan Ida Hadi'a Failansu Lideransa


ELEISAUN NASIONAL
NUDAR DALAN IDA HODI HADI’A FAILANSU LIDERANSA

Adriano do Nascimento

Intrudusaun
Artigu ho títulu nebe haktuir iha leten, mosu ho hanoin ida katak, ukun na’in no povu nebe atu fo nia votus iha eleisaun, presiza debate klean kona ba asuntu lider no lideransa, jestaun no administrasaun nasaun nian, hosi ukun ida iha tinan lima liu ba, no projeta ba ukun iha tinan lima oin mai. Basa, lider nebe kaer ukun no bandu iha tinan lima nia laran, iha parte ida bele mobiliza ema hirak nebe tuir nia, hodi halo buat nebe diak ba publiku, maibe iha parte seluk, lider nebe kaer ukun no bandu ne’e, bele satan no hatodan sistema estadu nian, mos bele estraga buat barak tamba desizaun no asaun nebe nia halo, nudar parte hosi failansu iha nia ukun.
Nune, hau tatoli artigu ida ne’e, ho hanoin atu loke pensamentu publiku ba kestaun importante hat nebe formula ho perguntas tuir mai: Tamba sa mak tenki halo eleisaun hodi hili lider foun? Tipu de lideransa saida mak povu presiza hatene hodi fo konsiderasaun? Failansu no erro saida mak lider sira sempre halo iha sira nia ukun? Lideransa oinsa mak povu no nasaun presiza agora?

Tamba sa mak tenki halo eleisaun hodi hili lider foun?
Lideransa nebe diak tuir ema barak nia hakarak, mak líder hirak nebe povu hili liu hosi eleisaun nebe los no mos tuir lei no ordem, diak tuir vontade eleitor sira nian, no hatur iha estabilidade política nudar Konstituisaun haruka. Eleisaun nudar dalan demokratiku ida ba povu, hodi fihir líder sira nebe iha kredibilidade, iha karákter no kompetensia, banune, sira bele fasilita no akomoda preokupasaun no nesesidade povu no nasaun nian.
Maibe, eleisaun mos bele hamosu líder hirak nebe la dun apropriadu hodi kaer ukun no bandu nasaun nian, wainhira iha fraude no erro iha apurasaun de votus iha eleisaun. Fraude no erro iha apurasaun de votus bele akontese ho maneira oi-oin, inkluindu vontantes nebe la elijível bele rejistu ho dalan ilegal, votantes elijivel bele rejistu iha fatin rua ka tolu dala ida, falsifikasaun votantes bele personifika votantes nebe rejistadu ona, liu-liu sira nebe mate tiha ona ka sira nebe halo servisu iha munisipiu seluk, no la bele ba vota iha fatin nebe sira hetan kartaun eleitoral, no sira nebe ba rai liur iha tempu eleisaun.
Nune mos, operador kampaina bele halo imitasaun de votus, sosa votus, no mos bele vota hodi ema sira ne’e nia naran. Iha dalan seluk, mak ofisial hirak nebe servisu iha sentru votasaun, bele hatama buletim de votus nebe sira marka tiha ona ba iha kaixa de votus, mos sira bele finji sura sala votus ne’e, hodi fo ba ema ka partido nebe sira hakarak manan iha eleisau ne’e. Nune, propangandista sira intensionalmente bele sosa hotu total de votus, no sira mos bele haruka ofisial sira atu sura sala iha kontanjen de votus. Prátika hirak ne’e aflije demokrasia nebe moris dadauk iha nasaun ida nia laran. Iha fatin balu, fraude no erro hirak ne’e mosu ho esporádiku, maibe iha fatin seluk mosu ho organizadu no barak teb-tebes.
Hosi hahalok irresponsável hirak ne’e, mak bele hamosu líder no liderança nebe sai problemátiku, basa, povu la investe ona sira nia fiar ba líder hirak nebe eleitu hosi eleisaun nebe foer, la tuir lei no ordem, la hatur iha Konstituisaun no vontade popular. Schaffer Frederic C. (2009) professor siênsia política no espesialista eleisaun nian haktuir katak “fraude no erro nebe halo ho intensionalmente ka por akazu, satan no hatodan ona lala’ok demokrasia iha nasaun ida”. Schaffer nota katak insidente de fraude mosu iha eleisaun presidensial iha Nigéria iha 1999, nebe altera tiha rezultadu eleisaun. Iha Tailândia ema lubun ida deklara katak, ema sosa sira nia votus iha eleisaun 1996. Iha Timor-Leste, ema barak konta katak eleisaun 2012, ema balu sosa votus ho osan, fos, projetu no pozisaun atu ema hirak ne’e bele vota ba sira nia partido ka sira nia líder. Balu mos dehan katak rezultadu eleisaun 2012 manipula liu hosi computador no seluk-seluk tan.
