VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150311

Labirinto da Democracia: “Sakitnya tuch di sini ...” (3)



Labirinto da Democracia:
Sakitnya tuch di sini ...” (3)

Martinho G. da Silva Gusmão

Martinho G. da Silva Gusmao, docente filosofia (especial iha ética no política), iha Instituto Superior de Filosofia e de Teologia (ISFIT) Dom Jaime Garcia Goulart, Dili, hahu 2005. Mestrado (S2) iha teologia sistemática (especialidade: política) iha Sekolah Tinggi Filsafat dan Teologi (STFT) Widya Sasana, Malang (1997) no Mestrado iha filosofia pratica (especialidade: política), Pontifícia Universidade da Gregoriana (PUG), Roma, Italia (2004). Membro FORUM MAUBISSE; Eis Comissário iha Comissão Nacional de Eleições (2007-2013)
Lulik karik se ita husu: Maun Bo’ot Kay Rala Xanana Gusmão ne’e líder carismático tebes ka lae mak ne’e? Artigo ida ne’e koko atu hatan! Etimologicamente, “carismático” mai husi “kharisma” (grego) hatun husi “kharizomai” (verbo) katak halo ka fo ksolok ba ema; no “kharis”: buat hirak nebe halo haksolok. Iha teologia cristã, liafuan “carisma” ne’e hatudu ba kmanek, kbiit, murak no beran nebe ema balun simu husi Espirito Santo hodi bele haklaken libertação no salvação nian (Rm 1, 11; 15, 15-16; 6, 23; 2Cor 1, 11). Bele mos dehan, carisma ne’e Maromak rasik mak haraik ba sarani balun hodi bele hari’i comunidade, Corpo Místico de Cristo liu husi caridade no justiça (Rm 12, 6; 1Cor 1, 7; 12, 4-31; 2Tim 1, 6; Rm 12, 6-8). Tama iha sociologia no política so wainhira Max Weber (1864-1920) hakerek “The Theory of Social and Economic Organization”. Ne’e duni, hahu husi Weber mak ema ko’alia konaba líder carismático. Tuir nia, kbi’it atu ukun bele sukat tuir (a) “legal authority” nebe ema ida hetan liu processo legal ida no hamutuk ho birokrasia sira (hanesan partido político no eleição democrático ida); tuir mai (b) “traditional authority” nebe ema ida hetan tuir ran no klan, husi aman ba oan mane boot, tuir lisan bein-alak sira; no ikus liu (c) “charismatic authority” nebe hetan husi “knar lulik” ida. Nune’e, nia hakerek, The term ‘charisma’ will be applied to a certain quality of an individual personality by virtue of which he is considered extraordinary and treated as endowed with supernatural, superhuman, or at least specifically exceptional powers or qualities” (cfr., Craig Calhoun [ed], Classical Sociological Theory, 2002: 219).

Keta haluha, Max Weber hanaran-an nu’udar “religöse unmusikalisch” (Jürgen Habermas hanaran “methodology atheism”), katak, la hanoin no la hakarak atu halao moris religiosa ida. Maske nune’e, ho conceito konaba “líder carismático”, nia hatudu katak ita ema ne’e biar la fiar karik Maromak ba mos, iha tempo todan no susar laran fiar netik meik no kroat, fiar netik ema ruma nu’udar “magical power”, “therapeutic wisdom”, “leaders in the hunt”, ka “heroes in war” (iha artigo ida ne’e liafuan sira hotu iha Inglês hau foti husi Weber). Lider carismático ne’e hanesan “maromak (swasta)” ida hodi político sira hatudu netik devoção no adoração. Maibe, Weber dehan ona katak iha democracia nia laran, líder carismático bele lori babeur ba nação, bele mos lori buat kmanek ba povo nia moris. Ho liafuan badak, líder carismático mak dala barak halo democracia sai labirinto ida.

