VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160508

Politika “Samean”, Etika “Falur”

Politika “Samean”, Etika “Falur”.
Nicolau Lobato dehan: “Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores”.

Martinho G. da Silva Gusmão
Docente filosofia política
ISFIT, Dom Jaime Garcia Goulart
Dili

Martinho G. da Silva Gusmão
To’o wainhira Senhor Miguel Manetelo haruka atu membro PD la’os de’it deklara nu’udar “independente” hodi tur iha governo nia laran, maibe mos tenki sai husi partido, ha’u sente kedas oinsa mak gerasaun foun ida halo politica ho cruel (kejam/ bengis). Tan ne’e, ha’u hakerek artigo dia ne’e atu fo ha’u nia reacção.

Iha Evangelho, Jesus Cristo dehan, “Eis que eu vos envio como ovelhas entre os lobos. Por isso, sede prudentes como as serpentes e sem malícia como as pombas” (Mat 10, 16) – “Ha’u haruka imi hanesan bibi-oan sira ba asu-fuik sira let. Tan ne’e, sai matenek hanesan samean no laran kmaus hanesan manu falur”. Liafuan hirak ne’e uluk ha’u foti nu’udar fundamento ba ha’u nia tese mestrado iha teologia politika nebe ha’u aborda tuir pensamento Romo Y.B. Mangunwijaya nian. Uluk, ha’u hanoin FRETILIN, FALINTIL no CNRT hodi hakerek katak, sira hanesan “bibi-oan” nebe tama funu hasoru “asu-fuik” brutalismo dan barbaridade Indonesia nian; sira halo politika “samean” (guerrilheiro) ho inteligência nebe halai tun-sae iha fatuk kuak ai kuak laran, maibe sira nia fuan-laran no consciência moral hanesan manu-falur atu labele estraga povo. Ohin loron ha’u hare katak CNRT halo ona politica hanesan “asu-fuik” nebe halo terror político atu “bibi-oan” (povo) sira tauk no pânico.

Regime “Asu-fuik”

Filosofo Aristóteles dehan konaba zoon politicon ka ita ema ne’e hanesan animal político ­(Law II, 667a; Politic I, I, 1). Ida ne’e hanesan lei natural wainhira ita ema hakarak hala’o moris hamutuk iha fatin ida atu sai di’ak.

Nu’udar sarani, ita fiar katak Na’i Jesus Cristo saran-An ba mate hodi halo tuir Maromak nia plano atu salva ita ema husi pecado no hasai ita husi nakukun laran. Maibe, prosesu ba Nia atu mate mos la ses husi intrigue politika: Herodes, Pilatos, Sanhedrin no Kbahen Judeu sira nian. Liu-liu hanesan Herodes. Nia ho ninia família sira hakarak no liu-liu buka dalan atu oho Jesus husi uluk sei ki’ik to’o bo’ot, inklui oho João Baptista. Tan ne’e, wainhira Herodes haruka ema atu ba husu tuir Jesus, Nia hatan, “Ide dizer a essa raposa ...” (Luc 13, 32) – ba dehan ba asu-fuik ida ne’e!

Ne’e duni, iha Na’i Jesus Cristo nia ulun laran, liafuan “asu-fuik” sai ona linguagem simbólica ba politika brutal, cruel (bengis) no regime terror, hodi hanehan ki’ik no mukit sira. Filosofo sira hanesan Nicolo Machiavelli no Thomas Hobbes mak usa conceito ida ne’e barak liu iha sira nia pensamento. Liu-liu Hobbes, iha ninia livro De cive, ko’alia konaba homo homini lupus – ema (político) sira hanesan asu-fuik iha ema seluk nia let. Ida ne’e estado husi natureza ita ema nian (sifat alamiah manusia). Hobbes dehan iha jus naturalis (hukum alam), ita ema ne’e livre atu usa ninia poder tomak no halo saída de’it atu bele satan netik no hametin ninia moris. Tan se nia la usa teknika “asu-fuik” atu hadau fatin, nia sei lakon. To’o mosu frase “quaerendam esse pacem ubi haberi potest; ubi non potest, quaeredam esse belli auxilia” – ita ema haka’as-an atu buka damen, ho fuan laran tomak no mehi nafatin, wainhira la hetan ona damen ita usa sasan hotu no kbiit tomak halo funu.

