VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151130

DEKLARASAUN POLITIKA BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO IHA DEBATE ORSAMENTU JERAL DO ESTADU 2016

DEKLARASAUN POLITIKA
BANCADA PARTIDO DEMOCRÁTICO
IHA DEBATE ORSAMENTU JERAL DO ESTADU 2016

Excelentíssimo Sr. Prezidente do Parlamento Nasional, Vise Prezidente sira, no membru da mesa, Sua Excêlencia Sr. Primeiro Ministro, Maluk Deputado sira, Membros do Governo, no Povu Timor-Leste tomak, mak ami hadomi.

“Kaer Metin Ukun Rasik An, no Harii Nasaun Husi Baze”

Ne’e mak vizaun no prinsipiu Partido Democrático nian, hanesan linha orientadora hodi hametin ita nia fiar ba valor ukun rasik an, no hatudu ita nia orgulho nudar nasaun soberana, iha mundu rai klaran. Vizaun no prinsipiu ida ne’e mos, sai nudar linha orientadora, hodi fanu ita nia konsensia, ba kualker prosesu no desizaun, kona-ba dezenvolvimentu politiku, ekonómiku, sosial no kultural, iha nasaun ida ne’e.

Tanba ida ne’e, Bancada Partido Democrático iha obrigasaun moral no politika atu fanu malu hodi halo refleksaun, ba progresu no failhansu nebe ita hetan iha 2015, no planu ho nia asaun nebe ita atu halo iha 2016, banune, ita nia ukun bele garante serteza no konfiansa ba valor ukun rasik an, no harii Nasaun hosi Baze. Ho razaun ida ne’e, maka Bancada Partido Democrático, hahu nia deklarasaun politika, ho refleksaun klean ida hodi dehan:

“Bainhira ita halo buat ruma ho serteza no konfiansa sein rona malu, ita sei hakotu ho preokupasaun no inserteza iha ita nia asaun no produsaun rasik. Maibe, bainhira ita halo buat ruma ho preokupasaun ba risku no inserteza iha inisiu, maka ita sei aprende lisaun foun, no hakotu ho serteza no konfiansa, ba ita nia asaun no produsaun iha futuru”.

Tanba ida ne’e, ohin, Partido Democratico liu hosi nia bancada parlamentar, publikamente deklara nia pozisaun politika, kona ba progresu no susesu nebe ita hetan iha tinan hirak liu ba, preokupasaun no nesesidade povu no nasaun nian iha tinan ne’e nia laran, konseitu no estratejia ba programa dezenvolvimentu politiku, sosial, ekonomiku no setor interligadu sira seluk iha tinan 2016 oin mai.

Excelencia sira,

Koalia kona ba refleksaun politika, iha perspektiva Partido Democrático nian, maka ohin Bancada Partido Democrático, koloka nia pensamentu lojiku no analize kritika, ba programa reforma setor públiku, nebe governu atu halo hanesan: reforma judisial no armonizasaun lesjislativa, reforma ba administrasaun publika, reforma ekonomika, no reforma fiskal, jestaun do desempenho no desempenho orsamental.

Deklarasaun politika kona ba pensamentu lojiku no análize kritika ida ne’e, hatur iha kontekstu de konstruksaun do estadu, ho baze harii guvernasaun nebe diak, promove partisipasaun povu, hodi harii instituisaun estadu nebe forte. Ho pensamentu ida ne’e, maka ohin, Bancada Partido Democrático, deklara nia pontu de vista kritiku hanesan tuir mai:

Primeiru, Bancada Partido Democrático, simu no apoiu politika governu atu halo reforma iha setor justisa, ho objetivu atu hametin sistema judisial, no simplifika servisu judisial nebe efisiente no efikaz iha nia implementasaun. Bancada Partido Democrático, simu reforma ida ne’e, ho razaun katak Estadu Timor-Leste tenki garante, no fo serteza kona ba kapasidade setor lesjislativu no judisial, hodi proteje direitus povu nian, banune, Timor oan hotu-hotu, bele hola parte iha prosesu de dezenvolvimentu, hodi hatur estabilidade nasional, lei no orden, valor ukun rasik-an no harii Nasaun hosi Baze.

