VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20170202

“BOM WAKTU” BA TIMOR-LEST


Husi Estanislau S. Saldanha


Problema lubuk ida nebee iha ita nian oin no bele hamosu “bom waktu” ba Timor-Leste. Produsaun minarai iha Kampu Kitan maran ona, kompanya minarai, ENI, nudar operador prinsipal hahu halo faze decommissioning. Produsaun minarai iha Kampu minarai Bayu Undan mos hahu tuun makas. Kampu minarai Greater Sunrise nebee regula ho Certain Maritime Agreement on the Timor Sea (CMATS) nebee uluk sai Anexu Tratadu Tasi Timor mos mate ona iha tinan hirak liu ba. Tanba nee, produsaun minarai iha kampu minarai nee sedauk bele halo iha tempu besik. Produsaun minarai iha Kampu nee foin hahu bainhira negosiasaun fronteira maritima entre Timor-Leste ho Australia iha Tasi Timor rezumu ona.

Bazeia ba esperiensia negosiasaun fronteira Timor-Leste ho RI nebee iha rai leten hela deit 5% mos lori tempu naruk, no too agora sedauk konklui. Nunee  fronteira maritima iha Tasi Timor nebee nasaun boot rua Australia ho RI iha interese boot. Nunee bele lori tempu naruk atu rezumu fronteira maritima iha Tasi Timor. Exepsaun ba nee bainhira Australia iha boa fee hodi negosia. Ikus-ikus nee, mosu miskonsepsaun katak Timor-Leste manan ona Australia iha Tribunal International iha asuntu Tasi Timor. Realidade la hanesan nee. Australia dada an ona husi UNCLOS nebee nudar baze klaim Timor-Leste nian. Tanba Australia dada an ona husi UNCLOS, nasaun nee la iha ona obrigasaun hodi hatuir desizaun Tribunal International uza UNCLOS. No desizaun Tribunal International mos la dehan Timor-Leste manan iha asuntu Tasi Timor no fronteira maritima. Timor-Leste tenki presuriza governu Australia liu husi nian povu hodi obriga sira nian governu tama iha meja negosiasaun. Maibe simpatia povu Australia ho solidaridade internasional mos hahu tuun ona, tanba osan minarai nebee ita iha uza la efisienti, no lakon tanba iha tendensia korupsaun, no grupu kiik ida iha asesu ba ukun nain mak hetan benefisiu. 

Produsaun minarai tuun makas hamaluk ho folin minarai mos tuun makas. Nunee implika ba rendimentu Timor-Leste mos tuun. Reseita minarai nudar rezerva Timor-Leste nian agora iha US$16 bilaun iha Federal Reserve, USA. Iha sorin seluk, despeza Timor-Leste kontinua sae iha US$1 bilaun per anum. Karik tinan-tinan sae nafatin, mak estimasaun fundu minarai sei hotu iha tinan 16-18 nian laran.

Korupsaun hahu sae makas tuir index korupsaun husi Transparensia International. Tusan Timor-Leste mos hahu sae makas. Subsidiu populis no interese politika hahu aumenta. Joven sira idade servisu no buka servisu tinan-tinan hahu aumenta barak, maibe servisu la iha. Governu nudar makina estadu lao la efisienti, neineik ho vizaun dezenvolvimentu la klaru. Funsionariu publiku nebee sai makina estadu barak tebes, maibe kapasidade dezempeinu kiik tebes, nunee la tulun hamosu servisu publiku nebee diak. Buat sira nee mosu tanba rekrutamentu ho promosaun funsionariu publiku bazeia liu ba koor politika, familiarizmu, ho ignora kualidade, meritu ho profesionalizmu.

Planu estratejiku dezenvolvimentu nasional la halao diak, ema  barak hein deit osan husi governu sein iha kreatividade hodi hamrik mesak. Mega projetu barak nebee la viavel no sustentavel, maibe abzorve osan barak ho retornu la iha ka iha moos kiik inbalansu ho kustu invetimentu nebee boot. Projetu barak ho kualidade kiik no osan husi projetu sira nee suli hotu ba rai liur. Tanba Timor oan barak sai "makelar" ba projetu, hodi entrega projetu sira nee ba ema liur. Projetu barak sira nee hetan ho halo husi ema sira nebee ligadu ho ukun nain, nunee sakrifika kualidade. Ema barak toman ona kaer osan barak no han diak no simu osan hanesan bee.

Seitor non oil la dezenvolve diak, ignora ona iha tempu lubuk ida ona. Importasaun sae makas, la balansu ho exportasaun. Ironiku liu tan importasaun sira hanesan produtu agrikultura, peska ho kafe hamate dadaun produtu nasional. Governu mos la kria kondisaun hodi dezenvolve seitor non oil. Seitor agrikultura nebee nian hun husi natar, toos, ho peska hahu abandona tanba poltika governu nian nebee la hamosu merkadu ba produtu nasional, nunee mos la iha politika diak regula selesaun no osan veteranu, halo natar ho toos abandona. Tanba ema barak simu ona osan veteranu, nunee sira lakohi ona halo toos ho natar. Merkadu produtu nasional la iha, mak deistimula mos ema halo produsaun.  Servisu imigrasaun ho komersiu husik ema liur kontinua tama makas hodi halo negosiu kiik nebee hamate negosiu kiik ho ekonomia Timor oan nian.

