VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20150129

Remodelasaun: Mantein BKG ka Benvindo Sestu (VI) Governu Konstitusional?

Hmm.. se se los mak vitima remodelasaun?
Iha loron 26 Janeiru, 2015, membru governu sira iha V Governo Konstitusional simu ona karta husi Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, husu ba membru sira atu submete sira nia karta resignasaun husi membru Governu. Sekretariu Estadu Defesa, Julio Tomas Pinto, liu husi intervista iha Tempo Semanal online, deklara katak, nia kumpri ordem husi Primeiru Ministru hodi hatama nia resignasaun ne’ebe sei efeitu hahu loron 1 Fevereiru 2015. Enfelismente, hau rasik seidauk haree no sani kontiudu Karta husi Primeiru Ministru ba membru governu sira. Tan ne’e, rumoris mos mosu barak, liu husi ibun ba ibun no mos iha media social sira konaba Membru Governu ne’ebe mak sei hela no se mak sei sai husi kaixa governasaun nian. Ema hotu-hotu preukupadu ho situasaun ne’e, tamba ema ida-idak iha nia persepsaun rasik ba remodelasaun ka restruturasaun governu nian. Agredese ba SE Julio Tomas Pinto ne’ebe publikamente deklara katak nia hatama ona karta resignasaun haktuir pedidu husi Primeiru Ministru.

Hahu kedas wainhira Primeiru Ministru deklara ba publiku katak sei halo remodelasaun ka restruturasaun, mosu persepsaun pro-kontra. Sira ne’ebe kontra remodelasaun- signifika hakarak mantein strutura ne’ebe iha- hatur razasaun oi-oin; balun dehan, se agora halo remodelasaun, tan sa mak uluk halo strutura V Governu Konstitusional ho nia membru Hamutuk 55? Seluk dehan, sa avaliasaun mak Governu, karik SE Fortalesementu Institusional (SEFI) halo ona mak hodi PM deklara atu halo remodelasaun ka reshuffle? Ba sira ne’ebe pro remodelasaun- sira ne’ebe iha persepsaun katak, governu bot no bokur liu, nune’e la konsege hambrik no lao, iha mos razaun katak, ho membru governu ne’ebe bo’ot, sei fo todan ba orsamentu jeral; hamusu duplikasaun de funsoens no mos se metade husi membru governu ne’e ema foun, nune’e wainhira liu tiha fulan 42, sira mos sei hatodan tan estadu ho pensaun vitalise. Razaun sira husi balun ne’e pro no kontra los hotu.

Hau hakarak koko atu haree remodelasaun ka restruturasaun governu ne’e husi enkuadramentu Konstitusional ka Direitu Konstitusional.

Konstituisaun RDTL hatur Sistema politika Timor-Leste nian nudar Sistema Semi-Presidensial, iha ne’ebe Presidenti da Republika mak chefe de Estadu no Primeiru Ministru mak Chefe de Governu. Konstituisaun RDTL Parte III konaba Organizasaun Poder Politika sira, ne’ebe deskreve konaba prinsipiu jeral sira, estabelesementu, strutura, mandatu no sira nia relasaun ba malu entre Presidenti Republika, Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal sira, haktuir Artigu 62, 67 no 68 Konstituisaun RDTL nian. Atu garante separasaun de poderes entre orgaun soberanu sira, iha artigu 69 Konstituisaun RDTL hateten katak, orgaun soberanu sira iha relasaun interdependensia wainhira halao sira nia funsaun sira, maibe tenki hakruk ba prinsipiu separasaun de poder entre sira. 

Relasiona ho remodelasaun ne’ebe akontese dadaun ona, oinsa mak hatur prosesu ne’e iha enkuadramentu Konstitusional, liu-liu haree ba Parte III konaba Organizasaun Poder Politiku sira ka konaba relasaun entre orgaun soberanu sira?