Mistificação ba Politica; Sacralização ba Poder

Baibain, iha luta nia laran ema bolu Maun Bo’ot Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão, Comandante em Chefe das FALINTIL, Presidente da Luta pela Libertação Nacional, Presidente do Conselho Nacional da Resistencia Timorense (CNRT), kaer meik no kroat oi-oin. Ho titulo naruk hanesan ne’e, Weber dehan katak ema sira koko atu hatuduhero worship” ka “absolute trust in the leader”. XG ne’e kala ema baibain ida. Sira nebe luta iha ai-laran no vila laran, iha tempo terus no susar nia laran mak koko atu haki’ak imagem no figura ruma hodi bele hahi no hanai, hawelok nia naran; sira halo ema ne’e la’os de’it símbolo, maibe mos referencia ba moris; nia liafuan sai ona hanesan “science of life”. Tan ne’e mak ita rona bebeik guerrilheiro/ FALINTIL sira dehan “Maun Bo’ot tun ami tun, Maun Bo’ot sa’e ami sa’e”.

Ita hare, luta 1975, mosu líder sira hanesan Francisco Xavier do Amaral, Nicolau Lobato, Vicente Reis Sahe,  Mau Lear, Mari Alkatiri, Ramos Horta no seluk tan. Militante no simpatizante FRETILIN koko atu haki’ak imagem sira ne’e nu’udar herói. Maibe, to’o 1983, ema hirak ne’e lakon husi circulação da luta. Hahu husi Nicolau Lobato mate iha 1978; Sahe, Mau Lear, Cesar Mau Laka no seluk tan. Xavier do Amaral ninia conceito konaba luta ba libertação hetan reação maka’as husi FRETILIN nebe kaer nia hodi tortoru no hadadur Avo atu mate sala-sala (maski ita hotu deve favor ba Avo Xavier, la’os de’it tan nia “proclamador”, maibe ninia intuição konaba luta mak fo tulun ba “geração foun” atu reformula no reorganiza luta!). Maibe, ema fiar fali Nicolau Lobato nia mérito mak fo inspiração ba Xanana; la’os Avo Xavier nia intuição. Ema koko atu halo história mística oan ida, katak, wainhira halo tiha doutrinação política iha Soibada, Nicolau Lobato hakbesik ba Xanana, tau liman ba nia kba’as leten, hodi dehan “nia mak sei lori funu to’o hotu iha vila!” Ne’e duni, wainhira Nicolau Lobato mate, XG mosu hanesan “originally ... a miracle”; “the basis of the claim to legitimacy”.

Los duni, lori Xanana nia naran de’it no CNRT, iha referendum 1999, Timor oan tomak fo voto real liu 85% ba independência. Iha eleição presidencial 2002, XG manan voto maioria absoluta hasoru Avo Xavier. Maski FRETILIN la simu XG atu sai Presidente da Republica, maibe povo hili nafatin nia (FRETILIN manan ‘single majority’ iha Assembleia Constituinte, 2002). Tuir Weber hateten karik, “psichologically this recognition is a matter of complete personal devotion ...”! Ema hotu quase fiar katak lori XG mesak nia virtude mak ita manan funu (la’os fali manan referendo/ consulta popular 1999! Ka, la’os tan Soeharto monu no B.J. Habibie hola decisão atu halo referendo).

Líder sira hanesan Papa João Paulo II (1920-2005) Dom Martinho da Costa Lopes (1918-1991) no Dom Carlos F.X. Belo SDB mos líder carismático ka lae? Weber dehan katak, líder carismático ida bele “appears deserted by his god or his magical or his heroic powers” nu’udar “divine right of kings” (knar lulik nu’udar liurai). Iha 12 de Outubro de 1989, Papa S. João Paulo II mai hare rasik Timor Timur. Maibe, grupo pro independência sira “rejeita total” ninia presença (Eng. Mario Carrascalão no Bispo Belo mak ‘ulun moruk’ ba lobby iha Jakarta atu autoriza Papa mai Timor Timur). Papa mai tebes duni! João Paulo II nakfilak no doku-fila Timor nia destino. La lori fulan ka tinan. Loron sorin baluk de’it. Nia halo missa ho lian tetun (la’os ho bahasa Indonesia ka Portugues). Nia re’in cruz tau iha rai Taci-tolu (Indonesia nia protocolo oficial husu atu Papa rein rai iha Jakarta de’it). Ninia acto simbólico ida ne’e hatudu buat ida de’it – Timor Leste la’os Indonesia, maibe “independente” iha cultura no religião. Dom Martinho mos hatudu consistência ba destino Timor Leste nian: nia halo buat hotu atu hametin unidade nacional no husu líder resistência sira atu fo fuan no laran ba malu. Dom Carlos mos “proclama” katak Igreja Catolica ne’e “voice of voiceless people of East Timor” (liafuan Nobel da Paz 1996).

