VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160112

Nasionalizmu Foun Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional

Nasionalizmu Foun Iha Prosesu Dezenvolvimentu Nasional
Reflesaun &  Rezolusaun Tinan Foun

*Cosme da Costa Aráujo

Cosme da Costa Aráujo
Mehi ba ukun-rasik-an laos buat ida fasil. Realista sira iha tempu ne’ebá hateten Timor-Leste mehi mehi ida imposível – mimpi disiang bolong. Maibé, hanesan ita nia Prezidente Nicolau Lobato rasik ho fiar-an dehan “a nossa vitória é certa”, ikus mai liu husi funu ida naruk entre Davíd vs Goliat, Timor-Leste nia mehi imposível ida ne’e sai duni realidade ida laos imposível ona. Istoria hamutuk no hatudu mai ita katak hamutuk ita bele alkansa buat ne’ebé imposível. Biar hasoru susar, terus no mate oin-oin, ita kaer metin nafatin ba espíritu nasionalizmu maubere nian hodi hakilar no moris tuir liafuan “mate ka moris ukun-rasik-an”. Ita bele halo buat sira imposível ne’e, tamba deit “ita hadomi ita nia rai” – nasionalizmu. Ho ida ne’e maka nasionalista sira iha ai-laran, vila-laran no rai-liur la lakon esperansa hodi kontinua funu tuir sira idak-idak nia dalan no kbi’it. Ho ida ne’e mos nasionalista sira barak la monu ba tentasaun sira hanesan “kareta, uma, rupiah, sigaru gudang-garam no supermi”. Ho nasionalizmu ida forte,  ita rezisti para manan –  “resistir é vencer”, hanesan maun Bo’ot Xanana rasik dehan iha tempu ne’ebá.  

Hafoin funu ba “libertar a pátria” remata,  ita kontinua ho funu foun ida seluk “libertar o povo” ba Timor-Leste ida “forte, prósperu no seguru”. Maibé hanesan ita nia Prezidente Taur Matan Ruak rasik hateten “funu ida uluk fasil liu duké funu ida agora”. Funu ida agora – funu ba dezenvolvimentu nasional – laos ona funu ida fasil tamba ninia sirkumtánsia la hanesan, liu-liu tamba ita funu hasoru inimigu foun – ita nia-an rasik. Timor-Leste konsege “halo buat barak iha tempu badak nia laran” – dehan Presidente TMR. Ita iha paz no estabilidade, kresimentu ekonómiku ida bo’ot, meloramentu iha bem-estar, servisu saúde, asesu ba edukasaun, ahi moris permanente, dezenvolvimentu infraestrutura bázika, transferénsia sosial ne’ebé fó benefísiu direita povu ki’ik no kiak sira. Ita bele halo diak liu tan, sé karik iha tinan 15 nia laran ita fó laran no sakrifísiu tomak ho espirítu nasionalizmu ne’ebé uluk ita kaer metin ba ba iha prosesu foun dezenvolvimentu nasional ida ne’e. Infelizmente, nasionalizmu ida ne’e hahú mihis daun-daun ona. 

Buat hotu-hotu ne’ebé ita halo ohin loron, ita hanoin uluk ita nia-an no ita nia familia. Wainhira ita kaer ukun, ita laos sai servidór ba estadu no povu, ne’ebé ita promete atu serví, maibé ita serví uluk ita nia-an, ita nia familia no amigu sira. Ita fó projeitu ba ita nia familia no amigu sira. Wainhira ita kaer ukun, ita hanoin uluk maka pensaun vitalísia. Ita kaer ukun buka haksubar-an husi transparánsia liu husi rejime espesial oin-oin. Ita uza partidu hanesan kurtina deit, manipuladu husi grupu elit burguoise balun ne’ebé iha osan, lori povu nia naran futu lia ba serve sira nia interese. Partidu polítiku laos dalan atu serví povu, maibe dalan ba poder no osan. Funu-nain balun ba libertasaun rai ida ne’e transforma fali tiha ona ba funu-nain aristokrasia. Sira merese duni atu hetan buat diak sira ne’e, maibe sira sei iha responsabilidade nafatin hodi kontinua luta ida ne’e to’o nia rohan, luta ba ukun-an ida kompleta – ba povu nia moris diak.