Iha livro Leviathan, Hobbes hakerek titulo ki’ik ida: “Non est potestas super terram quoe comparetur ei” (Job 41, 42) – la iha beran ida iha rai-leten ne’e mak bele sukat nia todan. Hobbes hakerek katak, Leviathan hanesan animal fuik ida nebe ema la hare kedas iha moris ne’e, maibe nia mosu mai karik la iha ema ida mak bele satan netik; buat hotu nia sama belar, buat hotu nia tolan tomak, saída deit mak mosu iha nia oin nia halo aat hotu no to’os oinsa mos nia run rahun hotu. Ema ruma mak mosu hanesan “asu-wain” atu hasoru “asu-fuik” ne’e karik, “a Besta que sobe do Abismo combaterá contra elas, vencê-la-á e as matará” (Apc 11, 7) – balada fuik ne’e mosu husi ema restu sira let hodi hasoru sira, hatun no oho hotu sira.

Iha tempo moderno, sekretariu estadu USA nian Henry Kissinger hakerek  katak “... struggle, and Darwin’s theory of the survival of the fittest was a better guide to history than personal morality”, no ukun-na’in sira hatudu karakter nu’udar “the warrior-stateman” (1994: 40. 47). Nia la hare ba moral pessoal maibe sistema Estado nian tenki usa teoria Darwin, se mak forte nia mak los, nia mak manan. Se mak fraku, xuta sai ba liur. Naran katak hetan tiha ona “poder”, biar maluk rasik mos sama belar tiha. Kissinger hakarak atu “autoridade moral” hakruk ba “poder político”. Poder político tenki usa forsa hotu atu hatun ema nebe hakarak hatudu autoridade moral. Ba sira – “fins justifica meios” – tujuan menghalalkan cara.

Romo Y.B. Mangunwijaya hakerek novel ida ho titulo Ikan-Ikan Hiu, Homa, Ido (1983), halo karikatura ida oinsa mak Portugal ho Holanda soran Tidore, Ternate no Halmahera atu tetak malu no oho malu. Maibe, nia dehan ba ha’u katak, “Apa yang dilakukan oleh Portugal dan Belanda itu sama persis seperti apa yang dilakukan Indonesia dan Portugal di Timor-timur. Kalian dianggap ikan teri yang diumpan ke ikan kombo lalu dimakan lagi oleh ikan hiu”. Timor ne’e hanesan Ikan Ido – ikan ki’ik ka ikan teri nebe ema kaer hodi halo umpan hodi fo han ba ikan be bo’ot liu hanesan Ikan Homa. Sira ne’e mak Indonesia no Portugal. Depois, Ikan Homa ne’e sai fali umpan hodi fo han Ikan Hiu – Amerika no Australia.

Se ita hare saída mak CNRT (hamutuk ho FRETILIN) halo ba Taur Matan Ruak (hahu ona atu tiru PLP) no PD, hatudu duni regime “asu-fuik” ne’e. Ka, Ikan-Ikan Hiu nebe hakarak tolan no tata rahun Ikan-Ikan Ido no Homa! Ita la haluha, katak, CNRT moris mai nu’udar partido emergência. Iha 2007, nia bele de’it kaer ukun tan hetan tulun husi partido ki’ik sira hanesan PD, ASDT no PSD. Se nia mesak mak hasoru FRETILIN karik, kala, hela naran de’it ona. Di’ak ka at, todan ka kman, sira forma AMP no lori malu lalin malu hasoru brutalismo FRETILIN. Sira hamutuk to’o 2012.