Fraude no erro nebe ofisial sira halo ho intensaun ne’e, iha pontênsia atu hakanek demokrasia nebe la’o diak ona iha nasaun ida nia laran. Fraude no erro nebe ofisial sira halo ho intensaun, iha potênsia atu halakon fiar no konfiansa povu nian ba sira nia líder no liderança, nebe atu kaer ukun no bandu depois eleisaun remata. Iha Venezuela, Estadu 5 hosi nasaun ne’e deklara katak sira la simu ka invalida rezultadu eleisaun 1992 no 1995 ho razaun katak rezultadu eleisaun ne’e mai hosi falsifikasaun no manipulasaun. Iha França, eleisaun ba munisipiu sira nebe halo iha 1983, hetan reklamasaun 25,000 resin ba tribunal hodi invalida rezultadu eleisaun, tamba halo falsifikasaun rezultadu eleisaun, fraudalentu hodi uza kartaun vontantes, votus hatama nanis ona iha kaixa de votu (Maligner 1986:7-20).
Atu evita prátika fraude no erro hirak ne’e iha eleisaun, públiku no komunidade internasional presiza tau matan ho didiak, lala’ok ukun na’in sira nebe organiza eleisaun, ema riku sira nebe iha osan atu fahe iha eleisaun ne’e, nune, eleisaun ne’e halo ho onestu, exatu, kredível hodi proteje liberdade ema ida-idak nian. Iha área tolu mak ita hotu tenki haka’as an hodi tau matan hanesan: 1). Elijibilidade votantes, inkluindu prosedimentu ba rejistu nebe bele falsifika votantes, hare naran ema hirak nebe mate tiha ona no la elijível ona iha rejistu, hare votante sira nia liman hodi hatama iha butir tinta nian, nune bele evita vota dala rua, mekanismu elektróniku hodi suspende votus bainhira kaixa ruma nakonu ona ho buletin de votus molok votantes hatama iha kaixa; 2), Izolamentu votantes inkluindu, buletin de votu sekretu, buletin de votu nebe hakerek tiha ona, ezemplu votantes fo sinal hodi hatudu katak sira fo ona votus ba ema nebe fo osan, sasan, projetu no pozisaun; tau matan ba sira nebe sosa votantes atu vota ba sira iha loron eleisaun, tenki enkoraza votantes sira atu ema labele sosa sira nia ignoransia no ki’iak iha eleisaun ne’e; 3). Integridade de votu inkluindu tau didiak fiskais sira iha kada sentru votasaun, hare ba mákina elektrónika hodi sura votus, automatizasaun sura buletin de votus no tabulasaun, mos transmisaun elektrónika iha prosesu sura votus.

Tipu de lideransa saida mak povu presiza hatene hodi fo konsiderasaun?
Líder no lideransa sai nudar rekursu mais importante iha instituisaun du Estadu iha nasaun ida nia laran. Basa, ema hirak nebe atu servisu iha instituisaun Estadu nian, ida-ida mai ho telentu, konhesimentu no kapasidade nebe demosntra liu hosi knar no responsabilidade nebe povu fo liu eleisaun. Normalmente, knar no responsabilidade nebe povu fo hodi dezenvolve instituisaun du Estadu, hatur iha líder no lideransa ida nia mahan.
Tamba ne’e, mak líder no tipu de lideransa sai fator determinante ba susesu ka failansu hosi instituisaun du Estadu ida nian, basa, tipu de lideransa hatur iha aproximasaun no asaun hosi líder ida, hodi orienta no motiva elementus hotu-hotu, atu halo sira nia knar no reponsabilidade tuir vizaun no objetivu nebe deskreve ona. Robbins no Judge (2015:249) fo definisaun hodi dehan “Kepemimpinan sebagai kemampuan untuk mempengaruhi suatu kelompok menuju pencapaian sebuah visi atau tujuan yang ditetapkan/Lideransa mak kapasidade influensia ema grupu ida hodi atinji vizaun no objetivu nebe desidi tiha ona”. Nune mos, Kouzes no Posner (1993:1) fo definisaun hodi dehan “leadership is reciprocal relationship between those who choose to lead and those who decide to follow/Lideransa signifika katak resiprosidade entre ema hirak nebe hili dalan atu lidera ho ema hirak nebe deside atu la’o tuir).
Ho kapasidade lideransa nebe haktuir iha leten, maka kada líder ida iha nia maneira no aproximasaun rasik, hodi implementa programas no aktividades, lidera no motiva ema seluk ho nia fiar rasik, valores, preferensia, norma hodi forma kultura instituisaun nebe nia lidera. Fiedler (1969)  nebe haktuir iha artigu sientífiku Ojokuku, Odetayo no Sajuyigbe (2012:203) hatetenleadership style refers to a kind of relationship whereby someone uses his ways and methods to make many people work together for a common task/Tipu de lideransa refere ba tipu de relasaun nebe ema ida uza rasik nia maneira no métodu, halo ema seluk atu koopera malu hodi halo servisu komun ida”.
