VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160530

Despesa Pública ho Investimento iha Setor Público

Despesa Pública ho Investimento iha Setor Público

Victor Tavares 

VT - FH
Timor-Leste – excesso despesa pública hanesan presaun boot ida ba Estado atu fo prioridade ba investimento makroekonómiku nudar estratégia ba kresimentu sai pesa economia nacional ninian.

Investimento mak pesa fundamental kresimentu ekonomiku iha nasaun hotu.

Timor-Leste iha rekusrsu naturais mina no gas, iha mos riku soin seluk laos mina ho gas. Riku soin hirak ne oras ne sei toba hela iha rai okos neba ka balun latan hela iha rai leten ka superfície (hare PEDN), iha distrito 13 nian laran. Riku soin hirak nebe deteta hetan ona mak hanesan, mina ho gas iha bee tasi nian okos, fatuk mármore ho fatuk besi oin-oin iha rai leten inklui minas ba bidur, manganês, simentu, osan mean ho rai teen selu-seluk tan.

Riku soin hirak nee hodi halo saída?

Molok atu hatan lia-husu ida ne’e, dahuluk ita halo diagnostiku no prognostiku, Timor-Leste nudar nasaun independente, ita nian karakteristika nasaun produtor ka nasaun consumidor bainhira iha liga ho riku soin hirak nebe ita iha. Se Timor-Leste produtor ba rekursus hirak ne, produto ne’e ita fa’an (exporta) ba se? Se Timor-Leste sai nudar nasaun consumidor ba rekursus hirak ne’e, ita hetan (importa) husi se ka husi rai nebe? Ita buka hatan uluk ida Timor-Leste sai consumidor rekursus naturais hirak ne’e, depois mak ita koloka espetativa ba projesaun Timor-Leste sai produtor.

Se durante ne ita sai consumidor ba produtos hirak ne’e, ita buka hatan lai kestaun, osan husi OGE hira mak Estado aloka kada tinan hodi sosa produtos hirak ne’e husi rai seluk? Ba obras publikas, osan hira mak estadu aloka hodi sosa (importa) simentu, besi oan, bidur ho ai? Osan hira mak aloka ba (kontratus/kompanhia) maun-de-obra, makinas? Ita sura to’ok osan total hira por kada tinan.

Agora ita hanoin se Timor-Leste sai produtor ba besi oan, simentu, bidur no ai, tanba sasan hirak ne’e iha rai laran iha. Então ita husu ba ita nian an, Timor-Leste bele ka lae sai produtor ba sasan hirak ne’e ba konsumu interno? Ita presiza halo konta, se ba sasan hirak ne’e estadu gasta kada tinan 50 milhões ka 70 milhões. Ita buka to’ok viabilidade ho osan 50 milhões ka 70 milhões nee ita bele harii fabrika hodi produz sasan hirak ne’e bele ka lae? Se harii fabrika ida atu transforma fatuk sai simentu presiza investe 100 milhões (ex.) ho ninian vida produtiva fabrika ne’e tinan 20, ita kompara importa sasan hirak ne’e ho folin 50 milhões ka 70 milhões kada tinan entaun ita bele hola konkluzaun katak ita investe iha fabrika mak vantagem boot liu duke ita gasta osan importa ka sosa sasan hirak ne tinan-tinan (x) tinan 20 hanesan ho idade produtiva fabrika bele sai fali media 1.200.000.000 durante tinan 20.

Ne’eduni, investimentu makroekonomia (harii fabrika) hodi produz materiais konstrusaun atu hodi suporta seitor obras publikas sei sai motor dinamizador ba kresimentu economia, tanba alein de economiza rekursus naturais ne’ebe Timor iha, sei reduz taxa dezempregu tanba invetimentu ne rasik sei kria kampu de trabalho ba Timor oan sira no sei reduz taxa ba importasaun (izentu?) sasan ba konstrusaun.