Iha ita nia pratika governasaun nian, ita haree no halao tiha ona katak, orgaun soberanu rua, se mak atu sai nudar Presidenti Republika no se mak atu sai nudar membru Parlamentu Nasional, determina husi eleisaun jeral. Iha prosesu ne’e eleisaun ba Presidenti da Republika mak hala’o uluk, hafoin eleisaun ba Parlamentu Nasional. Presidenti Republika eleitu direitamente husi povu, Membru Parlamentu Nasional, tamba ita nia Sistema unicameral, eleitores sira hili membru sira haktuir lista ne’ebe partidu mak determina, ou simplesmente ita bele dehan katak eleitores sira hili partidu politiku X, laos hili direitamente senhor A ka senhora B atu sai Deputadu (a) hodi representa eleitores sira. Hafoin, partidu sira ne’ebe hetan kadeira, Se partidu ida hetan kadeira maioria simplis, iha deputadu Hamutuk 34, bele ona forma rasik governu, maibe se laiha partidu ida mak konsege atinzi asentu maioria simplis, partidu sira ne’ebe tama ona iha Parlamentu Nasional tenki hahu dialogo politiku hodi forma Governu Koaligasaun (Izemplu mak AMP no BKG), ne’ebe nudar Orgaun Soberanu Exekutivu. Partidu ne’ebe iha maioria azentu iha Parlamentu Nasional mak hato’o naran ida husi membru parlamento nasional eleitu ba Presidente da Republika hodi aprova nudar Primeiru Ministru. Baibain ne’e, Presidenti sempre aseita naran ne’ebe hato’o ba. Maibe mos Presidente da Republika bele rezeita.

Iha situasaun ida ne’e, ita haree katak, Presidenti da Republika tuir ita nia Konstituisaun iha poder exekutivu no lejislativu. Poder Exekutivu tamba nia mak determina se mak atu sai nudar Primeiru Ministru no Membru Governu sira seluk (Artigu 85). Poder Lejislativu tamba Presidenti Republika mak promulga lei sira (Artigu 85). 

Iha prosesu remodelasaun ne’ebe mak sei akontese, iha prosesu politika hira mak sei mos akompana ka akontese bazeia ba senariu rua tuir mai ne’e: 

- Senariu ba dahuluk; Membru governu sira deit mak resigna-an. Iha senariu ne’e BKG sei kontinua, hafoin Primeiru Ministru submete strutura foun ba Presidenti da Republika hodi aprova se mak atu sai ministru saida. To’o ohin loron senariu ida ne’e mak la’o hela, maske iha nutisia hatete Primeiru Ministru mos sei hato’o karta resignasaun ba Presidenti Republika.

- Senariu daruak: hafoin, membru sira hotu resigna-a’an, Primeiru Ministru mos hato’o karta resignasaun ba Presidenti da Republika. Ne’e, automatikamente, V Governu Konstitusional dezolve. Presidenti da Republika sei hein fali naran foun husi maioria parlamentar iha Parlamentu Nasional ne’ebe sei submete kandidatu Primeiru Ministru. Iha situasaun ida ne’e, koaligasaun BKG sei mantein nafatin karik, partidu CNRT, PD no FM konsege halo komprimisiu politika foun, liu-liu atu determina se mak sei tama nudar membru governu iha VI Governu Konstitusional.

Maibe iha senariu daruak ne’e iha mos kondisaun hirak mak tenki observa no bele mosu, liu-liu iha kontestu estabelese koaligasaun foun iha Parlamento Nasional hodi forma maioria asentu iha Parlamento Nasional. Posibilidade ida mak koaligasaun entre CNRT ho deit PD, sufisiente atu forma governu foun tamba iha 38 asentu (deputadu). Posibilidade seluk mak koaligasaun entre CNRT ho Fretilin ne’ebe asentu hamutuk 57. Maske dalabarak Sekretariu Jeral Fretilin deklara katak Fretilin apoiu remodelasaun, membru kuadru Fretilin nian bele partisipa iha governu foun maibe Fretilin nudar Instituisaun se mantein nudar opozisaun, maibe Iha politika posiblidade sira ne’e sempre iha no stratezia taktiku bele determina mudansa hirak ne’e.

Agora, se remodelasaun ne’e akontese haktuir senariu daruak nian, katak, aleinde membru governu sira mak resigna, maibe mos Primeiru Ministru rasik mos sei resigna-a’an- Karta Resignasaun ne’e tenki haruka ba Presidenti da Republika- ne’e automatikamente BKGa V Governu Konstitusional demitadu ka dezolvidu kedas haktuir Konstituisaun RDTL Artgu 112 (1) (b), ne’ebe hatete katak governu dezolve wainhira Presidenti Republika simu demisaun ka resignasaun husi Primeiru Ministru nian. Nune’e sei mosu VI (Sestu) Governu Konstitusional, ne’ebe karik ita hotu hein katak sei responde duni perspetiva ema sira ne’ebe pro remodelasaun. Hau fiar katak senariu ka opsaun sira ne’e Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao koalia tiha ona ho Presidenti Republika, Eslensia Taur Matan Ruak, Dr. Jose Ramos – Horta, Dr. Mari Alkatiri no Dr. Francisco Lu Olo Guterres.

Hugo Fernandes
www.facebook.com/nahaberefernandes

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.