Wainhira halo lei ita haré uluk lei sira la soke ho ita nia interese.  Ita veta lei ba rai ne’ebé hateten ema ne’ebé faan rai tempu uluk laiha ona direitu no sira ne’ebé arenda rai iha tempu uluk laos nain ba rai. Nune’e uluk ita faan tiha ona rai, agora ita faan tan. Wainhira ita fó projeitu, ita ijiji uluk persen, uang-rokok, uang-pelicing. Ita apreveita ita nia koneksaun, ita nia naran, no ita nia luta hodi hais buat ruma husi estadu. Ita hanaran-an emprezáriu maibé ita sai broker ba ema seluk. Ita so manan naran deit, maibe ema seluk manan osan. Ita hela ho naran dólar, maibe dólar dolar ba ema seluk nian bolsu no rai seluk. Ita halo projeitu ulun-tun ain-sae, tamba wainhira ita manan projeitu, ita hanoin uluk tiha ona sosa kareta Hammer no hola feto ki’ik. Ita halo servisu estadu nian ita rekere uluk fasilidade hanesan kareta, motor, per diem, osan pulsa, osan han no overtime. Ita tama servisu tarde no sai sedu. Tan deit osan dólar, ita faan tiha ita nia nasaun ba nasaun seluk no kompañia internasional sira. 

Ita uza instrumentu nasaun nian hanesan F-FDTL no Polisia ho halo abuzu ba ema sivil, hodi proteje familia no kolega. Ita halo instalasaun ilegal ba eletresidade no bé, no halo estragus ba propriedade públika hanesan ké estrada kuak, taka dalan, soe foer arbiru, sobu obras públika sira ne’ebé estadu fornese. Wainhira ita eskola bo’ot ona, ita ejiji saláriu bo’ot tamba ita sente ita merese liu. Ita valoriza liu ema seluk, duke ita-an emar rasi tamba deit kor diferente. Ita moe ho ita nia kultura, ita nia knananuk, maibe ita orgulu liu ho ema seluk nian. Nune’e tinan-tinan ita komera heroi sira nia mate, ita konvida kantor/a Indonesia mai haksolok ita. Ita estraga ema seluk nia futuru liu husi loke eskola seim asegura kualidade. Ita husik lutu nasaun nia naksobu hodi fasilita ema no sasán tama mai ita rai-laran ilegalmente. Ki’ik no kiak la hetan justisa, maibe bo’ot no riku evita justisa tamba sira iha osan, familia, koneksaun, partidu no kor. Iha buat barak seluk tan ne’ebé hau labele temin hotu iha ne’e. Buat sira ne’e hotu mosu tan deit espíritu nasionalizmu – hadomi ita nia nasaun, ne’ebé uluk ita kaer metin ba komesa mihis daun-daun ona. 

Kolonializmu no okupasaun tuan bele lakon, maibe kolonizmu no okupasaun foun mosu mai naban-naban haksumik-an iha forma oin-oin. Ukun-an ida ne’e seidauk kompleta ka atinji ninia totalidade, enkuantu ita seidauk hetan ukun-an iha aspeitu sira seluk – ekonómiku, sosial, kultural no sst. Ita bele halo buat sira ne’e, tamba istoria hamutuk no hatudu mai ita katak laiha buat ida imposível. Funu foun ida ne’e laos buat ida fasil,liu-liu tamba ita funu hasoru ita nia-an rasik. Atu manan funu ida ne’e ita presiza “hikis kosar no servisu makas, iha objetivu ida hanesan, servisu ho seriedade, onestidade no kapasidade sakrifísiu”. Ita tenki hamanas fali “konsiénsia maubere” no “maubere nia klamar” ne’ebé “servisu makaas maibe nunka atu buka riku”. Ita tenki hamanas no hamosu fali nasionalizmu foun ida hodi hadomi ita nia nasaun no “uza Nasaun nia riku-soin sira hodi dezenvolve ho lolós ita nia ekonomia, hamenus kiak no harí nasaun ida diak, seguru no próperu”. Nasionalizmu foun ida ne’e maka monu ba responsabilidade ita jerasaun foun sira. Ita nia nasionalista jerasaun tuan sira fó fiar ida ne’e mai ita. Sira haré ita hanesan “força promissora do nosso Povo, ...esperança na construção da nossa Pátria, ...garantia do futuro da Nação”. Nune’e sira entrega mai ita “obrigasaun hodi kontinua ita nia Luta”. Ita nia luta, la seluk la leet, maka luta ba ba Povu no Nação nia moris diak. 

*Artigu ida ne’e opiniaun pesoal autór nian, la reprezenta ema ka instituisaun ida ka ruma autór asosiadu ho/ba.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.