VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150928

Tinan Atus Lima: KAPITULU 19 - Fundasaun Semináriu iha Oe-Cusse no Manatuto (século XVIII)

500 ANOS – TINAN ATUS LIMA  Emar Timor Ho Malae Mutin Hasoru Malu  
Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

Kapítulo 19 - Fundasaun Semináriu iha Oe-Cusse no Manatuto (século XVIII)

Iha kapitulu sira ne’ebé ita haree tiha ona, mosu dadus kona ba amu Bispu no amo lulik sira; kona ba kapelas ka igrejas; maibé ita la rona buat ida kona ba eskola sira. Possivelmente, besik igreja, amu lulik dominikanu sira harii eskola primária, maibé, ita la iha refrensia.

Buat nebe, istoriador dominikanu sira konta, mak kona ba Seminariu kiik nee’eb´harii iha Oe-Cusse no Manattuo.

1. Semináriu Oe-Cusse

Hanoin atu harii Seminariu ida iha Timor mai hosi amu bispu Dom António de Castro, bainhira nia sai bispu Malaca. Antes ke nia sa’e ro-ahi ba Oriente, nia hasoru Liurai Portugal nian, Dom João V, hodi fo hatene intensaun ida nee.Tamba iha Timor amo lulik kuran, mk nia hakarak harii Seminariu ba rai-na’in nia oan sira atu sai amu lulik no pároku.

Liurai haruka lia menon ba vice-rei iha Goa, Conde nde Sandomil, atu fo apoio ba Bispu Dom António de Castro nia inisiativa. Bispu António iha surat ba Dom João, iha loron 18 agostu 1741, hato’o katak nia hola duni desizaun atu loke Seminariu. Ita bele konklui katak Semináriu Oe-Cusse loke iha tinan 1742. Iha tinan 1743, Bispo simu osan potes, tempo nebá, cruzados atus haat (400), atu hahú obras. Liurai Oe-Cusse, Dom Gaspar da Costa fo tulun ho há-han. Nia fo hare no batar kilo barak…

Atu dirije Semináriu Oe-Cusse, Dom António husu tulun ba Amo Lulik Oratorianos hosi Goa. Tamba sá nia husu Congregação dos Oratorianos. Tabba bainhira nia liu hosi Goa, nia husu duni padre dominkanus atu fo amuluk atu ba hanorin “gramatica e moral”, maibé, dominikanus sira la fo.

Hosi Congregação do Oratório, superior haruka ema na’in rua; padre Miguel João, ne’ebé sai hanesan reitor no tan amo lulik seluk.

Kona ba alunos ka seminaristas ita la iha dadus; ita mos la hetene, ema na’in hira mak sai amu lulik.

2. Semináriu iha Manatuto

Seminariu ida nee, amo lulik dominkanu sira mak loke. De facto, iha tinan 1746/47, iha Manatuto, dominkanus sira lubuk ida. Ne’e duni iha loron 22 fulan jullu 1747, sira loke Iha Manatuto. Labarik mane sira, kala hosi Manatuto, Lacló, Vemasse, Samoro no Luca. Iha tinan 1749, iha comunidade dominikana, iha povoasaun Manatuto, amo lulik dominikanu hamutuk ema nian 16.

Kona ba Seminariu Manatuto, ita mos la hatene buat ida kona ba alunos no ema na’in hira mka sai amo lulik Buat ne’ebé importante mak hosi semináriu Oe-Cusse (Lifau) no seminário Manatuto, alunos balu aprende dalen (lian) Português, moral no historia no geografia Portugal nian.

Iha tinan 1772, Komandante armada rai Fransa nian, ba vizita Timor, nia hakerek nune’e: “Iha misionariu iha reinu hotu-hotu; iha reinu ne’ebé boot, misionariu na’in rua. Xefi barak mak koalia portugés. Hau hetan xefi balu matenek los, “sincerso e de boa fé”; iha sira let iha liurai ida nebé badinas liu iha istória no jeografias Europa nian”. Ita la heten bainhoira mak Seminariu rua ne’e taka.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Premiu Nobel Paz 1996

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.