VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151210

TINAN ATUS LIMA: Kapítulu 36 – Restaurasaun Misaun Katólika iha Timor (1874--1910)' (Parte dathaat) – Edukasaun Feto timoroan nian

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulu 36 – Restaurasaun Misaun Katólika iha Timor (1874--1910)' (Parte dathaat) – Edukasaun Feto timoroan nian

Hahú tempu malae portugés tama Timor (1515), to’o tinan 1879, iha rai laran la iha eskola ida ba ema feto Timor.

Vizitador Misaun Katólila, padre António Joaquim de Medeiros mak iha hanoin atu harii eskola ba feto sira iha Timor. Padre Medeiros husu ba Amo Bispo Macau, Dom Manuel Bernardo Enes no governador Macau nian, Carlos Eugénio da Silva (1876-1879) atu koalia ho Madre superiora kanosiana iha Hongkong atu haruka madre sira ba Timor hodi tau matan ba labarik feto sira. Nune’e Madre Superiora hili irmã kanosiana na’in tolu atu ba Dili: Adelaide Pietra, Anunciata Saldi no Isabel Sequeira. Sira sa’e ro-ahi portugés naran Venus, no sai hosi Macau loron 9 novembro 1878. Maibé ro-ahi ne’e la to’o nia destinu , tanba laloran no anin fuik halo mout. Iha tinan 1879, fulan fevereiro, sira sa’e fali ro-ahi seluk, hodi halo viajen hosi Hongkong ba Dili. Madre sira to’o pente -kais Dili iha loron 19 fulan fevereiru tinan 1879. Loron ne’e importante ba Misaun Katolika iha Timor, ba Kolonia no ba labarik feto sira. Tanba iha Dili, seidauk iha uma, mak madre sira hela iha ema timoroan ida nia uma iha knua Castro Lahane. La kleur deit sira muda fali ba uma ida iha iha Dili laran, iha liuron “Rua de São Miguel”. Ikus mai, Padre Superior sosa uma ida hosi malae Francisco Martins no nia kaben Joana do Rego Martins, iha tasi ibu. Uma ne’e, laós deit madre sira nia rezidensia, maibé sai mos eskola dahuluk ba labarik feto sira iha Dili laran. Tanba fatin ne’eba kloot, Padre António Medeiros sosa tan kintal ida ne’ebe pertense ba ema xina naran Li Hong Seng. Iha kintal ne’e, Misaun harii uma ida ho tulun hosi governu. Iha loron 7 fulan marsu tinan 1880, kanosiana sira muda ba uma ida ne’ebá. Uma foun ne’e sai Colégio de Santa Júlia e de São José. Fatin ne’e, ikus harii Câmara Eclesiástica Dioseze Dili nian, hela iha portu oin (sunu iha tinan 1999). Labarik feto sira tama iha Colégio hanesan internas. Edukasuan ne’ebe sira simu: hakerek, lee, halo konta (atirmétika), aprende suku, te’in no suku no halo desfiadu ho bordadu.

Iha tinan 1881, Madre kanosiana no aluna sira hetan susar boot, tabna governador Augusto César de Carvalho (1880-1881), ema masóniku ida, hakarak kaer eskola ne’ebá no hatama nia kaben no feto portugés iha ne’eba. Tanba Madre sira la hatan, nia fo orden atu taka tiha Colégio no haruka alunas sira fila ba sira nia rai. Sorti, amo Bispo Macau protesta makas’a, hodi obriga Governu Macau haruka emboot aat ne’e sai hosi Timor.

Iha tinan 1890, irmã kanosiana sira loke eskola (esternatu) ida iha bairro Bidau. Tanba edukasaun menina sira nian la’o diak, governu fo orden ba liurai no dato sira atu haruka sira oan feto ba eskola iha Bidau. Rai iha Bidau/Lecidere ne’e, Misaun mak sosa ba ema ida naran Ienso Beren Dhuipen.

Iha tinan 1897, Misaun loke koléjiu Santa Isabel iha Misaun Manatuto. Iha tinan 1902, madre kanosiana hahú toma konta Kolejiu feto nian iha Soibada (Colégio da Imaculada Conceição), ne’ebé padre jesuíta Sebastião Aparício da Silva mak harii.

Iha tempu uluk, iha eskola feto nian ba labarik feto sira, bolu (Escola do sexo feminino), no eskola mane nian ba labarik mane sira, bolu (Escola do sexo masculino. La bele kahor. Labarik feto sira ne’ebé sai hosi madre kanosiana sira nia eskola ka koléjiu balu sai professora, katekista, no kaben ema liurai, dato, no funsionariu sira. Ida ka rua mak sai madre. Madre sira dioseze mak konvida no bolu “pessoal missionário auxiliar”, no hetan surat provisaun hosi Dioseze. Iha madre sira let, iha ema hosi Italia, Macau Malasia, Singapura, Filipinas, Egipto, no Timor.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premio Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.