Tan sa mak Avo Xavier, Dom Martinho da Costa Lopes no Papa João Paulo II ho Dom Carlos F.X. Belo SDB nia naran la morin hanesan Nicolau Lobato no XG? Dala ida tan, estudos sociológico konaba religião hahu kedas husi Max Weber hatudu katak “Religião” no “Estado” iha nafatin tendência atu halo “expansão” ba sira nia “poder”. Religião no Estado tau interesse atu oinsa mak “uso do poder”, maibe sira mos monu bebeik ba “abuso do poder”. Ho liafuan “uso” no “ab-uso”, Estado ho Igreja moris bebeik iha tensão nia laran! Nune’e, la’os buat foun ida iha mundo wainhira Estado koko atu hamihis tiha Igreja Catolica. Tan Kreda Catolica mak moris ho hierarquia nebe metin no forte! História hatudu bebeik ona iha tinan 500 nia laran, katak, Igreja Catolica sai bebeik “anti-tese” ba “Estado” (colonial). Nune’e mos iha ocupação Indonesia nia tempo, Igreja sai nafatin “oposisi lokal dalam politik tandingan”. Pelo menos, iha 2005 FRETILIN (Mari Alkatiri: “Bispo Belo ne’e Vaticano mak hili, ha’u povo mak hili, iha ne’e ha’u mak manda!”) no XG koko atu hateke matan-sorin de’it ba protesta Igreja nian. Atu halakon liu tan “carisma Igreja Catolica” nian mak MA, XG, Lu-Olo no Vicente Guterres consagra estatua Guru Sri Chinmoy nu’udar “representante líder espiritual Timor Leste”. Sira tau Estatua iha PN nia oin. La’os Dom Martinho, la’os Papa João Paulo II.

Oinsa ho Presidente Francisco Xavier do Amaral? Ita hotu rame-rame fo naran estimado ida, “Avo Xavier”. Liafuan “Avo”, nia la’os ona “Maun Bo’ot”. Nia fenomena ketak ida! Nu’udar “proclamador” nia la hetan estima nu’udar líder carismático. Nia sai “Avo” de’it ba Timor oan sira. Tuir Weber nia liafuan karik, ida ne’e hanesan política pragmática ida nebe “Maun Bo’ot” sira halo liu husi Zweckrationalitaet (racionalidade instrumental). Titulo “Avo” hanesan instrumento ida atu halakon ka hamihis Xavier do Amaral. Liu-liu halakon tiha “traço” bo’ot ida – katak, “avo” nia intuição ne’e mak halo XG bele modifica metodologia da luta. Nune’e mos Dom Martinho ninia coragem no determinação mak bele ajuda XG hodi ba oin. Infelizmente, Dom Martinho no Avo Xavier hakoi malirin de’it.

“Maun Bo’ot”: Comunidade Carismatico

Wainhira halo ninia alocução, Presidente TMR hatudu nafatin “Maun Bo’ot” XG ninia virtude no mérito hodi halo transição do poder ba “Maun Bo’ot” RMA. TMR simu decisão ida ne’e, maski hare katak sei iha Maun Bo’ot Lu-Olo, Lasama, Lere Anan Timor, no seluk tan. Husi ne’e ita hare ona oinsa mak liderança política hametin “comunidade carismático” ida. Hodi liafuan “Maun Bo’ot”, Weber hateten katak sira hakesi malu ho “an emotional form of communal relationship”.

