VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090302

KADIMA ho FRETILIN: PARTIDUS MAIS VOTADUS SAI OPOZISAUN


Carlos da Silva L.F.R. Saky*



Eleisoens lejislativas iha Israel (10/02/09), ho formasaun Governu foun iha rai ne’e fo hanoin hikas ba ita kona-ba eleisoens lejislativas (30/06/07) ho formasaun IV Governu Konstitusional iha Timor-Leste (TL).


Artigu ida ne’e ho objektivu halo komparasaun entre partidu KADIMA iha Israel ho FRETILIN iha TL, ne’ebé manan eleisoens lejislativas maibe nem ida forma Governu. Partidu sira 2º vensedores hanesan Likud ho CNRT (Conselho Nacional para a Recosntrução de Timor-Leste) mak forma fali Governu. Nune’e mós sei hare’e, razoens ne’ebé halo partidu sira ne’e bele forma Governu ou labele no oin-sa sira nia komportamentu politiku iha rai demokratiku ida.

Iha rai sira ne’ebé poder fahe entre Prezidenti Republika (PR) ho Primeiro-Ministro (PM), jeralmente, Konistituisaun fo poder ba PR hodi nomeia PM hosi partidu mais votadu ou hosi aliansa hosi partidus sira ne’ebé hetan maioria parlamentar. Nomeasaun ne’e halo depoisde rona partidus politikus hothotu ne’ebé iha reprezentasaun parlamentar nian opiniaun. Ne’e regra komum iha rai sira ne’ebé ukun tuir demokrasia parlamentar nian.


Atu sukat partidu ne’ebé manan i bele forma Governu, iha artigu ne’e sei sadere ba sistema “reprezentasaun proprosional” ne’ebé TL (Konstituisaun RDTL, artigu 65º) ho Israel (http://www.knesset.gov.il/elections16/eng/about/electoral_system_eng.htm) kaer.


Sistema “reprezentasaun proporsional” diferente ho “sistema maioritário”. Iha sistema “maioritário”, hanesan ema “futu manu”, se mak manan, manan ona, la interese adversariu nia manu mate, ta’uk halai ho isin kanek ou tomak. Nune’e mós iha sistema “maioritário”, partidu ne’ebé manan eleisoens, la interese manan ho maioria simples, relativa ka absoluta, nia nu’udar partidu mais votadu, hakarak ka lakohi, nia mak manan i tenki forma Governu duni. Enkuantu sistema “reprezentasaun proporsional”, sistema ida demokratiku liu iha mundo, la hanesan ne’e. Iha sistema “reprezentasaun proporsional” signifika votu eleitor sira nian mak determina partidu ida-idak sei hetan deputadus hira. Ninia prosedimentu fo tuir media ne’ebé aas liu, ne’ebé produz rezultadus hanesan mós metodu d’Hondt. Karakteristikas balu hosi metodu d’Hond ida mak dudu partidu sira hodi forma koligasoens, basaa, bainhira halibur partidus barak hamutuk sei hetan numeru deputadus ne’ebé barak duke partidu ida halai mesak. Sistema “represzentasaun proporsional” loke dalan mós ba partidus ki’ik sira hodi hetan reprezentasaun iha Parlamentu, basaa, hanesan temi iha leten, votos eleitores mak determina partidu ida hetan mandatu ka kadeira hira. Nune’e mós partidu ki’ik sira, iha posibilidade boot hodi to’o ba iha Governu, bainhira forma aliansa ka koligasaun ho partidu boot ida ou ho partidu natoon sira seluk.


Tuir “sistema proporsional”, partidu ida mesak, la konta ho sira seluk, atu hetan maioria iha Parlamentu mak, partidu ne’e tenki manan iha eleisoens ho maioria absoluta (50% + 1). So hetan maioria absoluta mak partidu ida bele forma mesak Governu. Karik la hetan maioria absoluta iha eleisoens, entaun tenki buka forma koligasaun ka aliansa ho partidu seluk iha Parlamentu hodi hetan maioria ne’e.


Iha Israel ho TL, sistema “maioritário” uza ba eleisoens prezidensiais, maibe iha eleisoens lejislativas uza sistema “reprezentasaun proporsional”. Iha sistema “resprezentasaun proporsional”, iha opsoens barak ne’ebé ajuda Prezidenti Republika hodi hola desizaun hodi hatudu partidu ka aliansa ne’ebé bele forma Governu. Entre opsaun sira ne’e, prezidenti sei hili ida ne’ebé di’ak liu hodi forma Governu. Opsaun di’ak liu mak partidu ka koligasaun ne’ebé hetan maioria iha Parlamentu, nia mak sei hetan konvite hodi forma Governu. Di’ak tanba nia sei forma Governu ida forte ho estavel. Opsoens sira ne’e balu hanesan tuir mai ne’e.


Primeira opsaun, partidu ne’ebé manan iha eleisoens ho maioria absoluta (50% + 1) mak forma Governu. Bele forma mesak ou forma koligasaun se hakarak. Iha ne’e PM automatikamente mai hosi partidu vensedor. Opsaun ida ne’e di’ak liu tanba garante estabilidade governativa.


Segunda opsaun, partidu vensedor eleisoens ne’ebé manan ho maioria simples/relativa (votos la to’o 50%), obrigado buka forma koligasaun ho partidu seluk hodi hetan maioria parlamentar. Bele forma ho segundo vensedor (la obrigatório) ou partidu ki’ik seluk hodi hetan maioria iha Parlamentu. Iha ne’e, PM bele mai hosi partidu mais votadu ou bele mai mós hosi segundo vensedor, ou bele mós seluk, depende iha partidu sira forma koligasaun, se mak iha pezu ka influensia politika determinante liu iha koligasaun laran. Opsaun ida ne’e mós di’ak tanba bele garante estabilidade institusional/governativa.


Terseira opsaun, segundo partidu vensedor eleisoens bele forma Governu koligasaun bainhira, partidu mais votadu iha eleisoens, la konsege forma koligasaun ida hodi hetan maioria iha Parlamentu. Segundo vensedor hetan maioria iha Parlamentu tanba iha apoiu hosi partidu sira ne’ebé hetan deputadus barak. Iha koligasaun ne’e, bele mós inklui primeiru vensedor eleisoens (la obrogatorio) iha Governu koligasaun laran se hakarak. Karik lakohi, primeiru vensedor tenki pasa ba opozisaun. Opsaun ida ne’e mós di’ak, tanba bele forma Governu forte ho estavel ida.


Kuarta opsaun, partidu vensedor manan ho 50% iha eleisoens. Iha ne’e bele dehan impatadu, tanba partidu vensedor nia votos barak hanesan ho partidus sira lakon nian tau hamutuk. Hanesan izemplu, iha Israek, sira nia numeru total deputadus hamutuk 120, iha ne’ebé bele fera ba rua, partidu vencedor hetan deputadus hamutuk 60 i 60 seluk ba opozisaun sira. Enkuantu iha TL, la sei hetan “impatadu” ne’e, basaa, numeru total deputadus hamutuk 65, numeru klik la’os numeru kaduak.


Atu hakat liu situasaun ne’e, iha dalan rua mak bele tuir: 1) Partidu vensedor bele buka halo koligasaun ho partidu boot ka ki’ik ruma hodi bele hetan maioria iha Parlamentu. Karik la hetan aliadu ruma, entaun susar mós atu aprova programa Governu nian, tanba impata hela de’it kuandu halo votasaun iha Parlamentu i, 2) Partidu vensedor bele forma Governu ida, maibe, tenki iha kapasidade lobbying maka’as hodi hakail deputadus sira opozisaun nian ida ou rua hodi hola pozisaun abstein durante votasaun kona-ba kestoens sira ne’ebé bele provoka Governu monu. Porizemplu, iha votasaun kona-ba “Orçamento Geral de Estato (OGE), kuandu deputadu opozisaun nian ida hola pozisaun abstein, mak OGE ne’e bele aprova ona. Bele dehan deputadu opozisaun ne’e Governu sosa kotu ona hodi la halo monu Governu. Deputadu ne’e hanesan osan mean ba Governu, tanba ninia votos abstein, a favor ka kontra, sempre fo impaktu ba Governu. Solusaun ida ikus ne’e bele dehan perigozu oituan, basaa, iha rai sira korrupsaun maka’as, deputadu ne’e bele hetan “suborno” (suap) hosi Governu. Maibe iha rai sira korrupsaun la/ladun iha, deputadu ne’e bele la simu “suborno” ruma, maibe nia tau kondisaun ruma ba Governu. Porizemplu, nia husu Governu loke estrada, harii eskola, ospital, merkadu ho buat seluseluk iha ninia distritu.