Kapital umanu nudar aset boot ekonomia no motor principal ba dezenvolvimentu nasional hodi halo progresu no lori moris diak sedauk hetan atensaun diak. Seitor edukasaun nudar seitor importante liu hodi dezenvolve kapital umanu Timor-Leste nian sei jere esporadiku ho investimentu nebee kiik. Governu sei fiar liu instituisaun edukasaun rai liur, nunee haruka Timor oan sai ba liur hodi aprende maibee kualidade sedauk aseguradu, osan suli sai ba liur barak hanesan mota boot. Iha sorin seluk esperiensia nasaun barak hatudu ona katak nasaun nebee halo progresu boot mak nasaun nebee nian edukasaun diak ho kualidade. Kualidade edukasaun nee hanesan prosesu, presiza investimentu boot ho kontinuada no komitimentu boot hodi hetan konsensu nasional hodi jere. Infelizmente seitor nee sedauk jere diak, kurikulu barak liu sei “copy and paste”, mestri sira rekruta la tuir meritu maibee barak liu tanba koor politika ho familiarizmu, nunee kualidade ho profesionalizmu nudar mestri sei kiik tebes. Nunee mos intervensaun politika iha edukasaun sei makas, hodi ignora meritu ho profesionalizmu hodi dezenvolve edukasaun ba kualidade.

Ema boot ho riku nain sira haruka nian oan ba eskola iha rai liur, nunee sira lakon sentidu atu hadia edukasaun iha rai laran. Nunee povu kiak ho mukit sira nia oan  mak asesu ba edukasaun rai laran nebee kualidade kiik. Nunee povu kiik nian oan sira sei susar tama iha kompetisaun merkadu servisu tanba kualidade kiik, nebee sei hatodan tan mos ho inperfeitu kompetisaun merkadu servisu nebee dominante ho familiarizmu ho koor politika. Kondisaun nee halo povu barak kontinua kiak, tanba sira nian asesu edukasaun, bada’e kiik ho limitasaun asesu ba merkadu servisu. Nunee ema sira riku nebee asesu diak ba edukasaun kualidade, ho ukun nain sira kontinua riku. Gap sosial boot teb-tebes tanba inbalansu distribuisaun "paun" estadu nebee mosu husi kondisaun estrutural nebee la justu. Sira nebee kaer poder kontinua halo lei hodi prezerva sira nian riku no moris luxu, no husik povu moris mukit nafatin.

Povu kiik sira bosu tebes ho promesa. Rendimentu povu barak la too dolar ida loron ida, maibee boot sira ho riku nain sira bele soe dolar rihun ba rihun loron ida. Ukun nain sira nebee hola desizaun estratejiku nee ema veteranu ho funu nain hotu, nebee ukun tinan sanulu resin ona, nasaun lao la efisienti ho gap sosial boot tan deit. Ironiku liu sira lakon tempu barak liu hodi prezerva sira nian ukun, no sira nian riku soin. Failansu sira nee sira taka hodi dudu fali ba ema seluk sai bibi metan (kambing hitam).

Boot sira husu povu kiak sira atu pasiensia ho razaun foin ukun an, maibe realidade ema boot sira nee mak la pasiensia hodi moris simples kompara ho povu kiik sira. Sira tauk tebes moris simples no kiak tanba nee, sira hamosu regalias oioin ba sira nian an, no proteze nee liu husi lei nebee sira halo rasik. Boot sira barak kualia konaba sisializmu, maibe realidade hahalok ho kabun kapitalizmu-borzuis. Boot sira agora lakon sentidu estadu no sentidu sosial hodi hare povu rihun ba rihun moris mukit no terus. Boot sira sempre iha razaun hodi taka sira nian sala. Kuandu halo sala no balu ema hahu julga, sira hahu defende malu, lian makas dehan ema nee la sala, maske tribunal kondena ona. Ema boot sira mos taka falta liu husi dekrebiliza tribunal hodi dehan tribunal la diak, no ema sira julga nee anti estadu, no balu uluk lakohi ukun an hodi kontinua intimida ema no taka sira nian sala. Maibee ohin loron politika klasika sira nee halo ema barak matan nakloke ona, konsiensia hodi hare povu nian terus ho susar hahu hetan fatin ema barak nian hodi “bongkar” estrutura politika nebee sai fonte hodi hamosu kiak no dezegualidade moris.

Buat sira nee presiza rezolve didiak no imidiata. Presiza jestor diak nebee iha vizaun, komitimentu diak ho sentidu estadu hodi lidera Governu ho nasaun. Presiza iha mudansa. Karik la rezolve kedas, kondisaun sira nee bele sai "Bom waktu"  iha tinan hirak mai. Konflitu bele sae no bele halo Timor-Leste monu tanba kompetisaun hodi hetan rekursu ekonomia nebee limitadu.

Tinan 2017 hanesan tempu desisivu hodi halo mudansa ba diak. Nunee bele antisipa "Bom waktu". Tanba nee,  ema hotu tenki iha konsiensia hodi hili ema diak sai lider,  la bele hili  ida nebee hatene deit konta istoria. Tempu konta historia hotu ona, agora presiza halo dezenvolvimentu hodi hadia povu nian moris no kredibiliza povu ho nasaun. Lider diak mai husi nebee iha programa, komitimentu jenuinu ho sentidu estadu hodi muda dezafiu sai esperansa no moris diak ba povu ho nasaun.Timor-Leste tenki berani halo mudansa ba diak. ***

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.