Iha 2012, manan ho “maioria simples” maibe “não qualificado”, CNRT sei bele ukun ... dala ida tan, ho suporta PD depois FM. Maibe, hanesan matenek na’in ida ko’alia konaba Hobbes nia teoria, dehan, “La non limitazione del desiderio e la limitazione dei bene realmente disponibili per soddisfarlo fanno alora emergere l’idea che un’associazione delle liberta sarebbe benéfica per tutti” (la iha limitação atu hadau/ halo tuir ninia hakarak tomak no limitação ba bens nebe realmente hatur iha oin atu satisfaz/ menyenangkan halo katak mosu ideia hodi halo associação ida atu beneficia ema hotu). Fou-foun CNRT ho hamnasa no oin midar kaer liman hamutuk ho PD no FM hari’i Bloku ida atu ukun hamutuk. Maibe, CNRT “la puas”. Hakarak han barak. Hakarak tolan tomak. Hakarak sai “un’associazione”, bele karik “partido único”!

Oinsa mak CNRT koko atu “un’associazione” (uma associação única) ne’e bele funciona? CNRT aplica fali método ida, tuir saida mak Hobbes dehan “bellum omnium contra omnes” – soran ema hotu-hotu hamrik atu fai malu no tidin malu hasoru ema hotu. Uluk nana’in, hatama lai FRETILIN iha regime “voto unanimo” – atu saída de’it mak decide iha “nakukun laran”, bele sai ahi-oan ida nebe piska-piska hanesan uluk FRETILIN nia piada “aliança maioria piska-piska”. Tuir mai, PM Xanana Gusmão foti tiha Fernando de Araujo Lasama ninia ideia konaba “economia especial” ida ba Timor-Leste hodi lok tiha ba Dr. Mari Alkatiri. Tan sa? Atu taka ibun. Se lae, hanesan uluk Alkatiri halo tiha LPV atu hetan privilegio nu’udar eis-titular, nia halo Deputado FRETILIN sira sai “ayam potong”: labele simu facilidade saída de’it husi Parlamento Nacional. Alkatiri nia vocabulário “eleição antecipada”, “governo de facto, ilegal” ... halo Maun Bo’ot Xanana atrapalhado. Fo tiha ZEESM ba Alkatiri, FRETILIN mos maus ona. Nia tama iha PN nu’udar Deputado taka-odamatan halo debate OGE ho “comissão eventual” boneka CNRT nian, hafoin loke odamtan Alkatiri sai hakfuik haksolok los, lori juta ba juta ba Oe-Cusse. Pokoknya: halot uluk lai FRETILIN atu labele ribut.

Iha  momento ida la iha crise, CNRT ho ninia bos Xanana Gusmão desolve tiha Governo Bloco Maioria. Nia sai husi PM no fo fali cadeira PM nian ba Dr. Rui M. de Araujo. La fo ba Lasama. Hasai tan Asanami husi ministério agricultura. Afinal, ema na’in 2 ne’e “pendukung setia”, até bele dehan sira na’in 2 quase lori PD sai hanesan congregação religioso ida nebe nia “carisma” mak halo devoção maka’as ba Xanana Gusmão.

Maibe, Maromak kala la agoenta ona, bolu tiha ema di’ak hanesan Lasama. PD tenki buka ninia identidade política rasik, aplica hikas regra democrática no husik hela devoção tradicional ba Xanana.

Problema mosu: PD fila ba democracia katak hatur pensamento rasik no critico. PD hahu hatudu sucessão entre autonomia no maturidade, halo dialéctica entre inovação no tradição. Tuir filosofia Immanuel Kant karik, PD hahu hatudu “sapere aude”! – katak, usa kakutak rasik atu hanoin, no lakohi ona empresta ema nia ain-tur. Ida ne’e halo CNRT hakfodak tebes. Tan PD derepente la’os ona labarik sira be halo político, maibe hatudu-an nu’udar “imperativo da geração que luta” (Nicolau Lobato nia lian). Político “karbitan” sira hanesan Dr. Dionisio Babo, Natalino dos Santos, Adérito Hugo, Miguel Manetelo pânico no tur la metin, toba la dukur. Hanesan lanu todan, Sekjer Babo, dehan PD la tuir ona linha Bloku nian. Tuir nia, maluk sira hanesan Natalino, Aderito, Miguel no Coordenador CNRT Distrito mos halo coro ida atu canta lisuk refrão Dionisio Babo nian, maibe fals no falso.