Ho hanoin atu loke ita nia pensamentu lojíku, hau haktuir tipu de lideransa nebe deskreve hosi Goleman, iha Harvard business review (2000:82-87), ho tipu de lideransa 6 hanesan tuir mai: 1). Tipu de lideransa koersivu. Tipu lideransa ida ne’e mai ho nia karákter top down no la iha fleksibilidade. Tamba ida ne’e, líder nebe mai ho karákter ida ne’e, sempre hola desizaun unilateralmente ho objetivu atu hetan deit rezultadu. Tipu de lideransa ida ne’e, sempre mai ho ordem hodi ignora diálogu ho ema hirak nebe servisu hamutuk ho nia ka ho nia povu sira. Tamba la iha diálogu, mak tipu de lideransa ida ne’e, fo impaktu negativu ba ema hirak nebe hili nia, hodi la bele hola inisiativa mesak, la iha kreatividade, no sentimentu de pertensa ba knar no responsabilidade sai mihis ba bebeik. Hosi hahalok tipu de lideransa ida ne’e, mak halo ema hirak nebe hili líder ne’e, sai dependente deit ba nia, hamosu sentimentu dezvalorizadu no dezonradu, dezenkorajadu no la kontenti, ikus mai hamosu dezobediênsia hodi la tuir ordem hosi líder nebe sira rasik mak hili. Maske nune, tipu de lideransa ida ne’e bele uza, enkuantu iha ita enfrenta situasaun balu hanesan funu, ahi han uma no dezastre naturais ruma, nune tipu de komandu ka ordem únika nesesita atu unifika forsa no asaun hodi atinji objetivu; 2). Tipu de lideransa autoritáriu. Tipu de lideransa ida ne’e iha karákter fleksível, nakloke no halo diálogu. Tamba ida ne’e, lideransa ho tipu autoritáriu fo liberdade ba ema hirak nebe tuir nia atu halo inovasaun, kreatividade no buka rasik experiênsia hodi halo servisu mesak no fo liberdade atu enfrenta risku hosi buat nebe nia rasik inisia no halo. Lideransa autoritária sempre fo motivasaun ba ema hirak nebe hili nia hodi halo estandarizasaun de servisu, klarifika no simplifika servisu tuir vizaun no misaun instituisaun nian. Tipu de lideransa ida ne’e mos, sempre iha komitmentu nebe as, dedikasaun nebe forti ba objetivu no estratéjia instituisaun nian.
Maske nune, tipu de lideransa autoritária funsiona ho diak, wainhira iha vizaun nebe klara, objetivu no estratéjia nebe dinâmiku no responsivu. Tipu de lideransa ida ne’e mos la’o ho diak wainhira, ema hirak nebe tuir nia sempre presiza instrusaun no motivasaun. Tamba ida ne’e, tipu de lideransa ne’e la bele efetivu kuandu líder iha instituisaun ne’e la dezenvolve kapasidade nia ema sira, la promove ekipa servisu nebe halo nia knar mesak, no la hola desizaun hamutuk; 3). Tipu de lideransa afiliativu. Tipu de lideransa ida ne’e fo enfaze ba relasaun harmonia entre líder ho ema nebe tuir nia ho objetivu hodi evita konflitu iha instituisaun nia laran. Ho kriasaun ambiente fiar malu entre líder ho nia ema sira, tipu de lideransa ida ne’e mos fo liberdade atu ema ida-ida bele dezenvolve an, halo inovasaun tuir sira nia fiar no kapasidade nebe sira iha. Tamba ida ne’e, líder ho tipu ida afiliativu sempre fo rekonhesimentu no prémiu ba nia ema nebe hetan rezultadu diak iha sira nia servisu. Ho hahalok hanesan ne’e, maka ema nebe tuir líder ne’e hetan motivasaun bot liu atu halo servisu ho diak, nune, ikus mai bele hamosu sentimentu de pertensa ba nia pozisaun no instituisaun nebe nia halo knar ba. Maibe, tipu de lideransa ida ne’e la bele aplika ho efetivu, wainhira dezempenho membru sira la dun diak, la dun iha interese atu servisu iha instituisaun ne’e, la kohi dezenvolve relasaun diak iha ekipa laran; 4). Tipu de lideransa demokrátiku. Tipu de lideransa ida ne’e sempre fo prioridade hodi hamosu kompromisu, hamoris inisiativa no kreatividade, no hamosu konsensu entre líder ho ema hirak nebe hili nia hodi halo servisu iha instituisaun ne’e. Tamba ida ne’e, tipu de lideransa ida ne’e sempre hatur