VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160810

Investe agora ou nunca - Haré fali desizaun defísil balun Timor-Leste tenki halo

Investe agora ou nunca
Haré fali desizaun defísil balun Timor-Leste tenki halo


*Cosme da Costa Araújo

Konkorda hodi la-konkorda

Parlamentu Nasional foin lalais ne’e aprova orsamentu rektifikativu ba tinan 2016. Governu propoin orsamentu adisional milaun 391. Ho nune’e, total orsamentu ba tinan 2016 sa’e ba bilaun 1,9. Orsamentu refere barak liu sei utiliza ba finansiamentu projetu infra-estrutura sira. Governu argumenta katak investimentu hirak ne’e, ho retornu ne’ebé a’as, sei sai hanesan baze fundamental ba dezenvolvimentu sustentável longu-prazu lidera husi seitor privadu. Ema barak la-konkorda, inkluindu ONG Lao Hamutuk. Ema sira ne’e argumenta katak investimentu ba projetu fíziku hirak ne’e sei la-fo benefísiu ba timor-oan sira - jerasaun agora no mos jerasaun futura.

Parte rua ne’e – pro no kontra –, sem dúvida, iha intensaun diak ba nasaun ida ne’e. Sira-rua hakarak Timor-Leste sai nasaun ida próspera ho populasaun matenek no saudável no ekonomia naun-petrolífera forte lidera husi seitor privadu. Maibé, oinsá atu atinji mehi ida ne’e, sira-rua mai ho hanoin la-hanesan. Diskordu entre sira-rua ne’e laos buat ida foun mai ita. Akadémiku no practioner sira tinan barak ona seidauk hetan konkordánsia konaba oinsá nasaun sira riku rekursu natural tenki utiliza sira nia riku-soin hodi dezenvolve sira nia nasaun no ekonomia. 

HRP no nia limitasaun

Estabelesimentu Fundu Petroliferu (FP) sai nu’udár alkanse importante no históriku ida ba Timor-Leste iha nia esforsu tomak ba jestaun diak rekursu mina-rai. Estabelesimentu FP sai nu’udár desizaun polítika importante ida nasaun barak iha mundu seidauk konsege halo. FP kontribui ba polítika fiskal ida diak, ne’ebé fo konsiderasaun ba interese longu-prazu timor-oan sira nian.

Rendimentu Sustentável Estimativa (RSE) nu’udár regra fiskal ida iha aranju FP. RSE montante sustentável ida ita bele foti husi FP hodi finansia orsamentu estadu nian, ao mesmo tempo, mantein  poder de compras Fundu ninian. Razaun hodi suporta regra RSE ne’e rasik, la-seluk la-leet, mai husi teoria klásika Hipóteze Rendimentu Permanente (HRP). Retoria refere dezenvolve husi ekonomista Milton Friedman iha tinan 1975. Teoria ne’e orijinalmente uza no aplika ba individual iha nivel uma-kain. Desde ne’ebá, nia dezenvolve no aplika ba nivel nasaun. Tuir regra ida ne’e, Timor-Leste so bele gasta deit 3 pursentu RSE, ida ne’ebé reprezenta retornu implísitu investimentu FP. 

Embora ema no nasaun barak uza teoria HRP, maibé ninia aplikasaun hetan krítika maka’as, inkluindu Paul Collier, tamba konsidera nia la-apropriada ka ríjida liu ba nasaun sira ho rendimentu ki’ik hanesan Timor-Leste. Regra fiskal bazeia ba HRP la-kapta ho didiak karaterístika nasaun ida nian. Ho liafuan seluk, polítika fiskal ida ne’e tenki refleta objetivu nasional no sirkumtánsia nasaun ida nian. 

Fundu Soberanu Noruega (FSN) sai nuda’ar modelu ba ita iha ita nia jestaun ba  reseita mina-rai. Noruega nasaun ida únika no certamente diferente husi Timor-Leste iha aspetu barak. Embora sira nia FSN no reseita mina-rai sai nafatin rekursu bo’ot no importante ba sira, maibé sira nia atividade ekonómika naun-petrolífera sai hanesan fonte prinsipal ba produsaun, empregu no rendimentu. Seitor servisu faz parte mais ou menos pursentu 59 husi PIB iha tinan 2012. Noruega ho infraestrutura moderna no forsa trabaillu kualifikada kontribui ba sira nia produtividade a’as no nivel PIB por habitante a’as kompara ho nasaun riku sira seluk iha Organização para a Cooperação e o Desenvolvimento Económico (OCDE).

