VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160108

DECLARAÇÃO POLÍTICA - BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO
IHA REAPRESIASAUN ORSAMENTU JERAL DO ESTADU BA 2016

Excelentissimo Sr. Prezidente do Parlamento Nasional, Vise Prezidente sira, no membru da meza, Sua Excelência Sr. Primeiro Ministro, Maluk Deputado sira, Membros do Governo, no Povu Timor-Leste tomak, mak ami hadomin.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Lurdes Bessa
Presidente Bancada Partido Democrático
Ida ne’e mak vizaun no prinsipiu Partido Democrático nian, hanesan linha orientadora hodi tatoli, pensamentu lójiku ba prosesu dezenvolvimentu nasional, refleksaun kritika nebe hatur iha kualidade moral, nudar membru parlamentu, atu rona ema hotu-hotu nia preokupasaun, atu tetu ho klean, no hakotu tuir aspirasaun hosi Timor oan hirak nebe, la iha biban atu koalia, la iha fatin atu hase, no la iha kbit atu satan desizaun politika, nebe la favorese ba sira nia preokupasaun no nesesidades, nudar Timor nia oan, iha Timor-Leste ida deit.

Ho hanoin atu garante konfiansa  no serteza ba prosesu no produtu ukun no bandu  hodi hadi’a povu no nasaun nia moris, maka Bancada Partido Democrático, dala ida tan, tatoli nia lia menon ba ita hotu, hodi dehan:

“Bainhira ita halo buat ruma ho serteza no konfiansa seim rona malu, ita sei hakotu ho preokupasaun no inserteza iha ita nia asaun no produsaun rasik. Maibe, bainhira ita halo buat ruma ho preokupasaun ba risku no inserteza iha inisiu, maka ita sei aprende lisaun foun, no hakotu ho serteza no konfiansa, ba ita nia asaun no produsaun iha futuru”.

Excelencia sira,

Ohin, loron 8 fulan Janeiru 2016, ita debate kona ba vetu hosi Presidente da República ba OGE/2016. Bancada PD konsiente katak: 1). Vetu ida ne’e nudar ezersisiu konstitusional hodi halo balansu ukun no bandu entre orgaun soberanu sira, nudar mandatu hosi sistema semi presidensialista nebe ita adopta, banune, ita hotu bele garante konfiansa no serteza iha prosesu ukun nian, no produtu politiku nebe ita produs, hodi fo benefisiu ba vida moris povu no nasaun; 2). Vetu ida ne’e, hatudu ba ukun nain sira no ba publiku tomak katak kualidade de demokrasia iha nasaun ida ne’e, hetan dadauk progresu no susesu, hodi fo esperansa ba povu Timor-Leste.

Excelencia sira,

Presidente da República, Taur Matan Ruak, fo ona nia pensamentu lójiku ho konseitu no estratéjia ba dezenvolvimento nasional, preokupasaun ba nesesidades povu nian, no prioridades ba dezenvolvimentu iha tinan 2016. Partido Democrático konsiente katak Presidente da República ezerse nia kompetensia konstitusional, nudar pozisaun nebe povu hili diretamente,  hanesan deputado sira, no sai Chefe do Estadu Timor-Leste, nebe regula nia knar tomak iha sistema semi-presidensialista. Partido Democrático nia pensamentu lójiku haktuir katak, nasaun nebe adopta sistema semi-presidensialista, signifika katak, Presidente da República sai nudar, ema nebe iha lian ka voz ikus liu, hodi tetu no hakotu desizaun politika ba interese nasional, hamutuk ho orgaun soberanu sira seluk, inkluindu Parlamento Nacional no governu. Partido Democrático konsiente katak Timor-Leste la adopta sistema Parlamentar, nebe desizaun politika hotu-hotu hakotu deit iha Parlamento Nasional no governu ezekuta tuir nia dalan, no nia tempu nebe hakotu tiha ona;