Hahu husi mensagem Presidente Taur Matan Ruak nian, ohin loron ita hare duni oinsa mak líder sira CNRT nian (liu-liu naran sira be temi iha leten) hatudu oin midar no laran diak maibe sira “... vêm a vós disfarçado de ovelhas, mas por dentro são como lobos ferozes” (Mat 7, 16) – “mai ba imi hatais hanesan bibi-oan, maibe iha laran sira hanesan asu-fuik nebe tolan tomak”. Exemplo ikus liu mak Miguel Manetelo. Ha’u sempre hare nia nu’udar ema nebe midar, bonito dan calma. Afinal, iha laran “bengis dan kejam”, alias “como lobos ferozes” lori CNRT nia naran, hakarak duni sai ema husi PD tan de’it sira hakarak serbi nafatin iha Governo. Saida mak Manetelo halo ne’e, kala Soeharto mos bilan tiha kedas – sira na’in 2 hanesan kaduak los. The Smiling General Soeharto ne’e asasinu político, hanesan the smiling Manetelo hakarak sobu PD brutalmente.

CNRT no FRETILIN ataka PR ho liafuan kroat no taka matan ho taka fuan ba imperativo constituição nian! Oinsa mak sira adora Xanana no Alkatiri hodi halo Instituição Constitucional ida hanesan Presidencia da Republica tenki hakruk ba ema na’in 2 ne’e? Ema barak mak moe rona FRETILIN no CNRT nia declaração hasoru PR. Afinal iha Constituição RDTL defini kedas “O Presidente da República é o Chefe do Estado, símbolo e garante da independência Nacional, da unidade do Estado e do regular funcionamento das instituições democráticas”, nune’e mos “Comandante Supremo das Forças Armadas” (artigo 74o no. 1, 2). Halo nusa mak partido boot rua ne’e obriga PR atu hakruk fali ba Xanana no Alkatiri?

Maibe, los duni matenek na’in balun konaba “fragile state” hakerek nune’e, “Not infrequently, in struggling democracies, political parties are among the most undemocratic institutions. Often they become captive of strong, even autocratic personalities or function as tools of entrenched special interests. Only occasionaly do parties represente the views of broad-based constituencies. Sometimes, in societies in transition, the same parties that help foster change themselves subsequently become obstacles to representative government and further reform. They can easily become part of the problem for democratic rahter than part of the potential solution” (D.W. Brinkerhoff, 2007: 66)

CNRT koko atu kokir F-FDTL nia uma laran. Dala barak Deputado/a no Governo koko atu halo beik ami povo sira. Iha Estatuto F-FDTL nian dehan Chefe de Estado Maior General ne’e “máximo” tinan 4, mak iha período ne’e nia laran bele hafoun. Hau tau exemplo: iha kareta/ motor hakerek “Max 180 km/h”. Condutor bele halai to’o 120 tun mai 100 ka 80, depois sae fali ba leten. Se mak bele halai ho velocidade to’o “Max 181km/h”? Iha militar, normal ona sucessão no caderização, tan sistema quase monolítico. Ha’u la bele imagina: PN no Governo halot de’it uma laran mos rungu ranga ona, ba tan fali sukit F-FDTL nebe estável ona ninia sistema. Depois, ha’u intende katak “proposta” ne’e mai, wainhira sistema hasoru problema. Governo la mai lori proposta atu hadi’ak, maibe atu halo rungu-ranga. La hatene MD Cirilo hemu veneno oinsa mak lori proposta nebe Conselho de Ministros la hatene tuir. Afinal PM Rui no PR concorda ona solução pacifico.