konhesimentu no kapasidade hodi fo fiar ba nia ema sira atu hola inisiativa no defini objetivu estratéjiku ba servisu nebe sira rasik kria. Ho maneira ida ne’e, lider ne’e komesa hametin konfiansa, respeita malu no kompromisu hodi servi no responsabiliza ba instituisaun. Maibe, tipu de lideransa ida ne’e la bele efetivu, ema hirak nebe tuir líder ne’e la iha konhesimentu no kapasidade, instituisaun ka organizasaun moris iha krizi nia laran, hodi halo líder ho nia ema sira la bele hasoru malu hodi tur hamutuk; 5). Tipu de lideransa determinasaun do ritmu. Tipu de lideransa ida ne’e fo liu prioridade ba rezultadu servisu nebe diak no tuir standar/padraun nebe defini ona. Tipu de lideransa ne’e aplika ho efektivu, wainhira elementu sira iha ona konhesimentu no kapasidade avansadu, iha motivasaun nebe as no bele halo servisu mesak. Tamba ida ne’e, maka lider nebe adopta tipu de lideransa ida ne’e, sempre ejiji nia ema sira atu halo servisu ho lais, hatudu rezultadu nebe diak tuir padraun nebe deskreve ona. Ho razaun ida ne’e, maka elementus nebe la halo servisu tuir nia tempu no diak tuir padraun, sei troka ho ema seluk nebe iha kapasidade diak liu. Aktus ida ne’e bele hamosu impaktu negativu inkluindu motivasaun menus, fiar an mihis, nune, inisiativa no kreatividade lakon hosi ema hirak nebe servisu iha instituisaun ne’e; 6). Tipu de lideransa exemplar (coaching). Tipu de lideransa ida ne’e, iha tendênsia atu kapasita ema hirak nebe tuir nia, nune, ema hotu-hotu bele halo servisu ho diak tuir estandar no iha karreira nebe diak liu sira nia an rasik. Tamba ida ne’e, líder ho tipu ida ne’e sempre ajuda nia ema sira hodi identifika sira nia forsa no frakeza hodi fasilita no akomoda tuir ida-ida nia karreira. Líder ho tipu ne’e mos sempre fo konfiansa hodi delega nia poder nebe ho  dezafius no risku bot, hodi fo instrusaun no reasaun (feedback) iha prosesu implementasaun. Tipu de lideransa ida ne’e halo ho efetivu, wainhira iha konhesimentu no kapasidade hosi nia elementu nebe la korresponde ho rezultadu nebe sira hotu hakarak atu hetan. Maibe,  sira hotu iha boa vontade atu servi, iha inisiativa atu dezenvolve sira nia an, dezenvolve profesionalismu, no iha esperansa atu hamoris vizaun no misaun instituisaun.

Failansu no Erro saida mak líder sira sempre halo iha sira nia ukun?
Sai hanesan líder iha nasaun ka iha instituisaun Estadu ida, dala ruma ema la konsiente atu tetu hodi hatur lolos, to’o ona iha nebe líder ida utiliza nia poder, hodi ukun ema sira nebe hili nia liu hosi eleisaun. Líder bot sira dala ruma haluha oinsa, karik ema seluk mak ukun sira. Líder balu mos nunka hatene sai membru no simu ordem hosi ema seluk, basa, sira moris mai sai ona líder ba instituisaun  ka nasaun ida. Tamba ne’e, líder hirak ne’e iha poder bot liu, hodi halo buat diak no buat at iha ema barak nia moris.
Normalmente líder sira nebe kaer ukun no bandu iha instituisaun ka nasaun ida, sempre enfrenta problema importante lima iha nia mandatu, mak hanesan tuir mai: 1). Líder foun sira sempre haree no halo tuir toman at hosi líder uluk nian, tamba sira akompanha hela lala’ok lideransa tuan, durante sira nia mandatu tomak; 2). Líder foun sira, la iha kapasidade bázika ba ejijênsia lideransa tuir kontextu polítiku no evolusaun siênsia no teknolojia; 3). Líder foun sira, la iha papel exemplar no akompanhamentu nebe diak hosi líder sira seluk, molok hahu nia mandatu; 4). Líder foun sira, la hetan treinamentu formal kona ba lideransa, basa, sira sai líder tamba eleitu hosi povu; 5). Líder foun sira, hatur an iha konfuzaun tamba iha konflitu entre valores lideransa sekular ho lideransa fiar na’in hodi akomoda preokupasaun no nesesidade ema hotu nian.