Weber hatudu katak iha comunidade “Maun Bo’ot” sira nia let, la’os lei no regulamento mak manda. Sasukat ba “administrative staff of a charismatic leader” mak hanaran “Vertrauensmänner”, katak discípulos, guarda costa ka agente sira nebe koko atu hamoris no hamorin nafatin “Maun Bo’ot”. Sira lakohi atu Xanana lakon. Tan ne’e mosu liafuan FRETILIN-Xananismo. Ho “ismo” foun ida ne’e, sira koko atu hari’i “social privilege” iha Timor Leste. Comunidade FRETILIN-Xananaismo kaer ukun nu’udar “officials” ka kaer projecto bo’ot sira la’os tan “technically trained”; la’os saída mak ema ida hatene no bele halo (technical know how), maibe oinsa mak ema ida hametin nia fiar ba nia na’in (social know how). FRETILIN mak hatudu ida ne’e maka’as liu. Iha Lei no. 3/ 2014 konaba ZEESM, artigo 17o dehan katak se se de’it mak atu sai “membro da Autoridade” sei “nomeado” husi “Conselho de Ministros” liu husi resolução Governo nian; maibe “sob proposta do Presidente da Autoridade”. Pergunta: “Presidente da Autoridade” ne’e mai husi nebe? Lei la hateten buat ida. Tan ZEESM ne’e hanesan “projecto piloto” de’it, nune’e ninia Presidente mai husi “comunidade Maun Bo’ot” sira. Aliás, XG mak fo ba MA. Depois, XG mak formula tiha VI Governo hodi fo ba RMA. XG rasik tur nu’udar Ministro ida.

Weber hakerek ona katak iha líder carismático ida nia matan, “There is no hierarchy; the leader merely intervenes in general or in individual cases when he considers the members of his staff lacking in charismatic qualification for a given task”. Iha líder carismático ida nia oin, la iha “hierarquia”. Líder hanesan ne’e tau liman fuan no tau kanuru tohar iha fatin hotu, iha tempo hotu no ho gosto hotu.

Partido CNRT nebe XG hari’i iha 2007 atu tuir eleição sai oi-tuan mos hanesan “comunidade carismático”. Membro balun mai husi partido seluk, maibe tan de’it “Maun Bo’ot” mak husu, nune’e sira tama CNRT. Husi sikun ida ne’e, ita bele ona hare oinsa mak XG halo “designação” ba RMA atu sai premier foun tan nia hare katak CNRT nia membro sira “lacking in charismatic qualification”. Maski nia sei iha CNRT, PD no FM nu’udar parte husi “coligação” maibe XG hanoin katak ninia “bloco” ne’e la iha ida mak carismatico. Oinsa mak FRETILIN bele aceita nia ema ida atu kaer pasta prestigio ne’e no BGK hakruk de’it hodi dehan “fiat voluntas tua”? Tuir ha’u nia hanoin, XG fo projecto fantastico ZEESM ba MA no posição lubuk ida ba FRETILIN nia ema sira nu’udar “relative costs of successful coercion(R. Dahl, Political Oppositions in Western Democracy, 1966: xiii-xv).

Fitun Bo’ot tun dadaun

Maibe “relative costs” ne’e todan. Weber hakerek, “... if his leadership fails to benefit his followers, it is likely that his charismatic authority will disappear”. Beneficio nebe XG fo ba ema barak no grupo oi-oin la’os sasukat ona atu ema hakruk ba ninia carisma.  

Benefico ne’e la’os de’it material. Halo nusa ba mos, XG fo beneficio material barak ona. Beneficio hirak ne’e hatudur husi programa “Socialismo (Democrata Cristã)” sira hanesan subsidio ba ferik-katuas (terceira idade) no alejado sira; pensão ba veterano/ eis combatente sira (aumenta tan projecto especial oi-oin, halo sira sai tiha “meterano”); pensão vitalícia ba eis titular (sei aumenta mos projecto bo-boot oi-oin hanesan Oleo Pesado no ZEESM); Igreja Catolica mos hetan subvenção (no projecto construção barak; maski na’i-ulun político balun dulas ibun ba Igreja, hanesan “deve favor”); nune’e ba Igreja Protestante no Islam (atu fo tan “dana naik haji” ba Mari Alkatiri no Arief Abdullah Sagran ho família sira; husu atu XG halo carta especial ba Rei Abdullah hodi simu especial MA ho familia). Ministro, Deputado no Aparatus Estado no liu-liu Veterano sira halo corrupção no halo projecto la iha qualidade, Maun Bo’ot mak se an atu hetan pancada. Empresário sira nebe han osan projecto falso barak, maibe XG lakohi atu Tribunal futu ema sira ne’e lori ba dadur. Ho liafuan badak, benéficio material nebe XG halo ba ema/ grupo lubuk ida, barak duni ona. To’o de mais ona!