Tan sa mak CNRT ohin loron sai tiha nune’e? Ha’u hanoin, CNRT ne’e partido “emergência” ida. Wainhira ema ida hakat liu fase emergência ka crise, nia sei tebe liman tebe ain: ou mate ou moris! Maibe, buat ida nebe halo ita geração foun tenki matan moris néon nain, katak, ita nia democracia ne’e hanesan herança (warisan) husi S-3: Salazarismo, Soekarnoismo, Soehartoismo! Ita nia líder katuas sira uluk aprende politica liu husi Estado Novo Salazarismo: ditadura tinan 40 nia laran. Hotu tiha ita hasoru kedas Orde Baru Soehartoismo nebe fohin mak sai husi Orde Lama Soekarnoismo! Husi cultura S-3 ne’e ita aprende deit buat ida – kaer ukun tenki sai hanesan “homo homini lupus” (sai ema hanesan asu-fuik iha asu-fuik sira nia let) nune’e ita halo bellum omnium contra omnes (hotu-hotu halo funu hasoru hotu-hotu).

Matenek hanesan “Samean”

Presidente Nicolau do Reis Lobato (NRL) dehan, “Não há como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores”. Liafuan “timores” ne’e foun! Tan sa mak NRL la dehan “timorense”, maibe temi fali “timores”? Tan, liafuan “timorense” ne’e representa antropologia ida no hermenêutica colonialismo nebe hare povo Timor ne’e fuik let, la iha civilização no atrasado. Ho liafuan “timores” nia hatur antropologia foun ida, hermenêutica post-colonialismo ida atu hanoin klean liu tan saída mak “firaku” no “kaladi”. Ramos-Horta halo promosi ba liafuan Mau-Bere no Bui-Bere hodi hatudu katak ita rasik mak foti oin la’o iha ida-idak nia ain leten no moris iha ida-idak nia bikan laran rasik. Iha liafuan “timores”, ita hare figura foun husi Mauberismo, hatudu ba Firaku katak “fi” (ita) + “raku” (maun-alin) = Firaku/ ita nia maun-alin. Kaladi katak “kakak” + “adik”: maun-alin nafatin! Ne’e duni, “timores” katak halo politica nu’udar Timor-oan. Se Dionisio Babo, Miguel Manetelo, Aderito Hugo no Natalino dos Santos la hatene karik, ita nia Lei-Inan hatur duni saída mak politica timores “... a construção de um pais justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidaria e fraterna” (Preambulo).

Furak tebes, katak, maski política CNRT koko hatama regime do terror, maibe la mosu krize politika no militar hanesan 2006. Uluk Maun-Bo’ot sira sukit oituan de’it, Timor-Leste nakdoko no namtate. Ema halai namkari. Trauma ida ne’e sai hanesan “fitar” ida nebe tidin metin iha ema tomak nia ulun. Tan ne’e, fasil atu ema Timor oan sira loke memoria tan kanek nia fitar sei iha. Maun Boot sira mak kala tata nanal. Tan la mosu krize. Politika fali. Militar fali. Segurança ka Defesa ... ema hotu hakmatek.

Tan sa mak Na’i Jesus dehan “prudente como serpente” – matenek hanesan samean? Bele dehan, “samean” hanesan balada fuik ida nebe hala’i ho nia ulun. Wainhira hala’i husi situação perigo, sira ba ho ulun, sikat let iha fatuk let, bobar tuir ai-sanak no ai-abut nia let. Samean la fai ulun arbiru. La hanesan ita ema nebe hala’i karik ho ain, no ulun pânico hela, nune’e riba tun sae, liman ain tohar, ulun nafera. Na’i Jesus Cristo hakarak atu ema halo politica hanesan samean, katak “prudente” (tetu no sukat didiak) no “inteligente” (matenek). Halo politica ho ulun. La’os ho ain-tur ka kakun mamuk deit! Los duni, filosofo Aristoteles dehan katak ema halo politica sukat husi “phronesis” (grego) ka “prudentia” (latin).