Pelo contrario, ekonomia Timor-Leste nian ne’ebé ki’ik sei kontinua domina husi seitor mina-rai. Timor-Leste sei falta forsa traballu kualifikada. Limitasaun infra-estrutura halo seitor potensial sira hanesan agrikultura no turizmu seidauk bele dezenvolve ho didiak no kontribui ba movimentu inefisiente ba sasán no ema, ne’ebé dala barak hamosu sasán folin a’as ba povu ki’ik no mukit sira. 

Ita hotu konkorda katak atu diversifika ninia ekonomia, Timor-Leste presiza investe maka’as iha seitor produtivu hodi kria fonte rendimentu foun no servisu ba nia emar sira. Timor-Leste presiza mos hasa’e nivel kualifikasaun forsa traballu no hadiak ninia infra-estrutura hodi hasa’e ninia produtividade. Ho razaun sira ne’e hotu, ita presiza hasa’e despeza públika ba investimentu kapital. Lei FP hatene konaba situasaun únika Timor-Leste nian ida ne’e desde início, nune’e nia fo-dalan atu governu bele halo levantamentu esesu RSE, naran katak polítika ida ne’e halo ba interese longu-prazu sidadaun timor-oan sira nian.

Aleim de ida ne’e, polítika fiskal bazeia ba HRP mai ho pre-supostu ida katak buat hotu-hotu sei la-muda (konstanta) inkluindu kresimentu populasaun, dezenvolvimentu ekonómiku no despeza públika. Infelizmente, pre-supostu hirak la-akontese iha realidade. Ho kresimentu anual populasaun Timor-Leste nian 3 pursentu, demanda ba servisu públiku mos sei aumenta, no ida sei fo impaktu ba despeza públika, ita la konta ho impaktu mai husi introdusaun pensaun ba funsiunáriu públiku. RSE agora daun-daun susar teb-tebes atu kobre deit despeza públika rekorente. Sé ita hakarak gasta tuir deit RSE, ita tenki halo rasionalizasaun ba despeza públika ka hasa’e baze kapital Fundu nian liu husi reseita mina-rai foun. Gasta deit RSE mos bele rezulta estagnasaun ekonomia naun-petrolífera, dependénsia eternal ba FP no risku despeza públika ba fluktuasaun kurtu-prazu retornu investimentu FP. Nune’e, sé ita la investe iha infra-estrutura no rekursu humanu mos riksu ida. Nune’e mos, atu asegura katak ita gasta deit rendimentu permanente eternalmente, ita presiza hasa’e baze kapital FP nian hodi konsidera inflasaun, ho nune’e deit maka ita bele mantein poder de compras Fundu nian. Sé lae, valór Fundu sei kontinua tu’un iha termu real.

Polítika “front-loading” no ninia benefísiu

Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) hatudu dalan ba Timor-Leste iha nia dalan naruk hodi atinji ninia mehi hodi sai nasaun ho rendimentu médiu-altu iha tinan 2030 ho populasaun matenek, saudável no próspera. PED oferese solusaun ida ba dezenvolvimentu ekonomia naun-petrolífera ho tarjetu espesífiku ba iha dezenvolvimentu agrikultura, turizmu no industria petrolífera.

Timor-Leste hetan bensaun ho rekursu natural oin-oin, inkuindu mina no gas. Enkuantu mina no gas finansia tiha kresimentu nasaun ida ne’e nian desde independénsia, tempu to’o ona atu Timor-Leste realiza mos ninia potensia iha área sira seluk liu husi diversifika ninia ekonomia no hamenus dependénsia ba mina no gas. Ida ne’e signifika ita tenki kria ambiente suportável importante rua – infraestrutura diak ho rekursu humanu kualifikadu – hodi suporta no dudu kresimentu ekonomia naun-petrolífera no fasilita investimentu seitor privadu.

Nasaun sira seluk depende ba impréstimu, ajudu doadór, remitánsia no fonte finansiamentu seluk hodi finansia sira nia nasaun no ekonomia. Timor-Leste hetan bensaun iha FP. Polítika “front-loading” fo-bibán ba governu hodi halais dezenvolvimentu infra-estrutura no rekursu humanu. FMI mos konkorda katak polítika fiskal ida ríjida bazeia ba HRP la-apropridada ba nasaun sub-dezenvolvidu riku rekursu natural hanesan Timor-Leste.Tuir FMI, ba nasaun hirak ne’e, wainhira kapital inisial iha sira nia ekonomia sei ki’ik, inkluindu infra-estrutura no rekursu humanu, retornu no produtividade ne’ebé sei hetan husi despeza sosial no kapital governu halo sei boot liu retornu finanseiru husi investimentu de poupansa. FMI mos aumenta katak hodi halo investimentu barak liu ba jerasaun agora ne’ebé kiak sei fo benefísiu bo’ot liu. Ita la-bele julga benefísiu husi investimentu hirak ne’e tuir perspektiva fiskal ida klo’ot. Benefísiu husi investimentu hirak ne’e presiza tempu hodi realiza no kolekta liu husi kanal formal sira hanesan impostu no taxa. 