Saida mak deputadu ne’e sei manan? Klaru, deputadu ne’e, ninia partidu sei kritika, izola ou hasai nia hosi partidu tanba, nia la kumpri dixiplina partidu nian, maibe nia sei manan konfiansa povu hosi ninian distritu nian, tanba ninia politika halo distritu sai di’ak. Kuandu loron ida nia hakarak kandidata an ba prezidenti Kamara Munisipal ou administrador Distritu, maski hanesan independente, ema sei hili nia duke sira ne’ebé reprezenta partidu. Tanba nia hatudu tiha ona ninia vontade di’ak hadi’a ninia distritu.


Kinta opsaun, partidu vensedor manan elesoens ho maioria simples/relativa (49% ou menos hosi ida ne’e), bele forma Governu minoritário ida. Governu ne’e legal i legitima, maibe la di’ak, basaa, nia sei monu iha fulan rua ou tolu nia laran. Monu tanba, partidu opozisaun sira mak kontrola Parlamentu. Sira sei vota kontra tomak programa Governu nian. Nu’udar izemplu, kuandu maioria deputadus sira vota kontra OGE dala rua, mak Governu ne’e monu kedas tuir Konstituisaun haruka. Tan ne’e, maski Governu minoritariu ida legal, jeralmente, PR la sei hosik partidu vensedor ida hanesan ne’e forma Governu ida. Partidu vensedor ho maioria simples/relativa ne’e mós la sei sisi maka’as atu forma Governu minoritariu ida, basaa, nia hatene ona sei monu. Obriga an forma Governu ida hanesan ne’e i kuandu monu tenki konvoka eleisoens antesipadas.


Governu ida monu depoisde ukun tinan tolu ka haat sei di’ak liu Governu ida foin ukun fulan rua ka tolu monu. Basaa, ita foin halo eleisoes ida gasta osan barak, dala ruma, balu envolve tan iha violensia ne’ebé provoka vítimas barak, foin fulan rua tolu de’it, ita seidauk haluha ou hadi’a efeitus negativos hosi eleisoens ne’e nian, agora ita tenki halo fali tan eleisoens ida. Ninia kustus politikus ho ekonomikus boot tebes.


Governu minoritariu ida la monu bainhira partidu sira iha opozisaun mós la entende malu i la vota hamutuk kontra programa Governu nian iha lejislasaun ida nia laran tomak. Raro (jarang) tebes hetan opozisaun sira la entende malu. Tanba poder, dala barak, fasil liu ba partidu opozisaun sira halai hamutuk duke fahe malu. Hanesan izemplu iha TL, la susar CNRT, koligasaun ASDT-PSD ho PD halai hamutuk hodi hasoru Fretilin.


Fila fali ba eleisoens lejislativas iha Israel, nune’e mós iha TL, tanto Kadima komu Fretilin, partidu rua ne’e manan eleisoens, maibe la hetan maioria absoluta (50% + 1) hodi forma kedas/mesak Governu ida.


Israel ninia total numeru deputadus hamutuk na’in 120 i TL nian total numeru deputadus hamutuk na’in 65. Atu hetan 50% + 1 iha Israel, nu mínimu, tenki hetan deputadus na’in 61. Enkuantu iha TL, atu hetan 50% + 1, nu minimu, tenki hetan deputadus hamutuk na’in 33.

Partidu Kadima (centro), ne’ebé lidera hosi Tzipi Livni, iha eleisoens fulan Fevereiru, 2009, liu ba, manan ho maioria simples, tanba hetan de’it deputadus hamutuk na’in 28. Numeru ida, dook tebes hosi 61, hodi garante maioria parlamentar. Iha TL, iha eleisoens lejislativas (30/06/07), Fretilin (centro eskerda) mós manan eleisoens ho maioria simples, tanba konsege hetan de’it deputadus hamutuk na’in 21 (29%), numeru ida dook hosi 33 hodi garante maioria parlamentar.


Tantu iha Israel komu iha TL, tanba la iha partidu ida manan ho maioria absoluta (50% + 1), partidu sira iha ipoteze atu forma gorvernu, hanesan 1º ho 2º vensedor, ida-idak tenki buka hakbesik an ba partidu seluk hodi buka forma maioria parlamentar ida. Kuandu hetan ona maioria parlamentar mak foin bele forma Governu.


Prezidenti Republika Israel, Shimon Peres nune’e mós prezidenti RDTL, Ramós Horta, haree ba rezultadu eleisoens nian, sira halo apelu ba partidus “mais votadus” (hetan votos barak liu iha eleisoens) sira atu forma Governu koligasaun alargada ou Governu de Uniaun Nasional ida.


Iha Israel, Shimon Peres, husu ba Kadima ho Likud, nu’udar 1º i 2º vensedor eleisoens, atu hamutuk ho partidu balu tan forma Governu koligasaun ida. “Ha’u sei hakaas an maka’as hodi konvense partidu rua ne’e serbisu hamutuk hodi forma Governu alargdu ho estável ida, dehan Shimon Peres (Agence France Press, 20/02/09, Jawa Pos, 21/02/09). Alargadu signifika sei presiza tan partidu balu, tanba sira rua mesak (55 deputados) la hetan maioria parlamentar. Nune’e mós iha TL, Horta, halo apelu ba partidu politikus sira ne’ebé hetan votus barak: “Ha’u fanu partidu politiku hothotu ne’ebé hetan votos barak, Fretilin, CNRT, koligasaun ASDT-PSD ho PD hodi forma koligasaun boot ida. Ninia modelo la’os partidu ne’ebé manan eleisaun automatikamente sai xefe Governu, maibe PM bele mai hosi forsa seluk” (EFE, 05/07/07).


Hafoin sorumutuk ho negasisaun barak entre Livni ho Netanyahu (ho ou la ho mediasaun Shimon Peres nian), la hetan akordu ruma atu forma koligasaun hamutuk. Ho nune’e, depoisde prezidenti Shimon Peres rona partidu politikus hothotu, ne’ebé iha reprezentasaun iha Parlamentu nia opiniaun, nia konvida Netanyahu, ne’ebé hetan apoiu barak liu hodi forma Governu.


Nusa mak la konvida Kadima ne’ebé manan eleisoens? Haree ba rezultadu eleisoens, Kadima la hetan kadeira natoon atu asegura maioria iha Parlamentu. Kadima ninia deputadus hamutuk na’in 28. Partidu sira eskerda hamutuk ho arabi-israel nian, ne’ebé besik liu ba Kadima, sira hotu nia kadeira tau hamutuk hetan de’it 55, dok liu hosi 61, numeru ne’ebé hanesan kondisaun minima hodi garante maioria parlamentar ida. Enkuantu Likud (direita) ho apoiu partidu sira ekstrema direita (religiosos ho ortodoksos) nian, sira hotu nia kadeira tau hamutuk hetan 65, kadeira ida barak liu ona 61. Maski nune’e, Netanyahu buka ko’alia nafatin ho Kadima no Trabalhista atu halo parte ninia Governu, maibe Tzipi Livni ho Ehud Barak (prezidenti partidu Trabalhista) prefere sai opozisaun duke halo parte Governu direita ida, ne’ebé Benjamin Netanyahu mak nu’udar PM. Netanyahu hakarak partidu rua ne’e halo parte ninia Governu, ho razaun hanesan nia rasik afirma: “Mai ita hamutuk hodi asegura futuru Israel nian. Ha’u hato’o ba elementus faksaun hothotu nian… hodi tau sees politika ba sorin no tau uluk interese nasaun nian nu’udar prioridade” (Koran Tempo, 23/02/09). Maski Netanyahu tenta maka’as atu forma Governu alargada ida, iha ne’ebé, inklui Kadima ho Trabalhista hotu iha laran, maibe la konsege tanba razoens balu ne’ebé ikus mai ita sei haree.


Iha primeiru dia kuandu fo sai foufoun rezultadu eleisoens, prezidenti Kadima nian, Livni dehan nune’e: “Povu hili ona Kadima, … presizu respeita eleitores sira nian eskolla, respeita desizaun urna nian, ita hamutuk forma Governu Unidade Nasional ida iha Kadima nia okos” (Correio da Manha, 11/02/2007).