Maski nune, Bancada Partido Democrático, tau nia preokupasaun ba estratejia no tatika, de implementasaun politika de reforma iha setor justiça. Refleksaun Bancada Partido Democrático iha tinan 2015, hatudu katak dinâmika hosi progresu no susesu politika de dezenvolvimentu setor justisa, hamosu diferensa de ideias, tátika no estratejia, nebe satan no hatodan linha de koordenasaun no solidaridade institusional, entre orgaun soberanu sira. Bancada Partido Democrático konsiente katak, ukun na’in sira todan atu hakat ba malu, no susar atu koalia sai ba malu, kona ba saida mak loos, no saida mak sala, iha implementasaun politika iha tinan 2015. Se orgaun soberanu sira, liu-liu Parlamentu Nasional no Governu, nebe iha kompetensia atu formula politika no lejislasaun, la sensibiliza nia-an, ba risku no inserteza kona ba mudansa sistema judisial iha rai ida ne’e, maka ukun na’in sira, sei lori povu no nasaun ba preokupasaun no inserteza, iha asaun no produsaun politika no lejislasaun iha futuru.

Ho razaun ida ne’e, maka Bancada Partido Democrático, fo solusaun alternativa katak Orgaun soberanu hanesan Presidensia da Republika, Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal, tenki iha lian ida deit no asaun ida deit, hodi formula tatika no estratejia reforma setor justisa, maski hanoin ketak-ketak, tanba preokupasaun no nesesidade, iha prosesu formulasaun prioridade ba dezenvolvimentu institusional no nasaun em jeral.

Segundu, Bancada Partido Democrático, simu no apoia politika reforma ekonomika, ho objetivu atu aumenta investimentu privadu, kria empregu sustentavel no diversifika ekonomia. Bancada Partido Democrático, simu ho razaun fundamental ida, katak, atu materializa intervensaun politika governu nian, hodi hametin ekonomia, maka governu tenki haforsa setor privadu, hodi sai parseiru governu nebe iha kapasidade finanseira, kredível no ho responsabilidade.

Maski nune, Bancada Partido Democrático, hakarak haklaken nia refleksaun politika kona-ba inisiativa politika nebe hatur iha inisiu 2015, no progresu nebe hetan iha fim du anu 2015. Refleksaun Bancada Partido Democrático hatudu katak: 1). Politika ba dezenvolvimentu setor produtivu hanesan agrikultura, turizmu no setor privadu sira seluk, la’o sei hakdasak hela. Guvernu ida ne’e mos, seidauk defini politika loloos no hatudu kompromisu forte, atu viabiliza kapital ba emprezariu Timor oan sira, liu hosi banku nasional BNCTL, banune, bele motiva produktividade domestika, no promove kreatividade ekonomika; 2). Governu mos seidauk regula ho rigor, Banku privadu internasional sira iha Timor-Leste, hanesan BNU, ANZ no Mandiri, hodi sai subsidiariu iha nasaun soberanu ida ne’e, maibe banku hirak ne’e, sei sai nafatin hanesan sukursal ka branch hosi sira nia nasaun. Tanba ne’e, banku hirak ne’e mos, sei la lori benefiu maximu no sei la ajuda prosesu dezenvolvimentu ekonomiku iha Timor Leste; 3). Ema nebe la iha serbisu ka desempregadu, aumenta ba bebeik, hosi tinan ida ba tinan seluk. Buat hirak ne’e hotu, sei lori Timor-Leste ba iha kondisaun nebe la iha balansu komersiu, no hatur Timor-Leste nia vida tomak, iha dependensia ba importasaun nesesidades bazikas hosi rai liur. Inserteza vida ekonomika iha Timor-Leste, atu hatun taxa de inflasaun no desempregu, bele hamonu Timor-Leste, ba kondisaun kiak no mukit nebe grave liu tan iha futuru.

Atu fo solusaun alternativa ba preokupasaun hirak ne’e, maka Bancada Partido Democrático fo hanoin katak: 1). Husu ba ita hotu, governu no Parlamentu Nasional atu halo ona desizaun politika no enkuadramentu legal, atu halo diversifikasaun de investimentu, ba osan mina no gas iha rai laran, hodi viabiliza kapital, liu hosi banku nasional Timor-Leste, BNCTL, ka instituisaun finanseira nasional, banune, bele hasa’e produktividade iha nasaun laran, liu hosi transformasaun da ekonomia de subsistênsia; 2). Governu no Banku Central Timor-Leste, tenki halo ona dekretu lei ka regulamentu ruma, hodi regula banku privadu internasional sira hanesan BNU, ANZ no Mandiri, banune, sira bele sai subsidáriu iha nasaun soberana ida ne’e.

