VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20151130

Comemorasaun 40 anos Proclamasaun Independensia Republica Democratica de Timor Leste

Comemorasaun 40 anos  Proclamasaun Independensia Republica Democratica de Timor Leste (RDTL)
28 de Novembro de 1975 = 28 Novembro de 2015.

Dili, 27 de Novembro de 2015
Husi : Virgilio da Costa

Virgilio da Costa
Parabens ba Timor Leste, Parabens ba Luta nain sira hotu husi Frontera + Enclave Oecuse to'o Tutu Ala + Jaco, Husi Tasi Mane to'o Atauro.Parabens ba Povu Timor Leste. Ho Sakrifisiu bo'ot ne'ebe imi halo hodi ohin loron ita Tama iha idenfendensia nia laran.Moris Livre hanesan nasaun sobrenia (RDTL) hamutuk ho nasaun sira seluk iha mundu  rai klaran.

Komerasaun loron proklamasaun Indemendensia de 28 de Novembro de 2015  ne’e uniku oituan. Tamba Selebra hamutuk ho  tinan 500 Civilizasaun entre Povu Timor Leste ho Povu Portugal. Hanesan Timor oan ita tenke fo agradese no valorizasaun ba sakrifisiu luta nain sira, tamba sira ho aten brani ho prinsipiu ida klaru hodi determina mehi ne’ebe ita hotu sente, ita hotu goza iha ambiente ukun rasik an’an nia laran. Komprimisu sira nia tau iha dokumentus Tektu Proklamasaun da indenpendensia Timor Leste le’e husi Ita nia Heros/Luta nain Xavier do Amaral, iha, 28 de Novembro de 1975 iha Palacio do Governo.

Banati tuir nafatin esprito luta ne’ebe ita nia luta nain sira  lembra hela mai ita , husi Dom Boa Ventura mai Xavier do Amaral, Husi Xavier do Amaral mai Nicolau Lobato, Husi Nicolau Lobato mai  Kay Rala  Xanana Gusmao, Sira maka ita nia Hirois, Inspirador hodi ohin loron ita hetan ukun an, moris hakmatek no livre iha nasaun  Timor Leste. 

Lia fuan murak mai husi ita nia Luta Nain “Konis Santa“: Ami fiar katak imi sei la fila kotuk ba terus no mate imi nia maun alin sira nian. Im I sei la hakat liu ran imi nia maun alin sira nian. Imi sei hatene fo honra ba sira nia mate. Ita sei hada ho ita nia isin mate sai foho nebe aa’as no azul loriku rai nain sira sei hananu nafatin  Hinu Liberdade nian.

Klaru hanesan  jerasaun foun banati tuir nafatin hodi  kontinua luta iha prosesu ukun rasik an ne’e nia laran hodi liberta Timor Leste husi moris: Kiak no mukit husi terus no susar, husi beik, husi manifulasaun oin-oin mai husi ema oportunista sira hodi esplorasaun riku soi. Hanesan Ema terus nain no povu aileba nia oan ho fuan tomak  Sei lembra nafatin historia Luta nain nia , ne’e hanesan komprimisiu Timor oan hotu nian liu –liu sira ne’ebe involve direita no indireita iha prosesu kontrukasaun  Estadu Timor Leste hodi hakat ba Nasaun n’ebe avansadu,demokrativu, povu hotu moris diak iha vida ekonomia, politik,social no seguransa no defesa.