Livni hanoin fasil presiona Netanyahu ho partidu sira direita hodi simu Governu Koligasaun ida ne’ebé lidera hosi nian. Maibe tanba la hetan apoiu natoon, halo Livni ninia “bargaining power” sai fraku. Susar obriga partidu sira direita atu simu Livni sai PM. Ikus mai Livni hakiduk oituan hosi ninia “exigência” (tuntutan). Nia simu halo koligasaun ho Likud ho kondisaun, partidu Yisrael Beiteinu (ekstrema direita), terseiru vensedor eleisoens, labele tama Governu i halo rotasaun ba postu PM nian. Livni sai PM tinan rua depois tinan rua seluk Netanyahu mak PM fali. Maibe Netanyahu ho ninia aliadu, Lieberman la simu Livni nia kondisaun, ho razaun “rotasaun sei hamósu de’it Governu namalaik ida“ (Jawa Pos, 20/02/09).

Ikus liu, Livni la sisi maka’as ona fatin ho halo parte koligasaun, tanba partidu sira direita mesak de’it hetan ona maioria parlamentar. Livni hili sai opozisaun. “Ha’u hakarak governa Israel ho dalan ne’ebé ha’u fiar, hodi dudu prosesu paz ba oin tuir prinsipio estadu rua ba nasaun rua. Koligasaun alargada ida la iha ninia benefisiu se la rekuinese prinsipiu ne’e”, dehan Livni (Sydney Morning Herald, 21 ho 23/02/09; Koran Tempo, 23/02/09).

Hanesan mós Livni, Ehud Barak[1] lakohi halo parte Governu koligasaun Netanyahu nian tanba, Trabalhista mós defende negosiasaun ho Palestina. Kadima ho Trabalhista hakarak dudu prosesu paz ba oin hodi harii Estado rua (Israel ho Palestina) ne’ebé bele moris hamutuk iha paz nia laran. Enkuantu partidu sira direita, ne’ebé Likud halo parte, kontra harii Estado Palestina ida (Koran Tempo, 23/02/09).


Iha TL, Mari Alkatiri, sekretariu-jeral Fretilin nian, iha ninian primeira reaksaun ba rezultadu eleisoens, nia dehan: "Maioria hosi povu sei konfia iha Fretilin hodi ukun tan tinan 5 mai … Ami la sei buka halo negosisaun ruma ho CNRT. Ami nia oda matan taka ona ba CNRT… Ami hahu ona ko’alia ho partidu sira oposizaun, hanesan ASDT-PSD ho PD hodi forma Governu koligasaun ida, wainhira CNE fo sai rezultadu final …” (EFE, 05/07/07).


Alkatiri, kala, la hanoin hetan ninia hahalok iha tinan haat nia ukun, iha ne’ebé insulta partidu sira opozisaun ho nia lider sira ho lia-fuan insultuzu oioin. Nia hanoin fasil dada ASDT-PSD ho PD ba Fretilin nia sorin hodi forma Governu ida no dudu CNRT ba opozisaun. Maibe Alkatiri hanoin sala. Koligasaun ASDT-PSD la hosik Alkatiri dada iis, Mario Carrascalão nu’udar xefe koligasaun ASDT-PSD hatan kedas ba Alkatiri: "imposivel ko’alia kona-ba koligasaun ida ho Fretilin tanba ami nia prinsipiu ideolojiku politiku la hanesan liu kedas. ASDT-PSD sosialista demokrata, enkuanto Fretilin sosialista-marxista” (EFE,05/07/07).


Enkuantu PD la taka oda matan. La’Sama, prezidenti PD nian, hatudu pozisaun fleksivel no implisitamente simu Fretilin halo parte Governu koligasaun ida. “Ba interese unidade nasional ho estabilidade Timor nian” dalan di’ak liu mak forma “Gabinete [Governu] Unidade Nasional ida ne’ebé sei hakotu lalais terus ho mukit populasaun sira sei moris iha kampu refuziadus iha Dili ho fatin seluk iha Timor laran. Ne’e la’os atu fa’an ami nia votus, maibe hodi rezolve krizi nasional”, dehan La’Sama (EFE, 05/07/07). Maski defende Governu uniaun nasional ida iha ne’ebé Fretilin, CNRT, ASDT-PSD ho PD tama hotu iha laran, maibe ho kondisaun ida Xanana Gusmão mak sai PM (EFE, 06/07/07). Pozisaun ida hanesan partidu Yisrael Beiteinu (extrema Direita), Avigdor Lieberman nian, terseiru vensedor iha Isreal, ne’ebé hakarak Kadima halo parte Governu koligasaun maibe Benjamin Netanyahu mak PM.(...)


Iha TL, personalidades barak hanoin hanesan mós PD, konsidera prudente liu hatama Fretilin mós ba koligasaun ho razaun hodi hasai lalais Timor hosi krizi ne’ebé la’o ona tinan ida resin. Maibe susar atu hamutuk tanba Timor oan sira la fiar malu. "Ami la fiar malu i diverjensias entre Timor oan sira klean tebes, dehan La’Sama (UOL Media Global, 06/07/07). Diverjensia ne’ebé La’Sama temi refere ba diverjensia entre politiku sira jerasaun tuan nian hanesan Mari Alkatiri, Xanana Gusmão, Xavier do Amaral ho Mario Carrascalão. Jerasaun tuan sira ne’e susar entende malu tanba sira nia diverjensia balu hahu kedas hosi 1975 mak mai.


Karik Alkatiri mak hatene haraik-an i iha relasaun di’ak ho partidu opozisaun hothotu, la susar hetan apoiu hosi PD, Undertim ho ASDT, tanba partidu sira ne’e sei bele dehan familia ida ho Fretilin. Fretilin uluk sei hanesan movimentu ne’ebé funu ba ukun-an, maioria fundadores ho membrus hosi partidu sira ne’e mós halo parte hotu Fretilin. Mezmu depoisde harii partidu ketak, valores ho prinsipius ideolojikus ne’ebé sira defende, barak sei reflekte eskerda ka sentru eskerda nian. Enkuanto PSD, bele dehan, partidu sentru direita. Lideransa PSD nian, maioritariamente mai hosi UDT, partidu direita ida. Mário Carrascalão fundador PSD, uluk mós fundador UDT nian iha 1974 i halo parte hotu lideransa partidu ne’e nian. Nune’e, susar oituan ba PSD ho Fretilin forma koligasaun ida hamutuk. Maibe iha politika, buat hothotu bele, dala ruma buat sira labele nian mós sai bele.


Kona-ba CNRT, karik Alkatiri la arrogante i la buka marjinaliza Xanana ho partidu opozisaun sira hosi prosesu politika ho rekonstrusaun Timor-Lorosa’e nian, provavelmente, partidu CNRT mós la mósu. Bele dehan, CNRT rasik sei familia ida ho Fretilin i la susar forma koligasaun ida entre partidu rua ne’e, tanba Xanana, prezidenti CNRT, mai hosi Fretilin. Maibe diverjensia ne’ebé klean liu ona entre lideransa Fretilin ho Xanana tanba arrogansia Alkatiri nian nune’e mós kestoens de prinsipius ideolojikus balu fahe sira maka’as. Hanesan mós Likud ho Kadima, lakohi hamutuk tanba iha diverjensia de prinsipius maka’as entre partidu rua ne’e. Ariel Sharon (ex-PM Likud) sai hosi Likud i harii fali Kadima iha fulan Novembro 2005 depoisde iha diverjensia maka’as entre nia ho lider sira ekstremista iha partidu laran kona-ba dada forsa Israel nian hosi Palestina ho halo negosisaun ba paz ho PLO (Palestine Liberation Organization). Enkuanto Xanana sai hosi CCF (Comite Central da Fretilin) ou Fretilin iha fins anos 80 nu’udar estratejia Rezistensia nian ida i xefia fali CNRM (Conselho Nacional da Resistência Maubere), orgaun ida hamrik iha partidu hothotu nia leten (supra-partidaria) hodi hametin unidade nasional hodi funu hasoru okupasaun militar indoneziu nian iha TL. Depoisde TL manan iha referendum ba ukun an iha Agustu 1999, Xanana la fila ba Fretilin. Hosi tinan 2000 mai oin, hahu mósu diverjensia entre Fretilin radikal sira, liliu grupu Mari Alkatiri nian ho Xanana Gusmão depoisde Fretilin dada an hosi CNRT (Conselho Nacional da Resistência Timorense), orgaun ne’ebé troka fali CNRM iha tinan 1998. Diverjensia sai maka’as liu tan kuandu Fretilin halo politika iha TL hanesan partidu uniku: “Partidu iha poder [Fretilin] fo konseitu revolusionariu ida: Governu mak Partidu, Estado mak Partidu! Partidu ne’ebé kaer poder tenki ser forti, basaa, ho nune’e de’it mak bele halo Governu forti, i ho nune’e de’it mak halo Estadu forti! I Partidu ne’ebé bele kaer ukun mak Fretilin de’it, tanba istorika”, dehan Xanana (Xanana Gusmão, TEORIA DAS CONSPIRAÇÕES, 2006). Kritika Xanana nian ne’e refere ba komportamentu politika Fretilin nian ne’ebé buka domina buat hothotu i la valoriza forsas politikas ho sosiais sira seluk durante sira nian governasaun. Krizi politika ho militar iha 2006 halo diverjensia entre Fretilin ho Xanana sa’e to’o tutun i nu’udar nia konsekuensia, Mari Alkatiri semo sai hosi posto PM i halo rezistensia maka’as liu tan hasoru Xanana. Mari Alkatiri monu depoisde manifestasaun popular maka’as hasoru nia kona-ba Fretilin fahe kilat ba ema sivil, liu hosi Rogério Lobato, vise-prezidente Fretilin nian hodi halakon líder sira opozisaun ho grupus petisionarius sira. Iha krizi 2006, Mari Alkatiri nu’udar PM, falta respeitu ba Xanana nu’udar PR ho komandante supremu forsas armadas nian, hodi haruka F-FDTL persege grupus petisionarius sira sem koñesimentu Xanana nian (Barbedo Magalhaões, Timor-leste, as crises e os protagonistas, 2006). Krizi 2006 hanesan katalizador ida ne’ebé aselera Xanana hodi harii partido CNRT iha tinan 2007 ho objektivu derrota Fretilin iha eleisoens hodi bele rezolve krizi oioin ne’ebé Fretilin hamósu i lori hikas Timoroan sira ba iha moris hakmatek.