Investimentu iha portu, estrada, eletrisidade, drainajen no rekursu humanu sei fo benefísiu ba timor oan sira. Portu Tibar sei hamenus atrazu no tráfiku, hadiak komérsiu entre Timor-Leste ho ninia parseiru komersial sira no potensialmente bele sai hanesan sentru lojístiku ba rejiaun ida ne’e. Timor-Leste ida iha koneksaun diak liu husi estrada, portu no aero-portu sei fasilita movimentu efisiente sasán no ema iha rai-laran no mos ba no husi rai-liur. 

Aleim de suporta empregu iha prosesu konstrusaun no produsaun material, projetu sira ne’e sei dezenvolve mos kapasidade produtiva ekonomia rai-laran liu husi positivamente influensia produtividade seitor privadu no hasa’e retornu kapital privadu hodi rezulta iha impaktu benefisial longu-prazu. Liu husi aumentu iha despeza husi traibalador sira ne’ebé servisu iha seitor hirak ne’e, sei fo impaktu positivu ba ekonomia nasaun ida nian. Benefísiu husi investimentu iha infra-estrutura sei bo’ot, wainhira rekursu sira iha ekonomia ida nia laran seidauk uza ho másimu. Projetu hirak ne’e la’os deit fo benefísiu ba jerasaun agora, maibé mos jerasaun futura liu husi kapital sira dezenvolvidu ona, em forma servisu públiku no kondisaun moris diak no rekursu humanu kualifikadu. Wainhira projetu báziku hirak ne’e remata ona, sira sei kontribui ba estimulasaun kresimentu ekonómiku, ne’ebé ikus mai tradús ba iha reseita doméstika ne’ebé bo’ot. Desde ne’ebá, despeza governu nian sei fila fali ba nivel ida konsistente ho RSE.

Tempu investe – agora ou nunca

Eim jeral, ita hotu konkorda katak Timor-Leste presiza diversifika ninia ekonomia. Atu halo ida ne’e, ita presiza atrai seitor privadu hodi investe barak liu iha seitor produtivu sira. Esperiensia durante tinan hirak liu ba hatudu mai ita katak maske Timor-Leste oferese taxa de imposto ki’ik ho insentivu oin-oin, maibé investimentu seitor privadu, tantu lokal no internasional, sei limitadu. Impendimentu ba ida ne’e la-seluk la le’et tamba deit falta de infra-etrutura no rekursu humanu. Enkuantu seitor privadu sei dúvida hela hodi investimentu, governu tenki foti responsabilidade hodi hahú investe no dezenvolve nasaun ida ne’e. Laiha tempu diak hodi investe sé laos agora. Gasta deit RSE mos risku ida. La investe agora simplemeste signifika ita adia fali problema agora ba tempu seluk ne’ebé sei kria tutan fali problema foun seluk iha tempu tuir mai no ida ne’e sei hasusar ita hodi halo desizaun sira iha futuru ho kustu boot liu tan. Timor-Leste la-bele lakon tan oportunidade sira ne’ebé nia lakon tiha ona iha tinan sanulu liu ba. Enkuantu nasaun seluk iha mundu preokupa hela ho esesu de kapasidade, investe agora sei baratu liu duké tinan hirak oin mai. Ho ekonomia Timor-Leste nian ne’ebé seidauk atinji nia kapasidade másima, investe agora sei lori benefísiu barak duké kustu. Buat sira maka ijemplu husi desizaun defisil sira Timor-Leste tenki halo. No desizaun hirak ne’e ita tenki halo agora ou nunca.

Sé hakarak buat hotu, sei lakon buat hotu

Buat hotu iha ita nia moris ne’e la-se’es husi foti desizaun ka halo escoilha. Ita husik buat ida hodi hetan buat seluk. Ida ne’e maka ita hanaran trade-off. Prinsípiu hanesan mos ita uza hodi halo desizaun polítika ba no iha nasaun ida. Ita la-bele iha parte ida ejiji diversifikasaun ekonómika hodi redús dependénsia ba mina-rai, maibé iha tempu hanesan mos ita rezisti nesesidade hodi halo levantamentu esesu RSE hodi investe iha infra-estrutura no rekursu humanu – kondisaun bázika rua ba diversifikasaun ekonómika. Ita so bele halo ida deit, maibé la’os rua ne’e hotu. Sé lae, sé maka hakarak buat hotu, sei lakon buat hotu (quem todo quer todo perde). Ida ne’e maka desizaun (escolha) defísil sira Timor-Leste tenki halo. No hanesan ho kualker investimentu, kualker desizaun nasaun ne’e foti involve mos risku. Maibé, riksu ida ne’ebé fo benefísiu, ne’e risku ida ne’e merese atu ita foti. Benefísiu sira ita hetan husi halo investimentu agora bo’ot liu kompara ho kustu de oportunidade sira ita lakon hodi la-halo investimentu. 