Politiku sira iha Parlamento Nasional no governo, iha tinan tolu liu ba to’o agora, hatudu ona boa vontade politika hodi hamosu konsensu nasional, iha prosesu hola desizaun politika ba interese nasional. Partido Democrático mos konsiente katak politika konsesu nasional, nudar prátika politika ida, hodi valoriza kultura demokrasia Timor nian, nebe hanaran nahe biti bot, atu hola desizaun ba bem estar ema hotu nian. Konsensu nasional nebe parlamento no governu halo dadauk ne’e, nudar rezultadu de  akulturasaun, hosi kultura nahe biti bot ho demokrasia moderna, reprezentativa, partisipativa, no inkluziva. Tamba ne’e, tuir Partido Democrático  nia hanoin katak, Konsesu nasional labele para deit iha Parlamento Nacional ho Governu, maibe konsensu nasional tenki haluan tan ka extende ba organun soberanu hat, hanesan Presidensia da República, Parlamento Nacional, Governu no Tribunal.  Karik nesesita, konsensu nasional bele extende  mos ba sosiedade sivil, inkluindu Igreja Katólika no konviksaun relijioza sirak seluk, nebe nia knar mak hametin aliserse moral humanu, kuda no hamoris fini dame no domi hodi respeita malu entre Timor oan, ho finalidade hodi kria estabilidade no seguransa iha sosiedade ida nia laran. Ba kestaun vetu hosi Presidente da República, Partido Democrático konsiente katak Parlamento Nacional nia konseitu no estratéjia ba dezenvolvimentu tinan ida ne’e, lao los hela tuir nia dalan, nune mos, konseitu no estratéjia hosi Presidente da Repúblika mos, la sala buat ida, nein estraga buat seluk. Maibe, buat nebe mak sei falta iha ita hotu nia let, maka falta de diálogo ka koalia ba malu, rona malu, tetu no hakotu hamutuk preokupasaun no nesesidade povu nian, liu hosi konsensu nasional. Buat seluk nebe lori ita, hodi hatudu oin buis ba malu, mak ita nia preokupasaun ba nesesidades basika povu nian, preokupasaun ba rekursu finanseiru nebe limitadu, fontes de reseitas nebe explora no dezenvolve didiak, nesesidade ba konsensu nasional hodi tau prioridades ba dezenvolvimentu iha tinan 2016;

Nudar nasaun demokrátika, Timor-Leste iha nia orgaun soberanu ketak-ketak, maibe sira nain hat sai ida deit iha pensamentu, iha asaun no iha refleksaun ba situasaun real, banune, bele hatur an iha ispiritu estadu independente e unitário, bazeia ba vontade popular no respeita malu, nudar konstituisaun RDTL art. 1 haktuir. Tamba ne’e, Partido Democrático nia pensamentu lójiku haktuir katak espiritu solidaridade institusional, labele haketak, neim satan no hatodan hosi ida ba seluk, tan deit urgulho pesoal ka grupu, ka tamba ita ida-ida nia arogânsia intelektual, iha interpretasaun kona ba separasaun de poderes.

Preokupasaun no rekomendasaun nebe Presidente da República haktuir iha nia mensagem, hanesan mos ho preokupasaun nebe deputado sira haklaken, liu-liu bancada Partido Democrático nebe deklara no insiste governu no deputado sira atu rona, tetu no akomoda, iha OGE ba tinan 2016. Partido Democrático rekonhese katak governu fo duni esklaresimentu ba kestaun nebe PD preokupa ba, maibe, infelizmente, solusaun atu akomoda preokupasaun no proposta hosi Partido Democrático, mak seidauk iha nia dalan atu haktuir, no seidauk iha nia fatin atu hatur. Iha prosesu debate OGE 2016, Partido Democrático husu ba membru Parlamento no governu, atu fo prioridade finanseira ba dezenvolvimentu kapital humanu no setor produktivu hanesan Agrikultura, Edukasaun, Turismu, Saúde, no Komérsiu no Indústria, maibe, dala ida tan infelizmente iha debate OGE 2016, PD nia ezijênsia la iha dalan, nein fo fatin, hodi hatur orsamentu nebe naton, no iha balansu ho setor sira seluk, hanesan mega projetu Oecusi no tasi mane. Tamba ida ne’e, maka ohin Partido Democrático deklara dala ida tan katak, Partido Democrático seidauk iha konfiansa no serteza ba retornu hosi mega projetu ZEESM no tasi mane. Razaun fundamental nebe motiva Partido Democrático hodi hateten la iha konfiansa nein sertaza mak hanesan tuir mai: 1). Governu seidauk aprezenta rezultadu estudus viabilidade kona ba mega projetu rua ne’e; 2). Mega projetu ZEESM planeia no ezekuta hosi deputado ida, nebe nia knar nudar fiskalizador. Tamba ne’e, Partido Democrático la iha konfiansa, nein iha serteza ba responsabilidade/akountabilidade no transparênsia, iha prosesu ezekusaun tomak. Sa tan, tuir lei, orsamentu ba Rejiaun Oecusi no ZEESM, la tama iha sistema free balance, la hetan fiskalizasaun prévia hosi tribunal, no halo ajudikasaun direita seim fronteira. Ne’e signifika katak separasaun de poderes tau em kestaun, no estado unitário sai preokupasaun hosi loron ida, ba loron seluk;