Terseiru, nudar Timor oan, ita orgulhu ho ita nia riku-soin mina no gas, nebe ohin loron sai fonte de reseita prinsipal ba Estado, no sai mos fonte prinsipal ba Orsamentu Jeral do Estado. Receitas ida ne’e, mak viabiliza funsionamentu do Estado, hodi lori ita nia povu ba moris ida diak, hafoin ita ukun rasik-an. Ho osan mina no gas nian, mak fasilita ona susesu no progresu iha dezenvolvimentu, liu-liu prosesu estabelesimentu lei de baze sira, harii no hametin instituisaun estado, instala infra-estrutura bazikas hanesan, ahi no bee-mos, estrada no uma ba kbiit laek sira. Ho reseitas ne’e mos, mak ita konsege harii dadauk edifisiu sira hodi halo serbisu publiku nian, harii no hametin relasaun internasional ho rai amigo sira iha mundu rai klaran. Ho reseitas ne’e mos, mak ita asegura seguransa sosial, hodi fo asistênsia sosial, liu husi subsidiu ba veteranus, idozus, defisientes, bolsa da mãe, bolsa ba estudantes no halo atendimentu ba ema moras sira.

Bancada Partido Democrático mos, apresia inisiativa politika atu maximiza reseitas hodi halo diversifikasaun ba fundu petrolíferu liu hosi investimentu iha bonds no equities. Bancada Partido Democrático rekuinese katak estratejia Politika de investimentu rua ne’e, bele lori benefisiu balu hodi aumenta reseitas ba Estadu.

Maski nune, Bancada Partido Democrático, hakarak haklaken nia refleksaun politika kona-ba dinamika no rezultadu ezekusaun politika de investimentu nebe refere. Tuir Bancada Partido Democrático nia hanoin katak, politika investimentu iha bonds no equities nudar jogu ida, nebe iha nia benefisiu no nia risku.

Ho razaun ida ne’e, Bancada Partido Democrático preokupa teb-tebes ho risku hosi investimentu iha equities, nebe hatudu nia dezempenhu la diak iha tinan kotuk tu-tuir malu. Dadus finanseirus hatudu katak, Timor-Leste lakon dadaun nia osan, iha jogu ka taru iha investimentu ba equities, tanba Timor-Leste desidi politika hodi tama iha jogu merkadu internasional, hanesan investimentu progressivu ka investimentu ba equities.

Bazeia ba dadus finanseirus ne’e, maka Bancada Partido Democrático hanoin katak invenstimentu ida ne’e, sei lori preokupasaun no inserteza bot ba nasaun no ba povu. Pensamentu lojiku Bancada Partido Democrático hatudu katak, se ukun na’in sira, liu-liu governu liu hosi nia Komite de Assesoria de Investimentu, la kuidadu didiak hodi jere osan mina USD 16.8 Bilioens iha fundu petroliferu, no la sensivel ba risku de jogu iha equities, maka tinan 10 oin mai Timor-Leste sei enfrenta krize finanseira, tanba osan fundu ka kapital ne’e, bele lakon mos iha jogu ka taru investimentu ida ne’e.

Atu solusiona preokupasaun hirak nebe mensiona iha leten, maka Bancada Democrática hato’o nia hanoin alternativu hanesan tuir mai: 1). Husu ba Governu Timor-Leste atu reve hikas desizaun politika ba investimentu ba equities, no sai lalais hosi jogu ida ne’e. Bancada Partido Democrático mos husu ba Komite de Assesoria de Investimentu, atu explika lolos, benefisiu hirak mak Timor-Leste hetan nudar osan na’in, no benefisiu hira mak instituisaun nebe uza Timor-Leste nian osan hetan iha jogu ida ne’e; 2). Husu governu atu halo politika de investimentu ba setor real, real estate, infrastrutura no seluk-seluk tan iha rai laran no iha rai liur, no hases-an lalais hosi investimentu finanseiru (espekulativu) nebe la iha serteza atu garante kapital, ka osan inan nebe ita investe; 3). Bancada Partido Democrático sujere, karik bele, Timor-Leste halo deit investimentu iha Bonds, tanba investimentu ida ne’e, nia risku la dun boot atu halakon kapital ka osan inan.

Kuartu, Bancada Partido Democrático, apresia no apoia politika de kriasaun polo de dezenvolvimentu ekonomia hanesan ZEESM. Bancada Partido Democrático konsiente katak, ZEESM nudar dalan ida hodi diversifika osan mina nian, iha investimentu real nebe halo iha ita nia rai rasik. Tuir Bancada Partido Democrático katak, investimentu real mak dalan diak liu tanba la iha risku finanseiru maibe garantia kapital nebe ita investe iha setor real hanesan infraestrutura, serbisu no seluk-seluk tan.