Kuandu Sharon harii Kadima, militantes ho simpatisantes barak hosi Likud, inklui aktual PM Israel, Ehud Olmert ho aktual prezidenti Kadima, Tzipi Livni, tuir hotu militar veteranu ne’e ba Kadima. Iha TL mós nune’e, militantes ho simpatizantes Fretilin barak (inklui Fretilin Mudansa ne’ebé moderadu) tuir hotu Xanana ba CRNT tanba sira lakon fiar ba lideransa Fretilin ne’ebé radikal.


Liu loron haat, depoisde haree CNRT mós halo movimentasaun maka’as hodi forma aliansa ida, Mari Alkatiri dehan: “ Fretilin sei forma Governu ida. Lokraik ne’e ami sei halo konferensia ida hodi eksplika hakat sira ne’ebé atu tuir hodi forma Governu ida tuir Konstituisaun i bazeia ba iha rezultadus eleisoens parlamentares nian” (EFE, 09/07/07). Ba Alkatiri so Fretilin de’it mak bele forma Governu ida tuir Konstituisaun, enkuantu sira seluk mak forma la tuir Konstituisaun. Maibe artigu 106º, Konstituisaun RDTL la hakerek hanesan Alkatiri ninia hanoin ne’ebé ko’alia momós “aliansa ho maioria parlamentar” mós bele forma Governu.

Iha TL, prezidenti Ramós Horta halo esforsu maka’as hodi forma Governu uniaun nasional ida. Nia husu ba partidu hothotu: "Atu di’ak ba estabilidade, paz, armonia ho rekonsiliasaun nasional, ha’u husu ba hothotu hodi forma Governu Uniaun Nasional ida, tanba realidade hatudu katak partidu ida de’it labele ukun di’ak rai ne’e” (EFE, 21/07/07).

Hosi hahu kedas Fretilin taka oda matan ba CNRT, la hanesan ho Likud ne’ebé la taka oda matan ba Kadima, halo CNRT mós la loke janela hodi fihir Fretilin. Karik Alkatiri kuidadu ho nia lia-fuan “Fretilin nia oda matan taka ona ba CNRT”, dala ruma CNRT sei hanoin hatama hotu Fretilin iha aliansa laran. Maibe arrogansia politika Fretilin nian ne’ebé mai hosi Alkatiri nia ibun halo CNRT mós taka oda matan.

Depoisde CNRT konvense koligasaun ASDT-PSD ho PD hodi forma “Aliança para Maioria Parlamentar” (AMP) ida, halo Fretilin lakon terreno hodi lidera koligasaun maioria ida. Ho formasaun AMP, orgaun kolektiva ne’e hasai komunikadu ida: “Hafoin haree ba rezultadu eleisoens ho estuda posibilidade forma Governu foun ida ba tinan lima mai, ami disidi ona hamutuk ho hamosu koligasaun ida hodi forma Governu foun ida” (EFE, 06/07/07). Xanana ne’ebé nu’udar kandidatu AMP nian ba PM reforsa tan sira nia pozisaun hodi dehan: “Fretilin manan ona eleisoens, ita hotu rekoñese ida ne’e. Ita la dehan kontrariu, maibe ita hein hodi konsidera katak Fretilin iha de’it maioria simples, nune’e bele entende, atu di’ak ba estabilidade rai frajil ida ne’e, ami nia proposta” (EFE, 06/07/07).


Koligasaun entre partidu haat ne’e, hetan ona maioria iha Parlamentu ho numeru deputadus hamutuk 37, barak liu 33, numeru ne’ebé hanesan kondisaun minima hodi hetan maioria parlamentar i bele forma Governu maioritariu forte ho estável ida.

Ho hakat politik ne’ebé AMP halo, la iha dalan seluk ba Fretilin. Fretilin ne’ebé sinti odan matan hothotu klot ona ba nian atu forma Governu koligasaun ida, nia la’os de’it loke nia oda matan, maibe loke nia didin hotu ba CNRT. Alkatiri troka nia estratejia, dudu ASDT-PSD ho PD ba opozisaun i hakarak hako’ak fali CNRT. "CNRT hanesan mós partidu seluk ida, se ohin ami loke an ba partidus hothotu, ami labele taka oda matan ba ida. Sa tan ba ida hetan segundo lugar… Aliansa ida entre Fretilin ho CNRT mesak hetan ona maioria absoluta. Se ida ne’e kontribui ba estabiliza Timor, ha’u hanoin dalan ida ke bele tuir”, dehan Alkatiri (Lusa, 06/07/07). Los duni, Fretilin ho CNRT mesak hamutuk, sira rua iha ona deputadus hamutuk 39, numeru ida barak liu 33 hodi hetan maioria parlamentar i numeru ida ne’ebé boot liu 37 AMP nian. Tanba Fretilin loke ona oda matan ba negosisaun, CNRT mós loke nia janela ba Fretilin. Xanana hakerek ba prezidenti Fretilin, Lu-Olo: “Nu’udar aliansa, ami prontu konsidera inisiativas entendimentu nian [ho Fretilin], maibe tenki promove hosi prezidenti da Republika, hodi garante unidade ho estabilidade Nasional” (Luza, 10/07/07). Iha pratika la hetan entendimentu ruma. Susar tebes hatama leaun ho lafaek hamutuk iha ka’ut ida. Tanba sira rua la’os han malu de’it, maibe, hothotu hadau malu sai jigante, hothotu hakarak sai PM. Kestoens ne’ebé sira fila ba mai diskuti la’os prinsipius, maibe poder. La hanoin oin-sa rai ne’e atu di’ak. Ironiku liu tan mak sei dehan ukun fulan rua tolu monu mós la buat ida, hanesan prezidenti Fretilin, Lu-Olo dehan : "Fretilin mak ukun rai ne’e i agora prontu atu kontinua serbisu ida ne’e tuir rezultadu eleisoens nian, maski Governu ne’e sei monu iha fulan rua ou tolu nia laran”(EFE, 19/07/07). Maibe kala arrepende ou oinsa, tenta hadi’a fali nia lia-fuan hodi dehan ba interese nasional, sira “prontu atu partisipa iha Governu unidade ida, maibe tanba Fretilin mak manan eleisoens, postu primeiro-ministro nian tenki okupa hosi ema ida mai hosi Fretilin. Ne’e hanesan buat ida labele bok"(EFE, 19/07/07).

AMP la hakruk ba kondisoens Fretilin nian hodi defende nafatin Xanana mak sai PM. Tanba parte rua ne’e la iha ida atu hakruk ba seluk, mak prezidenti Horta husu ba Fretilin ho AMP, la’os atu halo rotasaun ba fatin PM iha Governu koligasaun ida nia laran hanesan Kadima husu ba Likud, maibe Horta husu forma Governu rotativu ida, Fretilin ukun tinan rua ho balu, depois tinan rua ho balu seluk AMP kaer fali Governu (Lusa, 24/07/07). AMP la simu Horta nian proposta.