Ida ne’e foin iha seitor obras publikas, agora ita hanoin fali investimento harii fabrika transformadora fatuk mármore ka fatuk ka fabrika atu transforma aihan ruma ba aihan seluk hanesan nuu, kamii, aifarina, fore rai ho aihan seluk-seluk tan. Ita projeta transforma populasaun nian moris liu husi economiza potencialidades nebe ita iha, hadia nutrisaun populasaun, economiza rekursus nebe Timor iha, karik ho dalan ne erois matebian sira nian mehi ita bele realiza iha ita nian povu iha tinan badak.

Neduni investimento labele temi deit iha ibun, maibe tenke hatudu iha povu nian matan katak estadu halo duni investimento. So ho investimento makroekonomiku mak bele hasai populasaun sira iha foho leet lori mai hatuur sira iha naroman. Liu husi trasnformasaun produto local mak bele transforma no valoriza populasaun nian moris. 

Timor-Leste sei la sai nudar nasaun industrializadu se laiha fabrika no ita nian economia depende permanentemente ba nasaun seluk mesmo faktor suporte economia nacional supérflua, tanba ita uza la ho eficiente no efetivu.

Neduni investimento mak xave ba konstrusaun nasaun no dezenvolvimentu ekonomiku.

Iha seitor mikroekonomiku, osan minarai ita uza dadaun sorin, sorin ita rai iha banku nudar poupança ba loron aban nian. Osan mina rai ne’ebe ita rai iha banku, los duni iha ninian funan. Maibe se ita la diversifica ita nian fonte rendimentu ka reseitas estadu nian maka iha loron naruk poupança ne’ebe ita rai iha banku bele kokir sai atu sustenta dezenvolvimentu fiziku no ba necessidades seluk husi OGE. Osan ne’ebe ita poupa sei iha inkrementu, sei aumenta tinan-tinan tanba mina rai sei iha, maibe conforme karakter mina ne’e rasik buat ida ne’ebe laos permanente maka iha mos ninian sikulu moris ne’ebe iha nian ninin no rohan no mos faktor kondisionantes seluk-seluk iha merkadu internacional mina nian nebe bele desvaloriza folin mina iha kualker momentu.

Se loron ida mina nian sikulu moris to’o ona nian ninian no rohan, mak alegasaun ida bain-bain ema temi “estadu falhado” Timor-Leste sei labele ses husi nia se karik ita la hanoin investimento no diversifikasaun atividades ekonomikas. Oin sa ho seitor turismo? Timor-Leste bele ka lae dezenvolve ninian turismo no Timor-Leste mos sai industria-turismo bele ka lae? Ita bele hatan katak bele, tanba Timor-Leste natureza fo ona faktor hirak ne’ebe bele transforma sai turismo.

Bee manas Marobo hahu dadaun ona no sai hanesan projetu piloto hodi dezenvolve infraestruturas iha fatin hirak nebe potenciais atu absorve reseitas ba futuro munisipiu (Bobonaro) ninian. Hakerek na’in salut no fo parabéns ba Governo liu husi SEPFOPE (Sekretaria de Estado Politica Formação Profissional e Emprego) nebe recupera no reabilita ona bee manas Marobo.

Nune’e mos bee manas ka espasus hirak ho beleza natureza ka fatin hirak historiku nian presiza identifica no trasa planu hodi dezenvolve. Tanba bainhira poder descentralizado ona ba munisipius mak munisipius ida-idak sei jere rasik ninian autosifisiensia, jere rasik ninian orsamentu, jere ninian reseitas fiscais munisipiu nian...hodi dezenvolve munisipiu.

Iha faze konstrusaun nasaun, kestaun demokratizasaun distribuisaun riku soin tenke sai prioritário ba estadu hodi bele harii estadu de direitu demokratiku no justiça sosial nebe akontese iha realidade moris povu nian. Atu ida ne’e akontese iha realidade, investimento iha seitor makroekonomiku sai xave, maibe invetimentu ida ne’ebe ho racionalidade, ekuidade, rigor no transparente.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.