Partido Democrático preokupa ba transformasaun urjente husi Fundu Espesial das Infraestruturas ba Fundu Autónomo. Partido Democrático hanoin katak politika de kriasaun fundu Autónomo satan no hatodan knar fiskalizasaun hosi Parlamento Nacional, tamba fundu autónomo iha nia karakter jenériku, nebe bele muda tuir nesesidade governante sira nian.

Partido Democrático preokupa ba aprovasaun artigo 7º, pontu 4, lei OGE/2016, kona ba ajudikasaun direta seim fronteira ba projetu ZEESM ho PDIM. Iha razaun fundamental balun nebe halo Partido Democrático preokupa mak hanesan tuir mai: 1). Ajudikasaun direta seim fronteira ba projetu ZEESM no PDIM la tuir ona espiritu lei jestaun finanseira nebe tau bareira 10% ba ezekutador atu la bele fo projetu tuir ida-ida nia hakarak; 2). Ajudikasaun direta seim fronteira ba projetu ZEESM no PDIM bele tau em kestaun prinsipiu akountabilidade no transparênsia; 3). Ajudikasaun direta seim fronteira ba projetu ZEESM no PDIM bele hamosu siumes sosial no politika, nebe rezulta hamosu tensaun sosial no politika iha komunidade nia let; 3). Se governu lakohi uza ona bareira 10% ba Ajudikasaun direta, tamba sa mak projetu ministériu balun nian, bele halo deit ajudikasaun direta 10%, no ZEESM no PDIM ajudikasaun direta seim fronteira? 4). Se bareira 10% hamosu problema ba ezekusaun projetu, tamba sa projetu maka públiku hotu-hotu, la halo deit Ajudikasaun direta seim fronteira?

Excelencia sira,

Atu solusiona ba kestaun nebe haktuir iha leten, maka Partido Democrático hatama proposta balun (5) hodi nakloke debate atu fo apresiasaun ba mensajem husi Presidente da Repúblika. Bancada PD husu ba Parlamento Nacional no governu, atu hatudu boa vontade politika hodi extende ka haluan konsensu nasional, ba iha orgaun soberanu sira hotu, banune, ita bele halo diálogu hodi rona malu, analiza no tetu hamutuk preokupasaun no nesesidade povu no nasaun nian, no hola desizaun sein preokupasaun no inserteza, nebe bele lori ita ba iha tensaun politika no sosial. Partido Democrático husu ita hotu, atu tane as no hatur iha ita nia desizaun politika katak sistema semi-presidensialista signifika mai ita katak Presidente da República mos iha voz ka lian ikus iha prosesu hola desizaun ba interese nasional. Partido Democrático mos husu ba Parlamento Nacional ho governu atu kaer metin prinsipiu fundamental kona ba estadu unitáriu nebe bazeia ba vontade popular, nudar Konstituisaun art. 1 no 1 hatuir. Kualker lei no dekretu lei nebe ita produz, la bele iha tendênsia hodi hases an hosi prinsipiu estadu unitáriu, no haketan an nudar estadu federadu. Oecusi tenki iha tratamentu administrasaun espesial nebe submete ba administrasaun sentral, inkluindu aprovizionamentu nasional, fiskalizasaun previa hosi tribunal no tama iha sistema free balance, fo dalan no fatin ba Parlamento Nacional atu halo fiskalizasaun.

Senhor Presidente
Excelência sira hotu

Iha nia mensajem Presidente da República husu ita hotu atu halo refleksaun. Neduni, hau husu mos ba ita hotu atu halo duni refleksaun klean id aba nia mensajem.

Ikus liu, atu remata, Bancada PD hakarak fo hanoin ba ita hotu katak folin ikus liu husi mina husi Brent, nebe serve de referênsia ba Timor-Leste, maka 33 USD por barril. Estimativa ba folin médiu iha tinan 2016 maka 34 USD por barril. Valor ka folin previsto iha OGE ba 2016 maka 64 USD por barril! Iha ka lae, Sr. Presidente nesesidade hodi ita halo refleksaun!?

Obrigada wa’in.

Dili, 8 de Janeiro de 2016

Lurdes Bessa
Presidente Bancada Partido Democrático

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.