Hahú hosi ne’e, mak lori ona líder foun sira hodi hatur dadauk iha sala mortal 5 hanesan tuir mai: primeiru sala mortal mak líder ida ukun ho karákter ordem úniku/komandu uniku durante nia mandatu tomak. Ne’e signifika katak, maneira ukun ho tipu militar hodi fo ordem ba nia elementu sira nebe la iha kbit atu rejeita, no debate hodi fo solusaun alternativas. Ukun ho karákter ordem úniku mosu ho asaun hirak tuir mai: a). Abuzu de poder hodi servi nia interse pesoal no grupu, banune, bele mantein nia pozisaun ba mandatu iha futuru; b). Lakohi delega nia poder ba ema seluk, maski psikolojikamente no fizikamente, la bele halo ona knar no responsabilidade ho efetivu no efikásia; c). Lakohi rona ema seluk hodi simu netik hanoin no sujestaun ruma, ba desizaun nebe komplikadu hodi fo impaktu ba ema barak nia moris; d). Hola desizaun mesak tuir nia interese pesoal no grupu, nune, ignora ema seluk nia preokupasaun no nesesidade nudar umanu no nudar sidadaun; e). Hatudu egoísmu iha ukun, hodi exklui ema seluk atu kontribui, no involve iha prosesu dezenvolvimentu nasaun ka instituisaun du Estadu. Segundu sala mortal, mak líder ida hola desizaun ho ditadura/autoritariu. Iha tempu kolonialismu no okupasaun nia laran, líder sira ukun ho hakmatek, maibe sira hamate felisidade no liberdade, hamate espíritu atu foti no hana’i prestijiu umanu. Lideransa ditatorial/autoritariu hatur poder tomak iha nia liman, banune, desizaun hotu-hotu nia mesak mak foti, ka limite desizaun hirak ne’e iha grupu elite ida nia liman, hodi la fo tempu no fatin ba ema seluk atu fo sujestaun ka solusaun alternativa; Terseiru sala mortal mak líder ida fo deit prioridade ba servisu administratvu hodi ignora problema umanu. Iha era modernu ne’e, líder sira halo sira nia knar iha situasaun nebe mais komplikadu, basa, organizasaun sempre evului iha burokrasia nebe sofistikadu hodi aktualiza an ho ejijênsia moderna. Komputador no telemóvel transmite servisu administrativu nebe tenki le no hakerek hodi responde, nune, desizaun no asaun balu ezekuta liu hosi komputador no telemóvel. Se nune, tamba sa mak líder sira sempre iha tendensia atu tau prioridade ba servisu administrativu, duke organiza no jere rekursu humanu iha nasaun ida ka instituisaun ida? Iha razaun 4 mak motiva líder sira ne’e tau prioridade ba servisu administrativu, mak hanesan tuir mai: a). Rezultadu servisu administrativu bele hare ho matan, duke relasaun humana nebe la vizível; b). Halo hotu servisu nebe iha meza leten, nune, bele hatudu dezempenho no karreira nebe diak hodi asegura kredibilidade no profesionalismu, duke koalia oras ba oras ho maluk nebe presiza mos dezenvolve nia an; c). Moris umanu domina liu ho matéria, duke relasaun ka non matéria; d). Sente ema seluk valoriza líder ida liu hosi rezultadu servisu nebe nia produz, laos valoriza nudar ema no líder ida.
Ho deskrisaun ne’e, ita bele konklui katak ema ruma nebe eleitu sai líder ho pozisaun mais altu, sira nia tempu mais limitadu atu hasoru ema seluk, hodi koalia kona ba sira nia preokupasaun no nesesidade atu dezenvolve sira nia an. De faktu ema barak tau esperansa ba líder sira katak, ema ruma sai ona líder, maka nia iha papel bot liu atu dezenvolve rekursu humanu, inkluindu ba ema hirak nebe tuir no hili nia sai sira nia líder, basa, rekursu humanu sai nudar oportunidade hodi halo funsiona mákina du Estadu ka instituisaun. Nune, liu hosi relasaun nebe diak entre líder ho ema hirak nebe tuir, mak sei halo mudansa. Tamba la fo konsiderasaun ba dezenvolvimentu rekursu humanu, hodi hametin relasaun entre líder ho nia ema sira, mak ema hirak ne’e, hahú lakon simpatia, fiar no esperansa ba líder ne’e, hodi hatudu fatin nebe sira nunka ba iha sira nia moris tomak; Kuartu sala mortal mak sai líder nebe lakohi delega nia poder ba ema seluk. Iha razaun fundamental 4 mak halo líder ida lakohi husik nia poder: a). Tauk lakon poder, basa, la iha boa vontade atu entrega servisu importante balu, liu-liu servisu nebe liga ba interese pesoal no grupu. Prátika hatudu katak ditador nunka delega poder nebe nia hetan, exseptu sira buka fali ema hirak nebe vontade fraku hodi halo tuir deit saida maka líder ne’e nia hakarak; b). Tauk karik líder nebe troka nia halo servisu ho rezultadu nebe diak liu fali nia, hodi fo impaktu ba destruisaun kredibilidade líder ne’e rasik; c). La iha formasaun no experiênsia pozitivu hodi delega poder ba ema seluk, la fiar ema seluk atu halo diak liu duke nia an rasik; d). Falta empatia ba nia elementus, basa, tamba sai ona líder la hanoin tan sai membru hodi la’o tuir líder seluk; Kintu sala mortal mak líder insubstituível. Susesu sein substituisaun hosi líder seluk,  nudar aktus halibur failansu hodi entrega ba hirak nebe atu troka iha futuru. Basa, distinu instituisaun ida atu metin ka naksobu iha dalan klaran, depende ba aktus mudansa lideransa ho talentu no kapasidade nebe diferente. Iha razaun fundamental 3 mak halo líder ida la kohi tranfere lideransa ba ema seluk: a). Konfortável ona ho pozisaun nebe nia hetan, nune, nia lakohi husik fatin ne’e ba ema seluk. Basa, karik nia husik fatin ne’e, mak nia sei hanoin nia an atu ba los nebe; b). Hatur nia kredibilidade iha prosesu de substituisaun, basa, líder ne’e konsege hamoris nia identidade hosi pozisaun nebe nia hetan, nune, hatun an hosi nia pozisaun no fo poder ba ema seluk atu ukun, signifika destrói ona nia konfiansa no identidade rasik; c). Lakon investimentu, basa, kaer ukun durante tinan barak nia laran, hetan ona maluk hodi halo bisnis, tau ona kapital hodi hamoris nia an, no hatur ona identidade nudar líder iha nasaun ida ka instituisaun ida.

