VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20160118

500 ANOS – TINAN ATUS LIM: Kapítulu 44 – Dom José da Costa Nunes, Bispo de Macau e Timor (1920-1940) - Parte dahuluk

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 44Dom José da Costa Nunes, Bispo de Macau e Timor (1920-1940) - Parte dahuluk

Iha tinan 1918, mate iha Macau, amo Bispo Dom João Paulino de Azevedo e Castro ne’ebé ukun diocese Macau no Misaun sira  iha Timor, hahú tinan 1902. Bispo João Paulino ba vizita Timor iha 1905. Atu troka nia, amo Papa hili padre Jose da Costa Nunes, ema hosi Açores no hela kleur iha Macau.

Padre José da Costa Nunes moris iha freguesia Candelária, ilha do Pico, Açores, Portugal. Nia moris iha loron 15 fulan Marsu tinan 1880. Nia aman naran José da costa Nunes, no inan naran Francisca Felizarda de Castro. Nia tama iha Seminário de Angra do Heroismo iha tinan 1893. Sei klosan nia hatudu ona katak ema inteligente, ho vontade forte no piedade maka’as. Iha 1901, nia simu ”ordens menores”. Iha tinan 1902, Bispo Macau Dom João Paulino ba vizita nia rai (Pico); banhira amo bispo fila ba Macau, husu Seminarista José da Costa Nunes atu sai niania sekretariu partikular.  José da Costa Nunes simu convite ne’e, no hahú nia atividade iha Oriente. Iha tinan 1903, nia simu ordensaun sacerdotal, iha loron 26 Julho, no halo “missa nova” iha loron 31, loron Santo Inácio de Loiola nian. Hanesan amo lulik foin sa’e ida, nia toma konta Asilo dos Órfãos iha Macau.

Iha tinan 1906, Amo Bispo Dom João Paulino foti padre José da Costa Nunes, (ho tinan 26 deit), sai Vigário Geral; iha 1907, sai Governador do Bispado. Iha tinan 1911, amo bispo haruka nia ba vizita Misaun sira iha Kolónia Timor. Bainhira remata vizita padre José da Costa Nunes hato’o Relatóriu ida  ba amu Bispo Macau. Rezumu relatório mak tuir mai ne’e:

1) Vicariato do Norte: Dilly (Díli), Lacló, Manatuto, Laleia e Vemasse, Baucau, Maubara e Liquiçá, (Fatomassi),  Batugadé, Oe-Cusse.

2) Vicariato Geral do Sul: Soibada Barique.

3) Vicariato Geral do Norte:

1. 2 - Dilly: Dili mak sede Vicariato nian; iha Lahane iha rezidensia sentral ida. Iha ne’ebá iha amu lulik na’in haat: Padre José da Neves (Superior); padre Manuel de Jesus Rodrigues (kaer parókia Dili); padre Manuel do Mattos Silva (tau matan ba kolejiu); padre João Pedro Dias Valle (professor hanorin eskola Dili). Tuir vizitadór, Parokia ho igreja matriz ne’ebé loke iha tinan 1870.; Dili iha sarani hamtutk ema nian 3000. Igreja matriz. Iha tempu ne’e, iha mos igreja Motael, ne’ebé hada ho fatuk/baki, no taka ho kalen; maibé, tambá kuran osan, konstrusaun la la’o ba oin.

Iha Dare, iha amo lulik ida naran Manuel Pereira Jerónimo, ne’ebé toma konta Granja; nia mos tau matan ba sarani sira, hamutuk ema na’in 245.

1. 2 – Lacló: Amo lulik Jayme Ribeiro Martins. Sarani hamutuk ema na’in 936; eskola ida ho alunu na’in 52.Iha kapela kiik oan ida, halo ho  baki no taka ho kalen. Ba Kapela ne’e, Dioseze gasta osan $ 450.00; reino Lacló fo ema (trabalhadores),  no material (fatuk, ahu, ai no rai-henek);

1. 3 – Manatuto – Misionáriu mak padre  António das Neves; Reinu ne’e iha populasaun barak; Iha Igreja hada ho fatuk no taka ho kalen; iha mos rezidensia ba amu lulik. Kolejiu Santa Isabel ne’ebé madre kanosiana sira kaer, agora mamuk hela. Ukuk eskola ne’e   labarik feto nain 123, mak frekuenta. Eskola ba labarik mane funsiona hela ho alunu na’in 110. Ba labarik feto sira, iha professora ida (ema timor oan).

1. 4 – Laleia ho Vemasse. La iha amu lulik; Laleia integra ba misaun Manatuto; no Vemasse integra ba misaun Baucau. Kapela halo ho tali than. Iha Laleia hahú halo Igreja, hada ho fatuk, mas “obra parada”, tanba kuran osan.

1. 5 – Baucau – Vizitador hakfodak ho rai Baucau, tanba be barak no ai moris mos barak. Iha amu lulik ida  padre Francisco Fernandes, Misaun nia área boot: kompreende Vemasse, Baucau, Fatumaca, Ossu.(Padre José da Costa Nunes la temi Lautem). Iha Baucau, iha kapela ida halo ho material local. Iha tempu ne’e, harii daduan uma ida hanesan rezidensia no eskola. Maibé, “obra parada”, tanba kuran osan. Labarik mane iha eskola hatuk na’in 60.

1. 6 – Liquiçá e Maubara – Sede misaun nian mak Maubara; amu lulik, padre Manuel Alves Ferreira. Iha Liquiçá no Maubara iha kapela permanente (pedra e cal), no taka ho kalen (zinco). Kapela Maubara nia padroeiro mak São José.

1. 7 - Misaun Fatomasi (Bazartete). Kapela halo ho tali tahan no didin ho au; nia padroeiro mak São Fransisco Xavier. Amu lulik naran padre Manuel Xavier Álvares.

1. 8 - Batugadé - Misionáriu, padre Benjamim de Jesus Silva. Iha kapela no eskola ida, ne’ebe laraik mane na’in 22 mak frekuenta. Sarani hamutuk ema  na’in 107.

1. 9 – Okusi (Oe-cusse) – Amu lulik, padre António Morais; sarani besik rihun tolu (3000); Igreja boot, maibé halo ho tali tahan; uma rezidensia misionaria hada ho fatuk (pedra e cal), sai mos hanesan eskola ida. Iha área misaun iha kapela seluk ne’ebé, amu lulik ba vizita.Tanba área boot no dook hosi Dili, visitador dehan, hau atu tau tan amu lulik ida iha ne’ebá.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.