Tanba sinti izoladu liu ona i “bargaining power” la iha ona, tentativa ikus liu ne’ebé Fretilin halo mak mósu ho proposta ida hanesan Alkatiri defende atu “forma Governu independente [PM mai hosi ema indepenente] ida ho vice-PM rua, ida hosi Fretilin mak hili i seluk hosi partidu sira opozisaun” (Lusa, 02/08/07). AMP la simu ideia ida ne’e, parese hanoin susar ba ema independente ida atu xefia Governu ida forma hosi koligasoens partidu politiku sira. Governu ida xefia hosi ema independente sei rezulta de’it Governu fraku ida tanba la iha apoiu natoon hosi forsa politika sira. Hanesan izemplu, Ramós Horta, nu’udar ema independente, ne’ebé sai PM ba Governu Fretilin ne’ebé la hetan suporta barak hosi lideransa Fretilin ho CCF. Nia la livre hola desizaun, basaa, partidu mak tenki desidi ba nia.


Negosiasoens entre partidu sira, ho ou la ho mediasaun prezidenti Republika nian, la’o besik semana rua la iha rezultadu ruma. AMP kaer metin nia pozisaun e Fretilin mós la hakiduk. Fretilin hakarak hakat ba oin hodi forma Governu minoritario ida.

Horta, nu’udar prezidente, ne’ebé Konstituisaun fo poder ba nian hodi garante estabilidade ho unidade TL nian, aumenta nia pressaun ba Fretilin hodi simu Governu koligasaun ida xefia hosi AMP. "Ba interesse povu nian no estabilidade ho uniaun nasional, ha’u uza prerrogativa konstitusional hodi halibur partidu politikus hodi ita koalia i forma Governu di’ak ida, hodi serbisu ba povu rai ne’e”.. “Ha’u husu uniaun nasional ida, Governu de Grande Inkluzaun” … “Ha’u nia obrigasaun mak garante paz ho estabilidade rai ne’e nian i ha’u labele simu opsaun ida ne’ebé ha’u kunsidera rahun, ho Fretilin forma Governu ida ne’ebé dura fulan rua ou tolu i monu bainhira opozisaun maioria iha Parlamentu taka dalan ba ninia politika” (EFE, 12/07/07). Iha ne’e hatudu momós ona prezidenti Horta ninia intensaun la sei simu Governu minoritariu Fretilin nian ida, maibe nia hakarak Governu maioritariu ida hodi garante estabilidade institusional. Ne’e signifika Fretilin nia laran metin atu forma mesak Governu ida ka lidera koligasaun maioria ida mós lakon ona.


Fretilin la simu Horta nian ideias kona-ba governu uniaun nasional mósu antesde eleisoens lejislativas kedas, hanesan ex-PM, Estanislau da Silva afirma: "Ha’u totalmente kontra ideia [Horta nian] ne’e, tanba nia [Governu Uniaun Nasional] kontra prinsipius demokrasia nian”…”oho prosesu pluralidade politika iha rai jovem ida hanesan TL… Se los mak atu sai opozisaun iha Parlamentu? Nia lojika iha ne’ebé? Ha’u hanoin la iha liu kedas” (EFE, 22/06/07). Estanislau iha razaun, maibe kuandu haruka Fretilin ba opozisaun atu demokrasia labele mate, Fretilin prefere tama iha koligasaun i la interesse ona ho demokrasia nia moris. Sorti AMP salva tiha demokrasia i bazeia ba artigu 106º Konstituisaun RDTL ho sistema “reprezentasaun proporsional”, AMP dudu tiha Fretilin ba opozisaun, independentemente se Fretilin hala’o nia papel nu’udar opozisaun di’ak ou lae, ne’e kestaun seluk ida. Maibe tenki rekoñese katak, Fretilin halo ona opozisaun forte ida, forte hosi parte pozitivu ho negativu hotu. Pozitivu hanesan buka kombate maka’as KKN i negativu hanesan la rekoñese ho la koopera ho Governu AMP i kontinua bosok militantes partidus nian dehan desizaun prezidenti Ramós nian ilegal.

AMP ne’ebé sinti iha anin leten tanba prense ona kriteriu hodi forma maioria parlamentar, la interesse ona ho Fretilin i halo presaun nafatin ba PR. Ami iha maioria iha Parlamentu. Ne’e signifika ami konta ho kondisoens hodi garante estabilidade ba Governu ho nasaun” … “Se prezidenti bolu ami, ami sei rona. Maibe la kompete ba nia [prezidenti] hodi konvense partidu politikus hothotu no obriga sira hodi forma Governu ida”, dehan Zacarias da Costa, lider AMP ida hosi partidu PSD (EFE, 12/07/07). Ikus mai, Cecilio Caminha, membro CNRT nian ida, reforsa tan Zacarias: “Ohin, ami hotu, membrus AMP, hili ona Xanana Gusmão ba primeiro-ministro no Fernando La’Sama de Araújo ba prezidenti Parlamentu, hein hodi prezidenti Ramós Horta, hatudu ami, iha semana mai hodi forma Governu ida la ho partisipasaun Fretilin nian” (EFE, 28/07/07). Tanba Fretilin la hakruk ba AMP, mak AMP mós la halo hanesan Likud, ne’ebé halai tuir nafatin Kadima, maibe sira hosik tiha Fretilin ba kotuk, ba iha opozisaun.


Sinal ba AMP forma Governu sai naroman liu tan iha loron 30 fulan Juillu, iha ne’ebé, bloku AMP ho partidu opozisaun balu, hili La’Sama ba prezidenti Parlamentu Nasional ho votos hamutuk 41. Tanba “desesperado” ou tanba la hatene interpreta artigus sira Konstituisaun nian, Alkatiri dehan: “Aliansa ida so bele forma antesde eleisoens, se halo depoisde eleisoens ne’e hanesan manipulasaun demokrasia ida" (EFE, 06/07/07). Depoisde fulan ida, iha loron 2 fulan Agustu, Alkatiri haree iha sinal prezidenti Ramós Horta bolu AMP forma Governu maioritariu ida, bazeia ba rezultadu eleisaun prezidenti Parlamentu nian, Alkatiri reforsa tan ninia interpretasaun ne’ebé sala ba Konstituisaun RDTL hodi dehan: “voto ne’ebé Konstituisaun ko’alia mak voto popular iha eleisoens direktas, la’os voto deputadus sira nian” … AMP la iha ninia ezistensia legal. Koligasoens rua ne’ebé aprezenta ona durante eleisaun mak Aliansa Demokratiku KOTA/PPT ho ASDT/PSD”… So koligasoens sira ne’e mak Tribunal de Rekursus ho Komisaun Nasional de Eleisoens rekoñese” … Kaer metin ambiguidade [expressão] “aliansa ho maioria parlamentar [iha artigu 106º Konstituisaun] hodi manipula voto popular no evita partidu ne’ebé hetan votus barak liu atu bolu ba forma Governu” … “Iha pratika konvida ona partidu ida hetan segundu lugar hodi forma Governu. Ne’e inkonstitusional” (Lusa, 02/08/07). Alkatiri kunfundi nafatin eleisoens lejislativas ho prezidensiais. Iha eleisoens prezidensiais, ne’ebé uza sistema “maioritário” mak “vencedor” haree los de’it ba votu popular iha eleisoens direktas. Maibe iha eleisoens lejislativas, ne’ebé uza sistema “reprezentasaun proporsional”, la’os haree de’it ba votu popular iha eleisoens direktas maibe mós, i liliu, haree ba partidu ka aliansa ne’ebé hetan maioria iha Parlamentu.


Iha loron 8 fulan Agustu tinan 2007, depoisde prezidenti Ramós Horta fo sai ba publiku bolu AMP forma Governu i hatudu Xanana sai PM, Mari Alkatiri dehan aliansa ne’ebé forma hosi Xanana “tenki deklara invalida, tanba nia forma depoisde eleisoens, la’os antes” (AFP, 06/08/07). Depois Alkatiri mós kritika prezidenti Horta nia desizaun hodi dehan: “Desizaun prezidenti nian la bazeia ba Konstituisaun. Prezidenti la respeita buat ne’ebé povu hein hela depoisde eleisoens” (Reuters, 06/08/07). Aliansa Demokratika (AD) KOTA/PPT ne’ebé hanesan aliadu fiel Fretilin nian, liu hosi Manuel Tilman, nu’udar xefe AD nian, mós kritika desizaun Horta nian, maibe, implisitamente, nia rekoñese desizaun ne’e mak bele fo estabilidade governativa. Hatudu AMP forma Governu “bele iha dezobendiensia sivil i ida ne’e sei bele hamsou instabilidade sosial. Desizaun [Horta nian] ne’e bele fo estabilidade institusional [govenativa], maibe sei kria instabilidade sosial i ida ne’e hanesan buat ida la di’ak ba rai ne’e”, dehan Manuel Tilman (Lusa, 06/08/07).