Maski nune, Bancada Partido Democrático preokupa no kestiona, kona-ba konseitu no estratejia ba dezenvolvimentu ZEESM iha Oecuse. Bancada Partido Democrático preokupa, no seidauk iha serteza kona-ba retornu ekonomiku, finanseiru no sosial hosi projektu ZEESM. Razaun nebe motiva Partido Democrático hodi kestiona mak: 1). Governu, liu-liu Prezidente ZEESM, seidauk aprezenta rezultadu kona-ba estudu de viabilidade iha Parlamentu Nasional, kona-ba setor pontensial saida mak ZEESM atu fa’an ba investidor sira? Retornu ekonomiku, finanseiru no sosial, mak Timor-Leste atu hetan hosi ZEESM? Investidor hira ona mak expresa ona sira nia kompromisu, atu investe sira nia osan iha ZEESM, iha Oecuse?

Tuir planu katak tinan ida ne’e, governu tau osan USD 10 milhoens hodi dezenvolve Atauro iha ZEESM nia okos. Bancada Partido Democrático apresia no apoia inisiativa atu dezenvolve Atauro nudar Konstituisaun haruka. Bancada Partido Democrático mos fiar katak se governu dezenvolve illa Ataúro ho diak, hodi responde nesesidade ekonomika nasaun nian, maka Atauro sei kontribui ba reseitas domestikas Timor-Leste nian.

Maski nune, Bancada Partido Democrático, sei preokupa no kestiona kona-ba konseitu de dezenvolvimentu ZEESM, nebe tau hamutuk ho Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oekuse-Ambeno (RAEOA). Bancada Partido Democrático, husu klarifikasaun ba prezidente ZEESM no RAEOA, no governu sentral, ho perguntas hirak tuir mai: 1). Ba Prezidente ZEESM, se mak sei rekolle no jere reseitas ZEESM hosi Oekuse no Atauro? Governu sentral ka Autoridade RAEOA mak rekolle no jere reseitas? 2). Ba Governu Sentral, tanba sa mak projektu de dezenvolvimentu ekonómiku ZEESM iha Oecuse, tau hamutuk fali ho Ataúro? Halo nusa mak ita sei separa ZEESM husi Autoridade Administrativa Espesial Oecusse-Ambeno, no Ataúro sei enkaixa iha nebe? Dala ida tan, Bancada Partido Democrático husu klarafikasaun.

Ho asuntu hirak nebe haktuir iha leten, mak hanoin lójiku husi Bancada Partido Democrático ijiji hodi deklara katak: 1). Governu no Parlamentu Nasional, tenki interpreta Konstituisaun RDTL ho loloos no momoos, tuir interese nasional, no haka’as an hodi evita interpretasaun ba interese pesoal no grupu nebe transforma iha lei, dekretu lei no baze legal sira seluk; 2). Tanba Oecuse-Ambeno legalmente hetan ona estatutu espesial, maka Parlamentu Nasional ho Governu, tenki halo lei ida hodi defini direitu de rekolla no jestaun de reseitas, ba riku soin hanesan mina no gas, osan mean no mutin, eletrisidade, aeroportu no portu, no seluk-seluk tan; 3). Husu ba guvernu sentral atu haketak ZEESM hosi RAEOA tanba ZEESM nudar projetu pilotu de dezenvolvimentu nebe sei expande ba munisipiu sira seluk, inkluindu Atauro, wainhira hatudu rezultadu pozitivu.

Quinto, Bancada Democrática apresia no apoia politika Governu nian atu hatur infra-estrutura nudar área de prioridade ida. Razaun mak Timor-Leste nesesita teb-tebes atu hatur infrastutura bazika nudar aliserse ba dezenvolvimentu sektor seluk.