Hasoru brutalismo CNRT no FRETILIN nian, ita bele hare oinsa TMR no PD halo politica tuir lógica “samean” nian. Sira lakohi fai ulun ba fatuk ka ai. Hanesan los saída mak Presidente Nicolau Lobato dehan, Liafuan “timores” ne’e Presidente Nicolau usa hodi hatudu oinsa mak Timor-oan sira halo política ho ulun malirin no hanoin malu nu’udar Timor-oan.

Maibe, “serpente” sira ne’e hases-an husi se mak ne’e be? Maun Fernando Lasama, liu husi Maubisse ami hasoru malu. Hau husu ninia hanoin konaba FORUM MAUBISSE, to’o ponto ida nia dehan “Eeih, Amo ... Maun Bo’ot sira mak hakarak nune’e ita halo tuir de’it ona ba! ... Ita Alin Ki’ik sira ne’e atu contra maun mos sei sai lia boot tan!” Ne’e duni, cultura política “Maun Bo’ot” ne’e sai sasukat ba democracia. Nia hatur iha dialética ho “Alin Ki’ik”. Husi ne’e ita hare oinsa mak “a antiga serpente” (Apc 12, 9; 20, 2// Kitab Wahyu 12, 9// 20, 2) bele sai hanesan balada fuik nebe halo rahun no han mate hotu samean ki’ik sira.

Karikatur be Romo Mangun hakerek ona, Ikan-ikan Hiu sei koko atu tata no nata Ikan-ikan Ido hodi bele moris hakmatek. Ikus mai, Ikan-ikan Ido buka dalan atu sobak Ikan-ikan Homa atu bele survive. Kissinger hakerek duni atu moral politica lalika hakruk ba Biblia ka religião maibe, “moral darwinismo”: usa forsa no teknika cruel (bengis dan kejam) atu hatun ki’ik no mukit sira hodi bele hanaruk moris rasik.

Ita manan ona hasoru Orde Baru Soeharto – for better for worse! Ditador boot ida ho titulo the smiling general. Hamutuk ho ninia maquina boot hanesan general Beny Moerdani, no seluk tan. Sira hanesan Ikan Hiu no “antiga serpene”. Maibe, NRL, hau hanoin nia nu’udar “santo político de Timor-Leste”, fo ona exemplo bo’ot: maski hasoru “asu-fuik” ka “lobos ferozes” ka “antiga serpente” hanesan iha Biblia laran, maibe nia hamrik metin tuba-rai hodi dehan “Entretanto, sabemos, e podemos, e devemos vencer ... a vitória é certa”! Ha’u hanoin Taur Matan Ruak, Rui Maria Araujo no Partido Democrático banati tuir kedas Nicolau Lobato, halo funu foun hanesan hanesan “samean” – prudente e inteligente! ...

Laran Kmaus hanesan “Falur”

Dala ida tan, “Não é como realmente, de facto, Timor-Leste é dos timores” – la iha buat seluk mak los liu, de facto, Timor-Leste ne’e ba timores. NRL hanorin ita atu halo politika ho fuan damen no laran kmaus, hanesan manu falur. Falur ne’e símbolo damen, suave no simplicidade.

Cenário tuir mai, CNRT sei halo politica “manu falur” wainhira hakarak hametin estabilidade nação. TMR koko ona atu halo situação hakmatek. F-FDTL no veterano sira halo ona dialogo. PD halo tuir ona saída mak CNRT hakarak. PM Rui Araujo koko ona atu halai tun sae hodi halo situação labele sai aat liu tan. TMR, F-FDTL, PD no PM “realmente dos timores” – halo politica ho fuan laran.

CNRT buka atu sai “partido único”. Maibe, la hetan sucesso. Fou-foun “gusur paksa” tiha Vicente Guterres no Adriano do Nascimento, sira hanoin atu FRETILIN fo apoio. Sim! Fo apoio, maibe Francisco Guterres Lu-Olo ku’u CNRT nia tilun político oituan. La tur hamutuk iha meja PN. Ne’e mos jeito fuan-lan “timores” oituan: ita Timor-oan ne’e labele duni sai maun ka alin ida husi meja depois ba sobak ninia hahan mesak. Ne’e duni, Lu-Olo halo politica ho sentimento Maun ida. Agora haruka Aderito Hugo kala tur mesak iha leten. Ne’e kala tenki aplica sistema oin-mahar oitun, ka, “cuek tiha deit” se ema dulas ibun.