Lideransa oinsa mak povu no nasaun presiza agora?
Lideransa hahú ho estabelesimentu vizaun nebe klara, basa, povu hakarak hatene sira nia lider atu lori sira ba los nebe, oinsa atu ba no tamba sa mak sira hotu tenki ba iha fatin ne’e. Tamba ne’e, líder presiza formula planu no estratéjia, nune, povu sira bele hatene oinsa atu atiji vizaun ne’e no saida mak sira bele fo hodi hola parte iha vizaun, planu no estratéjia ne’e. Karik ita hare ho klean uitoan kona ba prosesu dinâmiku existensia líder no lideransa ida, ita bele hetan prátika komun lima hosi esperiênsia lideransa nebe diak, liu hosi dalan tuir mai:
1). Líder tenki sai ezemplu ba ema hirak nebe tuir nia hodi haklaken valores no prinsípius nebe hatur iha asaun komun. Títulu nudar líder ema ida bele hetan, maibe hahalok no asaun mak sei bele manan respeitu hosi ema seluk, hodi hahí no hana’i nudar sira nia líder, basa, lideransa laos kona ba personalidade, maibe lideransa haklaken liu hosi lia fuan no hahalok hodi lori hotu ba objetivu nebe determinadu tiha ona. Tom Brack iha livru Kouzes no Posner (2007:15) hatuir “Leading means you have to be a good example, and live what you say/lidera signifika katak o tenki sai ezemplu nebe diak, no kaer metin o nia lia fuan nebe hateten sai”. Tamba ne’e, líder exemplar ida tenki hatene katak, se nia atu hetan komitmentu ho standar nebe as, nia tenki hatudu modelu hosi nia lia fuan no hahalok ba sira nebe hein hela atu haktuir.
Tamba ne’e, atu hatudu modelu atitude nebe diak ba sira seluk, maka líder ida tenki hatur an iha prinsípiu orientador  nebe rigorozu, hodi klarifika valores hirak nebe nia komunga ba. Ne’e signifika katak líder tenki loke nia neon no laran tomak, nune ema sira nebe tuir, bele hatene momos no lolos kona ba saida mak nia hanoin no fiar atu hetan, oinsa atu lori sira ba dalan nebe los hodi objetivu komun nebe estabelese ona, banune, sira hotu-hotu mai ho pensamentu no asaun ida deit, hodi lori malu to’o misaun ne’e remata. Ne’e hatudu katak, líder  ne’e tenki koalia kona ba ninia valores no prinsípiu, hamosu rasik ninia hanoin no lia fuan hodi hatur an iha valores no prinsípiu hirak nebe nia fiar ba. Tamba ne’e mak líder nia asaun mais importante duke nia lia fuan, nune, bele fo motivasaun no esperansa ba sira nebe hare hodi halo tuir.
Buat hirak ne’e hotu hatur iha kbit hodi fahe tempu ho sira seluk, servisu hamutuk ho sira nebe tuir líder ne’e, fahe istória hodi hamoris no hatur valores iha ida-ida nia hanoin no hahalok, hatudu an iha tempu nebe la iha serteza, husu sira nebe tuir atu hanoin hamutuk kona ba valores no prioridades iha misaun komun ne’e. Hatudu modelu ba ema sira nebe tuir ita, signifika katak líder ne’e hetan ona lia los no respeitu hodi lidera liu hosi envolvimentu no asaun direta. Ne’e signifika katak, primeiru ema tuir líder atu la’o hamutuk, depois sakrifika nia an atu implementa planu no asaun nebe estebele ba misaun ida ne’e;
2). Líder tenki inspira vizaun komun. Faktus hatudu katak kada organizasaun, partido polítiku, movimentu sosial no politika sira seluk, hamoris nia an ho vizaun ida ka mehi ida. Tamba ida ne’e, mak absolutamente, líder sira ne’e mai ho konfiansa no esperansa ba sira nia vizaun rasik, fiar metin ba sira nia abilidade inteletual atu halo planu no asaun, nune, sira halibur ema hirak nebe tuir sira hodi fo konfiansa no esperansa katak, sira sei hetan objetivu komun nebe sira deskreve tiha ona. Ho vizaun nebe klara, programa no planu asaun nebe dinâmiku, maka sai nudar kbit ida ba líder sira, hodi halo inovasaun no invensaun ba moris humanu iha futuru.
Ho hanoin ida ne’e mos, maka vizaun, objetivu no programa no asaun hirak ne’e, tenki deskreve lolos iha ema ida-ida nia pensamentu no asaun, nune, ema hotu-hotu bele hatene oinsa atu la’o tuir vizaun komun ne’e, hatene oinsa atu konsentra ba objetivu komun, no hatene oinsa atu utiliza ho diak rekursu nebe iha. Atu implementa buat hirak ne’e tuir nia dalan no nia tempu, maka líder ida tenki observa através tempu anterior, sempre imajina oportunidade nebe atrativu, karik líder no ho nia ema sira ne’e hetan ona fatin nebe sira buka, hodi halo tuir programa no planu asaun nebe sira formula. Ne’e signifika katak líder ida, tenki iha hakarak rasik atu hamosu buat ruma ba ema hirak nebe tuir nia, líder tenki muda buat hirak nebe presiza atu muda iha organizasaun ka nasaun ida nia laran, no líder tenki estebele buat hirak nebe líder seluk seidauk halo durante nia ukun.