Maski nune, Partido Democratico preokupa no la apoiu politika governu atu halo mega projetu hanesan auto-estrada iha kosta sul no airoportu internasional iha Oecuse-Ambeno, sa tan governu hakarak foti 739 milõens, ekivalente ho 7%, husi Rendimentu Estimadu Sustentavel hodi finansia auto-estrada, aeroportu internasionais no megaprojetu sira. Partido Democratico simu no apoiu karik governu foti osan liu 3% husi Rendimentu Estimadu Sustentavel ba infra-estrutura bazika sira, hanesan estradas rurais, saneamentu, bee mos no sector produtivu nebe fo benefisiu diretu ba ita nia povu. PD preokupa no la aseita tanba razaun haat: 1). Governu la aprezenta estudu viabilidade kona ba retornu ekonomiku no finanseiru ba mega projejtu auto-estrada iha kosta sul no mega projetu ZEESM hanesan airoportu internasional iha Oecuse, hotel boboot, sosa aiviaun no seluk-seluk tan; 2). Ita infrenta dadauk situasaun preokupante tebes, tanba la iha fonte alternativu seluk hodi substitui reseitas husi Fundu; 3). Produsaun mina komesa tun ba dadauk no folin mina iha mundu susar atu fiksa, tanba ne’e, karik ita la tetu didiak hodi hasai osan iha fundu, ita nia osan Fundu Petroliferu bele hotu iha tempu ida hodi seluk mega projetu sira tanba ita kompromete ona ho empreza sira; 4). Ita halo tusan ka imprestimu bo-bot hosi ema riku sira ba projectu ZEESM no auto-estrada nebe ita seidauk hatene nia retornu ekonomiku no finanseiru, maibe ita tau ba kotuk sektor produtivu no infraestrutura básica nebe povu presiza.

Sextu, Bancada Partido Democrático apresia no apoia politika governu hodi defini prioridades ba dezenvolvimentu setor produktivu no dezenvolvimentu do kapital umanu, hanesan Agrikultura, Edukasaun, Turismu, Saude, Komrrsiu no Industria. Bancada Partido Democrático apresia no apoia ba dezenvolvimentu setor hirak ne’e ho razaun hanesan tuir mai; 1).Bancada Partido Democrático fiar katak setor hirak nebe mensiona iha leten, dezenvolve ho diak no loloos, maka sei haboot reseitas domestikas, no hakotu dependensia ba reseitas hosi mina no gas; 2). Bancada Partido Democrático mos fiar katak setor produtivu hirak ne’e, mak dezenvolve ho didiak no loloos, maka sei motiva investimentu privadu, hodi fo biban ba emprezariu Timor oan iha nivel kooperativa, mediu no nasional.

Maski nune, Bancada Partido Democrático preokupa no kestiona tanba Orsamentu Jeral du Estadu ba 2016, la reflete setor produktivu no dezenvolvimentu do kapital umanu, nebe governu define nudar prioridades. Razaun fundamental mak hanesan tuir mai: 1). Ministeriu Agrikultura no Peskas nia osan iha 2015 aloka USD 27.289 miloens, maibe iha tinan 2016 ko’a fali hodi hatun ba USD 22.343 miloens. Polítika ida ne’e la reflekte realidade, katak agrikultura mak sai fonte prinsipal ba rendimentu maioria familia Timor oan sira nian, nebe barak liu moris hosi vida nudar agrikultor. Politika ida ne’e mos, la iha sensibilidade atu hakotu dependênsia ba aihan hosi rai-liur, nebe nia kualidade ba saude sai preokupasaun boot; 2). Ministeriu Turizmu e Kultura iha 2015 aloka osan hamutu USD 8.664 miloens maibe iha tinan 2016, ko’a hodi hatun ba iha USD 4,865 miloens. Politika ida ne’e mos la reflekte ona prioridade nebe governu define. Laiha mos boa vontade atu prezerva no konserva identidade kultural, istorika no natureza nebe furak no uniku, nudar propriadade nasaun nian; 3). Ministeriu Komersiu, Industria no Ambiente iha tinan 2015 aloka osan hamutuk USD 21.456 miloens, maibe iha tinan 2016 ko’a no hatun ba iha USD 12.696 miloens. Politika ida ne’e, la reflete ona nesesidade atu kria kondisaun hodi promove setor privadu atu dezenvolve nia an, liu hosi industria ki’ik, média no boot, banune, bele hamenus importasaun nesesidades bazikas hosi rai liur; 4). Ministeriu Saude iha tinan 2015 aloka osan hamutuk USD 56.432 miloens, maibe iha tinan 2016 ko’a no hatun ba iha USD 42.387 miloens. Politika ida ne’e mos, la reflekte realidade katak Timor-Leste hasae osan barak liu ba tratamentu saude iha rai liur tanba ekipamentu no rekursu umanu limitadu. Politika ida ne’e mos, la reflekte katak povu barak mak moris la ho saudavel tanba iha limitasaun finaseira, nebe rezulta iha manutrisaun no moras oi-oin; 5). Ministeriu Edukasaun iha tinan 2015 aloka osan hamutuk USD 103.738 miloens, maibe iha tinan 2016 ko’a hodi hatun ba iha USD99. 611 miloens. Politika ida ne’e la reflekte ona perioridade governu nian, mos la iha ona sensibilidade atu forma ema sai ema, hodi reforsa kreatividade no inovasaun intelektual, banune, bele hadia kualidade moris povu nian. Investimentu iha rekursu umanu, nudar aliserse ba dezenvolvimentu hotu-hotu, hodi lori nasaun no povu ba moris diak. Rai ki’ik hanesan Singapura, Israel ka Cabo-Verde nebe la iha riku soin mina no gas hanesan Timor-Leste, maibe sira bele kompete ho nasaun avansadu tanba sira investe maka’as iha rekursus umanus. Nunemos, realidade hatudu katak nasaun nebe la iha ema matenek ka kualidade edukasaun la diak, maka riku soin nebe sira iha sai hanesan lixu ba sira, tanba sira lahatene transforma riku sira ne’e ba osan. Rai balun iha Afrika ka iha Amerika Latina, ka iha Europa Leste ka iha Asia rasik, nebe iha riku soin barak teb-tebes, maibe ninia povu sei moris susar, barak mate tanba hamalaha, maski sira moris iha sira nia riku soin nia leten.Aat liu tan, tanba la iha edukasaun nebe diak no formasaun nebe apropriada, dala ruma sira monu ba funu malu no haketak malu, hodi rezulta estraga riku soin nebe sira iha, ikus mai, povu monu ba susar no mukit nebe la iha nia rohan no nia ninin.