Dezobediensia sivil ne’ebé deputadu Manuel Tilman preokupa, to’o ohin loron la akontese, buat ne’ebé akontese duni mak Alkatiri dehan “la sei iha paz” iha Timor kuandu la hatudu Fretilin mak forma Governu. La iha paz ne’e reflekte ba violensia ho sunu uma ne’ebé mósu iha fatin barak iha Timor laran depoisde prezidenti Horta hatudu Xanana forma Governu. Alkatiri rasik rekoñese Fretilin sai frustrado tanba ne’e mak provoka violensia. "Militantes ho ema sira tuir Fretilin agora frustrado tanba manan eleisoens maibe la forma Governu, maibe hatudu fali partidu sira lakon hodi forma Governu. Ne’eduni, sira kontra de’it buat ne’ebé sira kunsidera la iha justisa” (EFE, 07/08/07). Alkatiri nega la’os lideransa Fretilin mak dudu militantes sira halo violensia, maibe hosi ninia ko’alia, “… sira kontra de’it buat ne’ebé sira kunsidera la iha justisa”, nota katak, lideransa Fretilin la halo esforsu maka’as hodi evita violensia. Kontra injustisa la’os kontra liu hosi dalan violensia nian, tanba violensia hanesan faktur ida hosi faktor barak hodi halakon paz.


Se ita haree ba eleisoens iha Israel nian, Netanyahu ho Likud mós forma koligasaun ida depoisde eleisoens. Antes eleisoens la iha koligasoens ruma entre partidu politikus sira iha Israel. Nem uniku partidu ne’ebé la halo parte Governu Netanyahu nian dehan koligasaun Likud ho partidus sira direita sira seluk nian ilegal ho inkonstitusional. Sira mós la sinti frustradu ba buat ruma, tanba sira hatene koligasaun antes ho depoisde eleisoens, mesak legal hotu. Prezidenti Shimon Peres ne’ebé halo parte Kadima mós hatene ida ne’e i la iha opsaun seluk ba nian hodi bolu Netanyahu forma Governu, tanba ex-PM Likud ne’e, hetan ona maioria iha Parlamentu. Fretilin sai frustradu tanba ninia ignorasia rasik.

Fretilin mak uluk hakerek Konstituisaun RDTL nian ho kontribuisaun boot hosi Mari Alkatiri. Ita la hatene, sira uluk hakerek ho kakutak nabilang ou kopia los de’’it hosi Portugal nian. Tanba buat ida kopia de’it ema seluk nian, dala ruma, bele halo ita mós la persebe di’ak i mós bele interpreta sala. So ema na’in mak hatene interpreta buat ne’ebé sira hakerek.


Ema hotu hatene, Konstituisaun RDTL nian la iha diferensa boot ho Portugal nian. Ema konstitusionalista portugues ida, Prof. Pedro Bacelar de Vasconcelos, ne’ebé tulun hakerek Konstituisaun RDTL nian hatan ba Fretilin ho Alkatiri nune’e: “La tama ulun tau iha kauza legitimidade konstitusional ho politika hosi Governu ida forma hosi aliansa maioritária opozisaun nian” (Diário Digital/Lusa, 08/07/2007). Konstitusionalista ne’e dehan TL kaer “sistema proporsional”, la’os “sistema maioritário”. Karik “sistema maioritário”, Fretilin iha razaun, katak sira mak manan, maibe “sistema proporsional” la funsiona hanesan Alkatiri interpreta ne’e. Ema matenek na’in seluk hosi Australia, Damien Kingsbury, professor asosiadu Universidade Deakin, Melbourne reforsa tan Prof. Bacelar hodi dehan: “Alkatiri kala mehi hela i hanoin partidu ida ho minoria iha Parlamentu iha lejitimidade politika boot liu kompara ho koligasaun maioritaria ida” iha Parlamentu, hakerek Kingsbury iha debate hosi rede ETAN nian. Damien mós rekoñese, artigu 106º ne’ebé dehan: "O primeiro-ministro é indigitado [indicado] pelo partidu mais votado ou pela aliança de partidos com maioria parlamentar e nomeado pelo presidente da República, ouvidos os partidos políticos representados no Parlamentu nacional", hosik fatin ba “Governu minoritariu ida hanesan iha kualker demokrasia parlamentar”, maibe mós “iha artigu nee ko’alia momós kona-ba alternativa koligasaun ida”.


Karik Alkatiri ninia lojika ne’e loos, entaun la presiza halo votasaun ruma iha Parlamentu, tanba Fretilin ninia vitoria garantidu tiha ona ho numeru 21. Numeru 21 hanesan numeru majiku ida ba Alkatiri, la’os boot liu de’it numeru sira 20 mai okos maibe mós boot liu numeru 22 ba leten. Ho lia-fuan seluk, numeru 21 ne’e bele halo lakon numeru sira 20 mai kraik, maibe mós halo lakon numeru sira 22 ba leten.

La presiza eskola hodi hatene numeru 21 ki’ik liu numeru 22, sa tan numeru 37 ka 44. So ema ida fraku tebtebes iha aritimetika ou la hatene sura liu kedas mak bele hanoin numeru 21 boot liu 37 ou 44. Alkatiri haluha buat ida, votasaun ba OGE ho selu-seluk tan iha Parlamentu, ne’ebé atu hametin ka hamonu Governu ida, la’os submete ba votu direitu popular nian, maibe votu deputadus sira nian. Iha ne’e mak Alkatiri ninia lojika faila total.


Prezidenti Ramós Horta hatene sura. La haree numeru 21 hanesan majiku ida ne’ebé boot liu numeru 37 i, bazeia ba eleisaun prezidenti Parlamentu Nasional nian iha loron 30 fulan Juillu, iha ne’ebé, La’Sama manan ho votus hamutuk 41, halo Horta la laran rurua i, fo sai ofisialmente ba publiku, fo fiar ba AMP forma IV Governu Konstitusional. "Ha’u disidi ona bolu aliansa forma Governu tanba momentu ne’e nia reprezenta opiniaun politika maioria nian. La’os tempu nem okaziaun ba ita atu halo tan eleisoens [antecipadas] dala ida. Maiorias ho minorias iha Parlamentu, la’os iha dalan tanba povu fo ona poderes ba deputadu sira hodi reprezenta sira”, dehan Horta (Lusa, 06/08/07).


Iha Israel, prezidenti Shimon Peres la hein to’o semana rua hodi fo fiar ba Netanyahu forma Governu, enkuantu iha TL, prezidenti hein to’o fulan ida resin foin fo fiar ba Xanana forma Governu. Basaa, iha Israel ema hatene oin-sa sistema “reprezentasaun proporsional” ida funsiona, enkuantu iha TL, partidu ne’ebé mak hakerek ho aprova Konstituisaun RDTL mak buka interpreta arbiru tuir nia gostu hodi difikulta formasaun Governu ida.


Prezidenti Ramós Horta la bolu Fretilin forma Governu hanesan mós Shimon Peres la bolu Kadima tanba, Fretilin ninia deputadus hamutuk na’in 21 de’it. Tau tan deputadu na’in rua hosi AD KOTA/PPT foin hetan 23. Partidu seluk hanesan UNDERTIM (deputadu 2), PUN (deputadu 3), PD (8), ASDT-PSD (11) ho CNRT (18 deputadus) lakohi forma koligasaun ida hamutuk ho Fretilin. Partidu 4 ikus ne’e hamutuk forma aliansa ida ho deputadus hamutuk 37, numeru ne’ebé boot liu 33 hodi assegura maioria iha Parlamentu. Numeru ida prense kondisoens hodi forma Governu forte ho estavel ida.