Maibé ita tenki kuidadu ho buat balun

Reseita mina-rai nuda’ar transformasaun husi rekursu mina-rai iha tasi okos ba rekursu finanseiru. Rekursu sira ne’e sei la-permanente. Idealmente, ita hakarak reseita naun-petrolífera finansia orsamentu estadu nian. FP sai nudaar bensaun ida mai ita hodi atinji situasaun óptima ida ne’e. 

Atu halo ida ne’e, ita tenki kuidadu no fo konsiderasaun konaba investimentu públiku hirak maka ita tenki halo no ita investe lalais oinsá. Ho liafuan seluk, wainhira ita halo avaliasaun ba polítika fiskal ida apropridada, ita tenkiser fo konsiderasaun ba ekuidade entre jerasaun, kapasidade absortiva ekonomia nian no objetivu estabilizasaun makro-ekonómika,  Wainhira ita failla hodi halo ida ne’e, bele hamosu fali konsekuensia a’at seluk hanesan kustu boot, atrazu, inflasun, korupsaun no inefisiensia sira seluk.

Komentáriu ikus

Atu diversifika ninia ekonomia, Timor-Leste uluk kna-nain presiza estabelese baze fundamental rua – infra-estrutura xave ho kualidade no rekursu humanu matenek no kualifikadu. Flexibilidade iha Lei FP fo-bibán ba governu hodi halo polítika “front-loading”, levantamentu esesu RSE, hodi halais dezenvolvimentu nasaun nian. La-halo investimentu ka gasta deit RSE mos risku ida. Benefísiu sira ne’ebe ita sei hetan husi investimentu ba projetu hirak ne’e sei bo’ot liu fali kustu de oportunidade sira husi la-halo investimentu. No la-iha tempu ida diak liu hodi investe duke agora. Agora ou nunca. 

Maibé iha buat balun ita presiza konsidera no kuidadu. Primeiru - investimentu públiku presiza konsidera ekuidade entre jerasaun, kapasidade absortiva ekonomia no objetivu estabelizasaun makro-ekonómika. Sigundu - hametin no hadiak liu tan jestaun finansa públika, ekzekusaun orsamental no kapasidade implemetnasaun projetu, nune’e mos dezenvolve prosesu ida rigorozu, independente no transparante ba avaliasaun proposta investimentu.Terseiru - presiza halo revizaun ba PED hodi avalia ninia progresu no aktualiza ninia pre-supostu balun. Kuartu - impréstimu bele sai hanesan opsaun ida hodi rezolve limitasaun kapasidade absortiva ekonomia nasaun nian, maibé tenkiser halo dentro de limitasaun esplísita ida. Kintu - nesesidade ba dezenvolvimentu ekonómiku tenki hetan balansu entre nesesidade ba fornesimentu produtu kualidade husi kompañia internasional versus involvimentu kompañia lokal. Sestu - presiza konsidera aprosimasaun rua ba jestaun FP. Asegura montante nato’on ida ba finansiamentu nesesidade urjente no aktual ba dezenvolvimentu nasaun nian, ao mesmo tempo, poupa no investe kuantidade nato’on seluk ba jerasaun futura no tempu defísil. 

Estabelesimentu FP buat ida timor-oan sira hotu tenkiser orgulhu ho. Ida ne’e sai nuda’ar alkanse importante no históriku ida ba nasaun ida ne’e. Maibé, ida ne’e deit sei la-nato’on. Buat importante seluk ita tenki halo maka iha planu no ekzekusaun orsamentu ida diak hodi evita maldisaun rekursu ne’ebé nasaun riku mina-rai sira barak hasoru. FP ne’e bensaun ida. Ita tenki asegura katak kada investimentu ne’ebe ita halo sei nakfilak bensaun ida ne’e ba bensaun seluk barak liu tan.

*Opinaun sira espresa iha artigu ida ne’e autór nian rasik no la-refleta opiniaun/hanoin husi kualker entidade ka ema ne’ebé autór servisu ba ka asosiadu ho. Versaun Inglés bele haré iha www.timorlestebele.blogspot.com

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.