Setimu, Partido Democratico simu no apoiu hodi promove konsensu nasional iha prosesu hola desizaun politika ba asuntu interese nasional inkluindu programa deperiodidade sira, OGE ho nia tetu orsamental. Maibe Partido Democratico la simu no la apoiu inisiativa atu halo Komisaun Iventual, hodi hili deputado balu deit mak halo debate no hola desizaun ba OGE. PD la simu tanba iha razaun 3: 1). Komisaun Iventual kontra rejimentu PN tanba la iha artigu ida mak hakerek kona ba Komisaun Iventual; 2). Komisaun Iventual taka dalan ba partisipasaun masimu deputado sira nian iha debate hodi ekspresa sira nia hanoin tanba buat nebe Komisaun Iventual deside, sei la debate tan iha plenaria; 3). Membru hosi partido haat hola parte hotu ona iha ikun ida ne’e, tanba ne’e diskusaun iha PN tenki nakloke ba deputado sira hotu hodi halo balansu ba desizaun politika nebe iha.

Oitavu, husu ba PN, governu no ita hotu atu fo apoiu ba malu hodi halo revizaun ba Lei ba pensaun vitalisia, liu-liu ba projectu lei nebe PD hatama tiha ona iha tinan resin liu ba. PD konsiente katak revizaun lei ne’e importante tanba nesesidade aktual no ejijensia ema hotu nian ba revizaun lei.

Excelência sira,

Preokupasaun no inserteza ba konseitu no estratejia de dezenvolvimentu nebe haktuir iha leten, motiva Bancada Partido Democrático hodi deklara katak, politika nebe transforma iha programa no orsamentu anual iha tinan 2016, sai ironiku teb-tebes, tamba iha sorin ida, hateten no hakerek setor produktivu nudar prioridade ba dezenvolvimentu iha tinan 2016, maibe, iha sorin seluk, ko’a no hatun orsamentu ba setor produktivu nebe afekta direita ba vida moris povu nian. Ne’e hatudu inkonsistensia politika iha planeamentu de programa no orsamentu. Ne’e mos hatudu inkonsistênsia iha kompromisu ba dezenvolvimentu vida umana, liu-liu povu kbit laek sira nebe sei halerik, atu hases an hosi sirkulu kiak no mukit nian.

Maka ne’e deit deklarasaun politika Bancada Partido Democrático nian, ami hein katak refleksaun no pozisaun politika Partido Democrático nian, bele fanu ita hotu nia konsensia, no sensibilidade politika no intelektual, hodi haree realidade moris povu iha loron ohin, no projeta sira nia moris diak iha futuru. Obrigada wa’in.

Dili, 1 de Dezembro de 2015

Lurdes Bessa
Prezidenti Bancada Partido Democrático

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.