Bazeia ba artigu 106º RDTL no leno ba opsoens “reprezentasaun proporsional” ne’ebé temi iha leten, bele dehan, Horta ninia desizaun fo fiar ba CNRT hodi forma Governu koligasaun la kontra lei. PR hili ona opsaun ne’ebé di’ak liu hodi asegura Governu ida forte ho estavel. Desizaun ne’ebé Horta hola hanesan mós desizaun ne’ebé Shimon Peres hola iha Israel, hodi fo fiar ba Netanyahu, segundo vensedor eleisoens, hodi forma Governu, ne’ebé hetan basa liman hosi PM Ehud Olmert, aktual PM hosi partidu Kadima. Olmert “elojia desizaun ne’ebé prezidenti Shimon Peres hola ona hodi hatudu líder bloku konservador Likud, Benjamin Netanyahu, hodi forma Governu foun. Olmert dehan tan, Israel presiza duni Governu forti ho estável ida, hodi bele hasoru dezafius ne’ebé rai ne’e hasoru” (Publico, 22/02/09).


Iha TL oin seluk, lideransa Fretilin, lakohi haree ba mekanizmu forma Governu iha rai ne’ebé kaer sistema “reprezentasaun proporsional”, maibe haree liu ba poder i kuandu lakon poder halo reaksaun politika ho violensia hasoru desizaun prezidenti Horta nian. La’os de’it rame-rame kritika no akuza prezidenti Horta nian desizaun ilegal ho inkonstitusional, maibe balu, direita ou indireitamente, fanu mós militantes sira hodi halo violensia.


Enkuantu iha Israel, partidu Kadima ne’ebé nu’udar partidu “mais votadu” i sai opozisaun simu ho laran tomak desizaun prezidenti Shimon Peres nian ne’ebé hatudu partidu Likud, segundu vensedor hodi forma Governu koligasaun ida. Sira la hasai, nem unika lia-fuan hodi dehan desizaun Peres nian ilegal ho inkonstitusional. La halo ameasa ruma atu lori prezidenti Shimon Peres ba Tribunal, la halo ameasa ruma atu la koopera ho Governu koligasaun Likud nian, la ameasa abandona Parlamentu, la ameasa halo “marcha da paz” hodi hamonu Governu maibe sira prefere sai opozisaun ida forte, responsavel ho konstrutiva. Kadima simu ho laran tomak desizaun Shimon Peres nian tanba sira hatene desizaun ne’e iha baze legal ho konstitusional tuir sistema reprezentasaun proporsional nian. Preszidente Kadima, Tzipi Livni garante ba Netanyahu sira sei halo opozisaun ida ho responsabilidade tomak: "We will be a responsible opposition", dehan Livni (Sydney Morning Herald, 27/02/09). Lia-fuan hanesan ne’e, ita nunka rona hosi lideransa Fretilin ruma nia ibun. Buat ne’ebé ita rona mak ameasas oioin atu evita AMP labele forma Governu hanesan Mari Alkatiri dehan: Se ita la hatene halo leitura [Fretilin manan eleisoens] i tenta ho kustu hothotu dudu sees partidu mais votadu, entaun la sei kria paz iha rai ida ne’e” (Lusa, 06/07/07). Liu hosi AFP, 06.08.09, Alkatiri kritika no ameasa nafatin AMP: Governu [AMP] ne’e “kompletamente ilegal no kontra ita nia Konstituisaun”. “Nune’e Governu ne’e la sei konta ho kooperasaun Fretilin nian tanba ne’e Governu ilegal ida (AFP, 06/08/07). Ikus liu Alkatiri ameasa ho abandona Parlamentu hodi dehan: "Governu Fretilin ida la sei hetan aprovasaun ninia programa iha Parlamentu [tanba Fretilin la hetan maioria iha Parlamentu]. Agora, Governu AMP nian la iha Parlamentu [tanba Fretilin sei abandona Parlamentu] hodi aprova programa" (Lusa, 02/08/07). Seluk ho ne’e, Fretilin la’os ameasa de’it ho la koopera ho Governu AMP nian, maibe ameasa atu lori prezidenti Republika ba iha Tribunal hanesan Lu-Olo dehan: Fretilin “la sei serbisu hamutuk ho Governu ida ne’ebé simu pose la tuir Konstituisaun rai ne’e nian i sei halo funu hasoru nian liu hosi dalan legais hadau poder nian” (Lusa, 06/08/07).


To’o ohin loron, kala, realiza de’it ameasa balu. AMP nia programa sempre hetan aprovasaun ho maioria absoluta. Fretilin la abandona Parlamentu i tuur nafatin iha nebé hodi kritika ho vota kontra, hodi fo legalidade ho lejitimidade ba programa AMP nian. Tanba iha regras ho jogos demokratikas nian, vota kontra la signifika sasan ne’e ilegal, maibe signifika la aseita ou la konkorda. Tanba iha ne’e interese politika mak joga, la’os problema legalidade ho lejitimidade. Ameasa atu lori prezidenti Horta ba Tribunal mós la realiza to’o ohin loron. Tanba sira hatene momós, la’os problema legalidade ka konstituisionalidade mak sai “causa”, maibe problema politika hakarak kaer ukun ho sai PM mak hanesan “causa”. Tan ne’e, besik tinan rua ona, la brani nafatin hakat ba Tribunal hodi halo keisa, maibe uza fali hodi halo politika iha dalan, hodi lohi militantes ho simpatizantes ho objektivu hodi hatun Governu hodi sira bele kaer fali ukun. Fretilin hakarak halo justisa liu hosi “marcha da paz”, la’os liu hosi Tribunal, tanba sira hatene momoos sira la iha razaun.


Ameasa balu, kala, realiza duni, hanesan provoka violensia ho sunu uma iha fatin balu iha distritus Dili, Baukau, Vikeke ho Lautem hodi justifika la iha paz iha Timor hanesan Alkatiri temi iha leten. Nune’e mós la koopera ho Governu AMP hanesan vota kontra tomak kualker proposta Governu nian, mezmu ke programa sira ne’e balu di’ak, i la mósu iha loron tomada de posse IV Governu Konstitusional nian.


Maski Fretilin to’o ohin loron afirma nafatin katak Governu AMP ilegal, maibe mundu tomak, liu hosi ONU, sauda desizaun Horta nian hodi nomeia Xanana ba PM i rekoñese internasionalmente Governu AMP nian.


Ema sira independente ou aliadu Fretilin nian, ne’ebé iha koñesimentu di’ak kona-ba Konstituisaun RDTL, mós fo hanoin la hanesan ho Fretilin. Hanesan mós Prof. Pedro Bacelar de Vasconcelos ho Prof. Damien Kingsbury koalia iha leten, prezidenti Tribunal de Recursos, Claudio Ximenes ho deputadu hosi partidu KOTA, Manuel Tilman, mai reforsa tan de’it katak Fretilin la iha razaun kuandu kestiona inkonstitusionalidade aliansa ida forma depoisde eleisoens. Iha reuniaun ida Claudio Ximenes ho kuadros Timor oan iha Lisboa, nebe deputadu Manuel Tilman, prezidenti partidu KOTA, aliado Fretilin nian, partisipa hotu, hatan ba pergunta ida hosi partisipante reuniaun ida kona-ba Governu AMP legal ka ilegal, Cláudio Ximenes lakohi hatan direitamente: “La’os nia mak hatan ou ko’alia kona-ba kestaun ne’e, hosik ba politikus sira mak hatan” (Timor Lorosae Nação, 15/05/08). Iha ne’e Claudio lakohi hatan direitamente, maibe iha 2007, depoisde interpretasaun polemika kona-ba inkosntitusionalidade aliansa ida forma depoisde eleisoens, Claudio eksplika ba Jornal Expresso katak “Konstituisaun Timor nian simu juridikamente aliansas sira ne’ebé halo depoisde eleisaun. Buat ne’ebé agora iha jogo la’os kestaun juridika, maibe kestaun politik” (Fórum Haksesuk, 15/07/2007). Maski Cláudio lakohi hatan direitamente iha reuniaun ne’e, maibe deputadu Manuel Tilman, nu’udar plitiku, simu dezafiu Cláudio Ximenes nian hodi hatan nune’e: "Governu ida ne’e [AMP] mak mais korrektu possível, maibe se monu provoka evolusaun diabolika ida iha panorama politika aktual … interpretasaun polemika kona-ba inkonstitusionalidade hanesan serve ba konsumu internu [Fretilin nian] ho ambisaun grupus [Maputo] ho partidus balu [Fretilin] ne’ebé haharak poder” (Fórum Haksesuk, 15/05/08). Iha fali fatin seluk, iha debate ida organiza hosi estudantes Timor oan sira iha Coimbra, Tilman ko’alia klaru liu tan i rekoñese Governu AMP: "Maski iha opozisaun, Governu [AMP] ida ne’e ha’u nian Governu tanba iha ona problemas aat tebtebes depoisde ukun an. Ita iha sorti hodi kaer metin buat ne’ebé importante liu iha ita nian istoria “ita nian soberania” (Fórum Haksesuk, 15/05/08).