Tuir Weber karik, ema sira hahi no hana’i XG nu’udar líder carismático, tan “economic exploitation of the gift of grace as a source of income”. Ba comunidade carismático, XG ne’e tenki tane metin nafatin tan bele sai hanesan instrumento ba “economic exploitation”. XG ne’e hanesan karan ida husi rahum kmanek “maromak-swasta” oan ida. Tan “swasta” ne’e mak bele sai hanesan fatin atu hetan “income”. Halo nusa ba mos, tuir nafatin Weber, “... the elective ruler or the charismatic party leader requires material means of power”. Katak, atu líder nebe hili tuir regra democrática fali, ka, líder carismático fali mos, sira tabele nafatin ba “material means” (= meik no kroat?) atu hametin sira nia poder. Infelizmente, XG halo “política osan” nu’udar meik no kroat foun iha nia liman laran. Ho Weber nia liafuan karik “FRETILIN-Xananaismo” ne’e hanesan “economizing” de’it partido CNRT no FRETILIN, PD no FM (hanesan mos partido bara-barak), ikus mai “contínuous economic activity devoted to this end ...”!

Iha beneficio nebe kmanek liu no murak liu mak espiritual no moral. Ne’e la significa katak XG loro-loron ba missa, reza, confessa no comunga iha domingo ho loron boot. Lalika ida. Tinan barak liu ba, hau gosta tebes le Maun Bo’ot Xanana Gusmão nia poema sira iha “Mar Meu” (2002) nia laran. Hau husu konaba poesia ne’e, Maun Bo’ot hatan ba ha’u: “Amo, ne’e segredo da alma”. Carisma XG nian la’os ona poesia no pintura. XG nia liderança hela de’it ona tasi-wen, rai-henek no laloran nebe halo tauk de’it. Estado ne’e frágil tan hari’i iha rai-henek leten, wainhira anin, laloran tasi-wen baku mai, nia sei mout! XG la fo ona “mehi”, maibe “mata-wen”; la fo ona “coragem” maibe “desesperado”. XG nia carisma la lori ona beneficio espiritual no moral.

Povo hatudu ninia resposta. Sinal katak XG ninia carisma hahu mihis bele hare liu husi eleições. Iha 1999 (referendo) no 2002 (eleição presidencial) XG nia carisma ne’e insuperável. Maibe, iha 2007, XG hari’i partido CNRT. Nia manan 18% de’it husi votos validos. FRETILIN manan ho 29% resin. FRETILIN no CNRT labele ukun mesak. Sira mos labele halo coligação. Hodi PD, PSD no ASDT nia tulun mak XG bele sai primeiro ministro. Tuir mai, iha 2012, CNRT manan ho 30% iha eleição. Dala ida tan, PD no FM mak tulun XG atu sai PM. Husi eleição 2 ne’e ita bele hare ona katak XG sei iha nafatin poder maski “minoria” ka “maioria insuficiente” ida. Ne’e hatudu katak povo halo demistificação ba “Maun Bo’ot” nia politica, no desacralização ba XG nia poder.

Ha’u hanoin, povo “Maubere” la hakarak halo revolução fisica. Maibe, sira hatudu momos kedas revolta metafísica. Katak sira la lori violência ka meik no kroat oi-oin atu hada’u Maun Boot sira nia ukun. Povo nebe ukun-na’in sira bolu “Maubere/ Buibere” hakarak buka fali ema seluk; ema nebe bele hatudu an nu’udar “um ser consciente e portador de um valor crucial, a solidariedade, é alguém que, em função desse valor, profere um eloqüente não ao mesmo tempo em que expressa um efetivo sim: um não a todas as situações desumanas e um sim à possibilidade de uma ordem humana mais justa” (Lima Piva, Ateismo e Revolta, 2006: 31).