Atu haktuir buat hirak ne’e, mak líder tenki dezenha ho diak vizaun no objetivu, programa no asaun, estratéjia no tátika hodi demonstra nudar imajen únika, nune, sei motiva ema seluk atu la’o hamutuk ba oin ho firmeza, basa, unidade iha pensamentu no asaun mak sei hamosu movimentu organizadu ka mudansa signifikativa ba instituisaun ka nasaun ida. Tamba ne’e mos, mak líder tenki inskreve ema seluk iha vizaun komun, tenki hatene didiak ema hirak nebe tuir nia, koalia no defende sira nia nesesidade no preokupasaun. Nune, líder bele hamoris no hametin konfiansa no esperansa, mobiliza dedikasaun no sakrifísiu hosi ema hirak nebe tuir nia, basa, líder ida nia papel laos deit fo ordem ka instrusaun, maibe halo diálogu hodi akomoda no fasilita sira nia aspirasaun;
3). Líder tenki dezafia prosesu. Iha família, grupu, instituisaun ka nasaun, normalmente líder sira enfrenta dezafius oi-oin iha sira nia lideransa. Dezafiu hirak ne’e sai nudar produtu inovativu, nudar aliserse legal ida, ka nudar arranque hosi planu no asaun ida ba oin. Dezafius saida deit mak líder ida enfrenta iha nia lideransa, nudar mos parte integral hosi dinâmika moris hodi atinji objetivu atu halo mudansa ba status quo. Atu atinji objetivu hodi halo buat nebe los tuir nia tempu no nia fatin, líder tenki halo nia knar ho oportunidade espesífiku nebe nia hetan, maibe ema hirak nebe tuir líder ne’e tenki iha hanoin diak no fuan bot atu buka no enfrenta dezafius hirak nebe mosu iha lideransa ida nia mahan. Jennifer Cun analista orsamentu ida, iha livru Kouzer no Ponser (2007:18) haktuir “atu nafatin buka dalan hodi hadi’a ekipa de servisu (tim ida) hodi husik hela interese pesoal no organizasaun nia, tenki buka dalan hodi mantein jogu de kompetisaun nebe la’o hela, rede nebe iha ona, no hola inisiativa atu halo buat foun ruma”. Nune, ita bele hola konkluzaun katak líder nudar pioneiro nebe fo an tomak atu hamrik iha oin, hodi hatudu dalan ba sira nebe ho laran no neon tomak atu la’o tuir hodi ba fatin nebe sira nunka ba iha sira nia moris tomak. Ema hirak nebe tuir nia líder, mai ho objetivu ida mak buka oportunidade ba sira nia an atu halo inovasaun, dezenvolvimentu no melhoramentu ba sira nia moris. Maski nune, líder laos úniku ema nebe tenki hamosu produtu ida, servisu no prosesu ba ema hotu nebe tuir nia, maibe tenki mai hosi ekipa ida, basa, inovasaun no dezenvolvimentu mai hosi sira nebe ita haka’as atu rona hodi akomoda, laos ordem no instrusaun ba sira atu kumpre deit.
Karik to’o ona tempu atu halo inovasaun, kontribuisaun importante hosi líder ida mak tenki kria oportunidade hodi halo experimentasaun, fo rekonhesimentu ba idea brilhiante sira, fo apoiu tomak ba inisiativa ne’e, ho laran tomak atu dezafia sistema nebe iha ona, hodi hetan produtu, servisu, prosesu no sistema foun. Basa, líder ida hatene ho diak katak atu halo inovasaun no mudansa foun ida tenki liu hosi experimentasaun ho nia risku tomak nebe hetan iha prosesu ne’e. Líder nebe diak, mak líder la tauk atu halo sala no failansu. Basa, dalan nebe diak liu ba líder ida atu minimiza risku no failansu hosi aktus experimentasaun mak atu hatur an iha mudansa ho dalan la’o neneik maibe bebeik hodi hetan vitória pasu por pasu. Importante liu mak, líder ida tenki fo atensaun máxima ba kapasidade hosi nia ema sira atu kontrola situasaun nebe dezafia hela sira, nune, bele hamosu kompromisu no determinasaun ba mudansa nebe sira hotu hakarak. Lideransa nudar prosesu de aprendizajem hosi buat hirak nebe ita halo hodi adapta an ba kondisaun aktual, basa, líder sempre aprende hosi sala no failansu nebe nia hetan iha nia vida. Moris ne’e nudar laboratóriu ba líder para atu koko, falha depois aprende lisaun. Líder ida nebe diak mak líder nebe aprende hosi nia failansu no susesu, nune, nia bele kria posibilidade ba sira seluk atu halo tuir;
4). Hakbit sira seluk atu lidera.Vizaun nebe klara no objetivu nebe dinâmiku, sei la sai realidade, enkuantu líder mesak deit mak hanoin atu halo buat hotu-hotu iha organizasaun ka instituisaun ida nebe nia lidera ba. Mehi no objetivu ne’e bele alkasandu, wainhira iha esforsu koletivu, fo fiar ba malu hosi ida ba seluk, iha relasaun nebe metin hosi loron ida ba loron seluk, hatur kompetensia no esperansa nebe klean, kolaborasaun ekipa no responsabilidade individual. Líder tenki hakbit ema hirak nebe tuir nia, nune, ema ida-ida determinadu hodi halo esforsu no sakrifísiu extraordináriu ba vizaun no objetivu komun nebe sira hotu tau iha sira nia pensamentu no asaun. Líder ida nebe diak mak líder nebe hatene sentimentu de pertensa no kbit pesoal, hosi ema hirak nebe tuir nia atu produz rezultadu nebe deskreve iha planu asaun. Líder nebe diak mak líder nebe kompreende tékniku komandu no kontrolu hodi hakbit kapasidade pesoal atu ezekuta misaun nebe define tiha ona.
