VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150831

Reflesaun Pessoal


Reflesaun Pessoal:
HANOIN HIKAS LORON 30 AGUSTU HO REVITALIZA HANOIN HO SENTIDU KONABA LORON NEE

Husi Estanislau S. Saldanha, Dosenti ho Peskizador

Estanislau S. Saldanha, Dosenti ho Peskizador
Relembra fali loron 30 Agustu 1999 ka tinan 16 liu ba, hau ho familia hamutuk Timor oan barak ba iha sentru votasaun iha Sydney, Australia depois semo husi Palmerston North, Nova Zelandia. Iha sentru votasaun, vota ba CNRT ka vota ba ukun an ho fiar no determinasaun ida katak votu ida bele tulun hakotu violensia, diskriminasaun ho injustisa, no promove no valoriza vida umana, povu moris diak-dignu nudar Timor oan nebee iha kultura ho identidade nasional.

Valoriza fiar nee, ho responsabiliza hau nia votu nudar ema baibain, hau dala barak hakerek iha media sosial ka media publiku hanesan kontribuisaun kiik ida hodi tulun fanu ulung boot ho ukun nain sira nebee mesak luta nain, aswain, veteranu no mate restu hodi servisu makas liu tan ba vontade popular no bem estar komum povu nian. Nunee sira tenki halo diak liu tanba responsabiliza promesa sira nebee halo ona ba povu antes hakat ba ukun an. Nunee povu senti ukun an nee iha folin ba sira.

Nudar ema baibain sein kontribuisaun ba prosesu ukun an (so kontribui deit votu ida), hau hanoin hola parte iha edukasaun nudar mestri ida hodi tulun joven sira atu matenek, hamrik mesak no fiar an lao ba oin nudar Timor oan. Tanba edukasaun mak bele transforma vida sosial, halo nasaun ida metin, no bele halo povu ho joven sira bele defende an iha mundu nebee sei nakonu ho explorasaun, injustisa, kompetisaun la saudavel, manipulasaun faktus, ho degradasaun fiar no halulik ukun, poder ho osan duke ema nia moris ka valor umana. Edukasaun mak bele muda ema nia moris ba diak.

Ohin loron Timor-Leste ukun an ona, nudar nasaun soberanu, maibe povu barak mak sei moris kiak, terus no mukit. Povu sei kiak iha nia riku leten tanba injustisa, mismanagement, inefisiensia ho korupsaun. Povu barak sei moris kiak tanba lider politiku, ukun nain, igreija, sosiedade sivil ho universitariu sira fadegadu liu ba sira nian an tanba buka poder, osan, no moris luxu. Ukun nain, ho entidade barak sei fadegadu liu sura ho valoriza sira nia kolen ho luta hodi husik povu barak lao mesak no susar hetan defeza ba sira nia interese hodi hetan asesu diak ba vida ekonomia, saude, edukasaun ho sosial.

Povu so hetan respeita ho valorizasaun nudar ema umana bainhira tama iha periodu eleisaun. Iha periodu nee, Ukun nain sira ho partidu politiku sira ba povu nia leet hatudu oin midar, hakruk an, haraik an, hakoak povu hodi tanis, fo osan, halo projetu emerjensia, ho promesa oioin mesak diak no funan-funan. Maibe liu tiha nee ukun nain sira lakon ona, karik povu halerik no rekere sira nia direitu, ukun nain sira dehan imi tenki pasiensia, kalma, servisu makas no servisu hamutuk tanba ita foin ukun an. Maibe buat sira nee hotu hanesan promesa falsu no razaun hodi taka rai rahun ba povu nia matan. Buat sira nee hotu hanesan hahalok hodi aproveita povu nia ignoransia ho pasiensia.

Realidade ukun nain sira nia hahalok la hanesan sira nia promesa ba povu. Ka la hanesan povu nia vontade no pasiensia. Sira mak la servisu makas, sira servisu la kleur no obra baibain deit, ho kustu ida boot. Ukun nain sira, familia ho belun sira goza ho moris diak, luxu iha tempu ida badak tebes ka la too tinan 5 ho kustu povu nian depois ukun an. Sira goza kareta, uma, ho servis luxu iha povu nia terus, mukit, halerik, mataben no ran leten. Sira  halo sala, viola lei ho justisa, maibe kalu ba lei no justisa, tanba tribunal nunka kondena sira. Maibe povu hakilar, halibur an husu responsabilidade, no husu sira halo tuir lei no promesa, bele hetan kedas kondenasaun, ho dala ruma selu ho sira nia moris.

Ohin 30 Agustu 2015, ita selebra loron vontade popular povu nian hodi hakotu violensia, injustisa ho loke dalang ba ukun an. Nunee ohin 30 Agustu 2015, ita hotu tenki revitaliza hanoin no hahalok hodi hamutuk no berani vota no servisu makas hodi hakotu violensia & diskriminasaun iha kualker forma, promove liberdade expresaun ho opsaun, justisa ba ema hotu, efisiensia no halakon korupsaun nebee sai obstaklu ba povu hodi hetan moris diak. Nunee hamutuk hodi hatoo lae ba violensia, diskriminasaun, injustisa, inefisiensia, korupsaun, narkoba (droga), no degradasaun moral. Parabens ba povu Timor-Leste. God bless Timor-Leste.*

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.