Tan povo lakon tiha ona XG nu’udar sira nia “Maun Bo’ot”, nu’udar mata-dalan ba moris di’ak iha damen no justiça nia laran. Tuir Weber, XG lakon tiha ona ninia “pure form of charismatic authority”. Iha Biblia, líder carismático ne’e hatudu espiritualidade no moralidade “profetismo” no “messianismo”. Nune’e Biblia dehan, “Já te foi revelado, ó homem, o que é bom, o que o Senhor requerer de ti: nada mais do que praticares a justiça, amares a lealdade e andares humildemente diante do teu Deus” (Miqueias 6, 8). Halo nusa ba mos, líder carismático sukat ho “justiça”, “lealdade” (kesetiaan; fiar nafatin ba belun sira) no “humildade” (haraik-an).

Demistificação ba Politica, Desacralização ba Poder

Atu líder carismático ida bele moris nafatin (ukun nafatin), Weber dehan nia hili de’it dalan rua – “traditionalization” ka “rationalization”; ka kahur rua ne’e hotu. Weber rasik hanoin katak, democracia bele moris tuir “tradição” ida. Naran katak labele liu husi “tradicionalismo” nebe hanoin katak líder carismático de’it mak bele ukun to’o rohan laek. Iha democracia la iha dinasti política. Democracia tuir Weber hanorin iha ninia Wertrationalitaet (racionalidade dos valores). Valores ida ne’e bele moris, wainhira politica loke nafatin espaço ba moral, no Estado hametin “cooperação” ho religião. Debate entre teologo boot Cardeal Ratzinger no filosofo bo’ot J. Habermas konaba The Dialectic of Secularization: On the Reason and Religion (2006) bele fo naroman oituan ba ita.

Uluk nana’in (1), Habermas rasik dehan katak democracia labele taka dalan atu religião hatur hikas plano moral. Politica labele sai “religião” foun; lider politico la’os “santo”; la iha lider carismatico. Maibe, religião mos labele impõe  ninia doutrina konaba liberdade da consciencia. Iha buat barak mak lakon husi moris comunidade nian. Ema labele hamoris hikas buat hirak ne’e liu husi ciencia no tecnologia. So liu husi “demistificação politica” mak ema bele hetan hikas valores morais hodi hametin democracia.

Tuir mai (2), Ratzinger dehan maski religião bele fo liman ba Estado; moral bele fo roman ba politica, maibe la’os teocracia. Nia hanoin katak iha democracia nia laran tenki iha “desacralização” ba poder husi lider sira. La iha lider carismatico (la iha Der Führer hanesan Hitler), wainhira nia foti-an aas liu regra democracia nian (lei no direito). Tan, Maromak de’it mak “omnipotente”. Wainhira lider politico ida mak hanoin katak nia beran boot liu hotu, nia sei foti-an nu’udar “mecanismo do control” ba poder, inclui sasukat ba moral. Religião husu hikas nia fatin nu’udar oposição ba politica nebe descontrolado.

Ikus liu (3) wainhira ita fiar demais ba lider carismatico, sei mosu saida mak Ratzinger dehan nu’udar “a dictatorship of relativism”. Tuir ha’u nia opinião, XG no MA ne’e ditadura sira relativismo nian. Ba Maun Boot sira ne’e, saida mak sira hakarak/ gosta ne’e mak di’ak no lia-los. Ida ne’e mak sasukat ba Estado de direito democratico! Ba XG no MA, saida mak sira la gosta ne’e la di’ak no sala hotu; ne’e la’os regra da democracia. Hanesan dehan ona quod principi placuit, legis habet vigorem” (= saída mak fo gosto [prazer] ba líder sira, ida ne’e mak vigora nu’udar lei). Maski ema barak la gosta, maibe ukun-na’in sira koko atu impõe, ka, hanehan tama sira nia hanoin no hakarak ba ema nia kakutak laran. Tuir Weber nia hanoin, to’o ponto ida ne’e “... conspicuously evident with the disappearance of the personal charismatic leader and with the problema of succession”. Ne’e duni, ha’u hare katak RMA la’os solução ka resposta nebe XG no MA foti, maibe “problem of succession”. Ita sei hare tuir mai ...

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.