Durante Tinan 40 nia laran Timor Leste   afirma nia luta  hasoru problema oin- oin masi husi rai laran no rai liur; izame sira konsege liu; Ita hotu hatene no sente terus durante Tinan 24 nia laran iha invazor sira nia okos. Meske terus no susar  hetan turtura, amiasa no lakon  familia (Maun alin no Inan Feto sira  husi inimigo /invazor sira) . Timor oan sira nunka lakon sira nia esprito de luta, kontinua nafatin halo asaun hasoru inimigu liu husi utilizasaun strategia no tatika hodi atinji nia mehi  liu husi kontinua luta tempu naruk. Lia fuan simples mai husi ita nia Saudozo Nicolau Lobato “  Aprende Funu iha Funu laran (Aprender Gerda no Gerda) sai inspira no motiva Timor Oan hotu hamrik uza meus hotu hodi hasoru funu Invazor  Indonesia sira.  Iha situasaun ida difisil forsa Indonesia sira domina ona Teritorio Timor Leste Tomak hodi oho ita nia Lider Presidente RDTL Primeiro Saudoso Licolao Lobato; maibe Esrito Luta atu luta ba ukun rasik a’an hanesan abut ne’e metin tia ona;  bele hela deit Feto ida no mane ida deit mos to’o nia tempu Timor Leste nafatin ukun a’an.   Iha situasaun sira hanesan ne’e mosu Figura Kay Rala Xanana  Gusmao hodi Lidera no kontinua Luta ba Ukun rasik a’an; nia hatete ita tenke muda estrategia no tatika funu; tenke uza forsa inimigo nia hodi hasoru fila fali inimigo. Forma front Diplamosia, hodi halo diplomasia iha rai liur hodi atria  mundu internasional nia simpatia ba Timor Leste nia Luta ba Ukun rasik a’an, Ita nia Diplomata sira iha momento ne’eba hanesan : Ramos Horta; José Luis Guterres, Mari Alkatri no sira seluk ne’ebe la temi , sira nia kontribusaun mos bo’ot ba prosesu ba ukun rasik a’an liu husi distribusaun informasaun konaba isu Timor Leste  iha mondu Internasional  hodi  rekunese Timor Leste nia Luta ba Independensia.

Luta hasoru inimigu mos halao liu husi Front Kladenstina;  Timor oan sira meske Servisu hamotuk ho inimigo mais sira nafatin fo kontribui liu husi distribusaun informasaun, Distribusaun ajudus hanesan aihan, Radio, Kilat Musan, Roupa, Aimoruk no seluk tan  ba Forsa FALINTIL sira iha Ailaran hudi kontinua nafatin halo grilia kontra inimigu.  Liu husi Organizasaun Igreja , Eskola sira hodi organiza servisu Kladestina nia hodi Luta nafatin ba Prosesu Libertasaun Timor Leste liu husi Joventude loriku Aswain hodi fo nia a’an ba mate iha dia 12 de Novembro 1991 iha Cemiteiro Santa Cruz. Mundu internasional komesa rekonese Timor Leste nia Luta; Invazdor sira komesa viola Diretus Humanos iha Timor Leste. Liu Husi ONU fo sansaun Militer ba Indonesia. Iha momento ne’e kedas Onu fo opsaun ba Povu Timor Leste halo Referendum hoi vota ba Independensia ou Outonomia especial iha Indonesia nia okos.

Prosesu luta ne’ebe naruk durante Tinan 24 nia laran nia Determinasaun iha 30 de Agosto de 1999, Povu Timor Leste hala’o referendum hodi define nia distinu; Grasa Deus, dia 4 de Setembro rezultadu hasai husi ONU ,Povu Timor Leste hamutuk 78.5% mak hili dalan ba ukun rasik an no iha dia 20 de Maio 2002 Timor Leste Restorasi nia Idependensia. Reafirma nia luta liu husi rekontruksaun Estadu hodi halao nia  Dezenvolvimento Nasinal iha seitor hotu-hotu hodi hases nia Povu husi kiak no mukit husi terus no susar. Lider Historiku Kay Rala Xanana Gusmao fo motiva nafatin liu husi nia hanoin “ Hametin unidade Nasional hodi garantia ba Dezenvolvimento Nacional liu husi asaun “Fiar A’an Lao ba Oin“.

Loron 28 de Novembro de 2015 Timor Leste Selebra nia Proklamasaun Independensia ba Tinan 40 ona. Perguntas mai Ita hotu Jerasaun Foun: Saida maka ita halo tia ona ba ita nia Nasaun? No saida maka ita atu halo ba ita nia Nasaun iha tempu oin mai?  Perguntas rua (2) ne’e sai hanesan refleksaun mai ita hotu oinsa ita ijiji ba ita nia a’an hodi haforte ita ida-idak nia Papel ho fo kontribusaun ba Dezenvolvimento Nacional Timor –Leste. Tamba Mehi ba Ukun rasik a’an ne’e atinji tia ona,  agora ba oin oinsa ita atu luta hasoru:kiak no mukit, luta hasoru desqualdade social ( Ema barak mak sei moris kiak no mukit)n hodi hases ita hotu husi moris dependensia. Tamba ne’e mak ita tenke  kore korente dependensia hodi ses atu  halo mudansa ba ita nia moris no ikus ita sei determina ita nia Luta ba Ukun rasik a’an.

Aluta Kontinua.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.