Manuel Tilman hanesan mós Cláudio Ximenes, hasai kursu direitu iha Portugal, neduni, nia hatene oin-sa sistema “reprezentasaun proporsional” ida funsiona iha Portugal nune’e mós iha fatin seluk, enkuantu Mari Alkatiri, hasai kursu direitu iha Mósambike, ne’eduni, ita la hatene, se nia hatene ou la hatene interpreta. Ou parese hanesan deputadu Manuel Tilman dehan iha leten, halo interpretasaun ida tuir sira nia gostu hodi serve ba konsumu internu hodi bele atinji sira nian ambisaun politika, hakarak kaer ukun.


Haree ba Manuel Tilman nia afirmasaun iha leten, hatudu momós Fretilin la iha razaun. Afirmasaun Manuel Tilman nian hanesan forma de rekoñesimentu ida ba “existência” Governu Xanana nian i hanesan golpe ida ba ninia aliadu Fretilin. Ikus liu, AD KOTA/PPT ne’ebé sempre apoia Fretilin mós hatudu hadok an oituan hosi Fretilin. Iha aprezentasaun OGE 2009, deputadu Jacob Xavier, hosi PPT, ne’ebé halo parte AD, vota a favor ba Orsamentu ne’ebé Xanana aprezenta. Iha 2007, AD KOTA/PPT vota hamutuk ho nia aliadu Fretilin kontra bloku AMP ho sira seluk. Enkuantu Manuel Tilman nia voto la hatene, tanba nia la tuir votasaun OGE 2009. Interesante mós deputada Fretilin ida, Cipriana Pereira, la vota kontra OGE 2009, maibe hola pozisaun abstein (Fórum Haksesuk, 30/01/09). Hosi buat hirak ne’e, ita bele nota katak, estratejia lideransa Fretilin nian atu manipula militantes sira hodi dehan AMP ilegal ho inkonstitusional hahu naksobu dadaun ona. Militantes sira hahu konsiente katak, lideransa partidu nian mak manipula rasik sira ba intereses pesoais lideransa balu nian.


Tuir Sun Tzu, estratega militar ida hosi China, nia dehan iha kualker funu presiza bosok ka fo informasaun falsu ba ita nia inimigu hodi sira hakat sala. Kuandu ita nia inimigu halo sala hanesan vantajem ou vitoria relativa ida mai ita (Sun Tzu, A Arte de Guerra, Portugal, 4ª ed., Mem Martins, Europa-America, 2002: 14.) Iha politika, kualker sala boot ka ki’ik ida ne’ebé ita nia adversariu halo, ne’e hanesan kreditu politiku ida mai ita. Iha Fretilin oin seluk, lideransa Fretilin mak konsientemente bosok ho fo fali informasaun falsu ba ninia militantes sira, hanesan dehan desizaun prezidenti Horta nian hatudu AMP forma Governu ne’e ilegal ho inkonstitusional.


Kompara fali eleisoens lejislativas ho “futu manu” (sistema maioritário) nian hanesan loos kari rai-rahun ba militantes sira FRETILIN nia matan hodi labele haree hetan buat ne’ebe loos. Haluha tiha katak, sistema “maioritário” ne’ebé hanesan ho jogo “futu manu”, la’os uza iha eleisoens lejislativas, maibe iha eleisoens prezidensiais. Ho bosok no fo informasaun falsu ba militantes sira hodi dudu ba oin kontra no hatun Governu AMP nian. Maibe estratejia ne’e dudu mós militante sira ba halo sala, halo violensia ho komete krimi, hanesan sunu uma ho hakanek ema seluk, estraga rasik mós imajem FRETILIN nian.


Se mak sei manan ho estratejia lideransa Fretilin nian? Klaru partidu sira seluk hanesan adversariu Fretilin nian mak manan, tanba Fretilin naran aat i lakon kredibilidade iha povu nia matan, mak sira la sei hili tan Fretilin, tanba Fretilin konotadu ona ho violensia i ninia lideransa manipulador ho bosokten. Ne’e hanesan mós kampañe gratis ida ba adversariu politiku Fretilin nian. Lideransa Fretilin to’o agora, seidauk konsiente nafatin ba sala boot ne’ebé sira halo. Kontinua fo nafatin informasaun falsu ba militantes sira hodi dudu sira tuir “marcha da paz” ne’ebé sei iha ajenda ka planu Fretilin nian. “Marcha” ne’ebé ninia objektivu loloos la’os buka paz, maibe buka doko ho hamonu Governu hodi hadau hikas poder ne’ebé lakon hosi sira nia liman.


Karik lideransa Fretilin hanoin di’ak duni ba povu i hanoin eduka militantes Fretilin sira hodi halo opozisaun ida responsavel ho konstrutiva, tuir lolos sira eksplika lolos ba militantes sira katak, tuir sistema “reprezentasaun proporsional”, Fretilin labele ukun tanba la hetan maioria iha Parlamentu, la’os ba bosok fali militantes sira hodi dehan buat legal ho konstitusional sai fali ilegal ho inkonstitusional. La’os ba lohi fali militante sira hodi kompara fali eleisoens lejislativas ho “futu manu“, buat ida ne’ebé labele kompara nian. Parese ida ne’e mak primeira vez iha mundu, lideransa partidu nian bosok, lohi, manipula no fornese fali informasaun falsu ba ninia militante sira hodi oho ninia partidu rasik.


Partidu vensedor eleisoens la forma Governu i sai opozisaun hanesan buat normal iha rai sira kaer sistema “reprezentasaun proporsional” ou demokrasia parlamentar. Partidu ki’ik ka sira ne’ebé la’os “mais votadu” mós bele hetan maioria iha Parlamentu kuandu sira forma koligasaun ida hamutuk i bele forma Governu forte ho estavel ida. Hanesan daudaun partido ki’ik sira Likud, Yisrael Beiteinu, Shas, Judaizmu Unidu da Torah, Uniaun Nasional ho Habayit Hayehudi, forma Governu iha Israel ou CNRT hamutuk ho ASDT-PSD ho PD forma Governu iha TL.


Besik tinan rua ona, tempu ida naruk tebes ba ema jenius sira iha Fretilin, bele hadi’a nia sala, sala ne’ebé halo interpretasaun kle’uk ba artigu 106º kona-ba “aliança ho maioria parlamentar”. Tempu ona rekoñese desizaun Horta nian hatudu AMP forma Governu la kontra Konstituisaun.


Ho eleisoens lejislativas Israel nian bele mós loke lideransa Fretilin nia matan, liliu sira ne’ebé hasai kursu iha direito, hanesan Mari Alkatiri, José Texeira ho sira seluk, hodi persebe di’ak liu tan katak, aliansa ne’ebé forma antes ho depois eleisoens mesak legal hotu, i sistema “reprezentasaun proporsional” mós loke dalan ba partidu “menos votadu” sira hodi forma Governu liu hosi koligasoens ne’ebé hetan maioria iha Parlamentu. Xave atu forma Governu ida forte ho estavel iha ida de’it, mak se mak iha maioria iha Parlamentu. Maioria ne’e bele hetan hosi partidu ida manan eleisoens ho maioria absoluta ou hosi aliasa ne’ebé hetan maioria iha Parlamentu. CNRT, ASDT-PSD, PD i ikus mais UNDERTIM tama tan, sira hetan maioria iha Parlamentu ho deputadus hamutuk na’in 39, iha ne’ebé garante Governu forte ho estavel ida.


Partidu “mais votadu” sai opozisaun hanesan buat baibain ida. Bele haree, Kadima ne’ebé kaer Governu iha Israel, no mós nu’udar “partidu mais votadu”, simu ho liman rua pasa ba opozisaun i simu Governu Netanyahu nian ho legitimidade tomak. Ita hein lideransa Fretilin bele aprende buat ruma hosi partidu Kadima ho señora Tzipi Livni ne’ebé hatene halo politika iha rai demokratiku ho sivilizadu ida.



*Ex-Coordenador Pedagógico iha Centro Nacional de Emprego e Formação Profissional - Tibar



[1] Ikus mai, liu tiha fulan hira, Trabalhista aseita halo parte Governu Netanyahu nian, iha ne’ebé Ehud Barak nomeadu ba Ministro Defeza.

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.