Maibe, “timores” nia sentimento bo’ot liu mak ida ne’e: biar nia tur iha neba ita keta halo moe nia. Aban bainrua, debate OGE – partido hotu hanesan FRETILIN, PD no FM sei “vota a favor”. Tan, CNRT “maioria não qualificada” atu kaer meja PN mesak. Uluk FRETILIN, maski “maioria qualificada”, maibe fo netik cadeira ida ba Avo Xavier. Nota: iha sistema parlamentar la iha “maioria absoluta” ka “maioria simples”; maibe iha de’it “maioria qualificada” no “maioria não qualificada” atu ukun. Hare husi ne’e tuir lolos, CNRT mak bubar uluk. Tan “maioria não qualificada” ida mak ge-er fali! Se mosu votação karik saída mak mosu? Atu keta monu ba buat nebe Nicolau Lobato dehan nu’udar “miserável fracasso”, FRETILIN, PD no FM lakohi sai oposição no fo voto “coitado” nian ba CNRT.

Lalika sura Governo. Tan ita nia Governo la’os ona Governo Constitucional, maibe “Voluntariamente sofrer a morte”: CNRT la iha, FRETILIN la tama, PD independete, FM asal bapa senang! So Dionisio Babo ho Miguel Manetelo mak manda-vir tun sae, maibe atu halo komik de’it, sai netik iha TVTL.

Timores ne’e ema sira nebe iha fuan laran di’ak. Povo Timor-Leste ne’e fuan osan-mean, laran murak-mean; laran mutin hanesan nu-laloir ka kabas mutin. Hanesan manu falur. Saida mak NRL dehan nu’udar “timores”, ne’e Romo Mangun dehan nu’udar “wong cilik”. Iha novel Ikan-Ikan Hiu, Ido, Homa, nia hakerek nune’e, “... hamba hanyalah orang kecil yang tidak suka pertumpahan darah atau pun bahasa tombak. Tombak kami tenggang rasa, perisai kami hati yang terbuka, pedang kami kejujuran dan golok kami kegembiraan hati yang ikhlas bila orang lain maju dan berkembang” (1983: 221). Koko to’ok atu sente liafuan hirak ne’e hamutuk ho São Paulo dehan, “Portanto, ponde-vos de pé e cingi os vossos rins com a verdade e revesti-vos da couraça da justiça, e calçai os vossos pés com a preparação do evangelho da paz, empunhando sempre o escudo da fé, com o qual podereis extinguir os dardos inflamados do Maligno. E tomai o capacete da salvação e a espada do Espírito, que Palavra de Deus” (Ef 6, 14-17).

Nicolau Lobato los tebes! Romo Mangun mos kona los! Se ohin loron, ukun-na’in sira halo politica hanesan Leviathan, ita POVO TIMORES halo politica hanesan “samean”, no moris hakmatek hanesan “manu falur”. Estabilidade nacional ohin loron mosu no povo moris hakmatek tan, “… o problema foi se deslocando do bom governo para a boa sociedade. A questão do bom governo talvez interesse menos não porque de repente a faculdade (i.e., da ciência e filosofia política) de desejar e de esperar tenha perdido vigor, por efeito do positivismo, do historicismo, do empirismo e de outros maléfeitos ‘ismos’, mas porque já não se acredita mais que, para mudar a sociedade, basta mudar o regime político, como era possível acreditar quando o Estado era tudo e a sociedade fora do Estado era nada. Seria um grave erro ... Mas trata-se, sem dúvida, da questão da boa sociedade e não, de modo limitado, do bom governo” (cf., Noberto Bobbio, Teoria Geral da Politica, 2000: 81).


Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.