Basa, sai líder iha era modernu no mundu kompetitivu agora, laos ona tempu no fatin ba líder ida, atu limite konfiansa no kolaborasaun ba grupu ki’ik ida deit, nebe leal ba nia lideransa no halo eskluzaun ba sira seluk, maske ema hirak ne’e hamahan an iha nia lideransa, servisu tuir nia vizaun no objetivu iha instituisaun ida deit. Haketak malu iha organizasaun ida nia laran, enfrakese sira seluk no kria dependênsia ba líder ida deit, mak sei la hetan dezempenhu nebe diak hosi membru sira, nune, ema ida-ida bele buka dalan seluk hodi hakbit sira nia an, hatur sira nia konfiansa ba líder seluk, no espera dezempenhu nebe diak nudar membru organizasaun ne’e.
Lideransa autentiku hamoris nia an iha konfiansa, hodi hatur ema seluk iha nia vizaun no misaun, hakbit kapasidade no talentu hodi hametin sentimentu de pertensa, banune, ema ida-ida iha esperansa viva nebe lori sira atu asume risku, hodi sakrifika sira nia an atu halo mudansa ba existênsia organizasaun ne’e rasik. Hosi konfiansa ne’e mak hametin relasaun entre líder ho nia membru, nune, ikus mai hamosu lideransa foun ho jestaun konsolidadu;
5). Rekoinhese no selebra susesu. Atu hetan rezultadu nebe diak hodi hatur kredibilidade lideransa iha organizasaun ida, laos servisu nebe fásil atu halo iha tempu badak nia laran nia. Nune mos, susesu ne’e rasik laos tamba ema ida nia esforsu mesak, maibe esforsu ema hotu nia, liu hosi sistema nebe komplikadu ho prosesu nebe naruk hodi konsume kapasidade umana, rekursu finanseiru no seluk-seluk tan. Tamba ne’e, dala barak ema hirak nebe servisu iha instituisaun ne’e, sente deziludidu, frustradu no kole, nune, dala ruma sira hanoin atu rende ka para iha dalan klaran.
Ho situasaun ne’e mak presiza líder no lideransa nebe diak hodi hamahan sira ho fuan, no motiva sira ho esperansa atu hakat ba oin, hodi kaer metin vizaun no objetivu komun. Asaun jenuinu hosi líder ida hodi fo korajen no hamahan sira ho domin, sai nudar fator determinante lideransa iha instituisaun ida. Ho dalan ida ne’e, bele hatur konfiansa iha ida-ida nia fuan, hametin motivasaun no sentidu de pertensa, no hamoris dedikasaun no sakrifisiu hodi hetan rezultadu de servisu nebe diak ba individu no instituisaun.
Nune, papel líder ida nian mak atu fo rekonhesimentu ba susesu nebe nia membru sira hetan, no selebra vitória hodi haklaken ba públiku dezempenhu pesoal no institusional la’o ona tuir vizaun komun no responde ona ba objetivu estratéjiku nebe ema hotu haka’as an hodi kontribui. Líder nebe hatene halo selebrasaun no ritual ho fuan, maka sei kuda no hamoris sentimentu no espiritu de identidade koletivu nebe lori ema hotu iha vizaun no misaun ida deit.
Atu taka, hau haklaken hanoin esperansa katak artigu ida ne’e bele sai hanesan baze hodi provoka debate públiku, nune, ita ida-ida bele tetu no hakotu ita nia vontade hodi hili líder nebe diak ba ita no ba nasaun, líder nebe iha prinsípiu no karáter, iha kredibilidade no responsabilidade, hodi lori ita ba iha nia vizaun no misaun, akumula ita nia preokupasaun no nesesidade nudar Timor oan, mai hosi hun ida, abut ida, iha Timor ida deit mak Timor-Leste Ukun Rasik An.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.