VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090129

Mari Alkatiri no Lei Pensaun Vitalício

Husi *Antonio Ramos Naikoli

Iha debate OGE-2009 mosu fali iha media no debate plenariu konaba Subsídios ba eis-titulares sira. Foin tama ba loron ida iha debate jeneralidade OGE-2009 STL hatun noticias konaba “Mari Alkatiri husu ismolza ba Governu AMP (STL, 15/01)”.

Iha segunda feira (26/01) husi bankada PUN hato´o proposta ida atu diskuti konaba «Carta Mari Alkatiri nian ba Ministério das Finanças». Hatan ba PUN, husi bankada Mari Alkatiri/Fretilin sai hodi defende ba sira nia Sekretariu Jeral no eis-PM. Iha ne´e hatudu katak husi partidus rua PUN ho Fretilin foti issu no ninia relasaun ho Pensaun Vitalício (PV) nebe ninia ligasaun direkta ho personalidade central maka Mari Alkatiri.

Personaliza Fretilin ho Mari Alkatiri:

Fretilin husi nia moris nudar movimentu ba Libertasaun Nasional sempre identifika-an ho povo ka ho slogan sira hanesan «Fretilin mak Povo no Povo mak Fretilin». Maibe oras ne´e slogan hatun liu fali ba «Fretilin maka Mari Alkatiri no Mari Alkatiri maka Fretilin». Mari Alkatiri konsegue transforma ninia hanoin ne´e ba partidu Fretilin katak “nia maka importante iha Fretilin”. Hanoin ida ne´e bele sai hanesan «perigo ida ba Fretilin rasik», tamba iha Fretilin so Mari Alkatiri deit ho grupo oan nebe haleu nia maka decide no determina futuro Partidu Fretilin nian. Se instituisionaliza tiha Mari Alkatiri maka Fretilin no Fretilin maka Mari Alkatiri, ne´e bele sai «perigo no ameaça» maka ne´e: Se Mari Alkatiri forte Fretilin forte, se Mari Alkatiri monu Fretilin mos monu.

PV hanoin ba sira nia An:

Lei PV ne´e maka sai hanesan base Legal ka fo kobertura legal ba Mari Alkatiri nudar eis-titular hodi husu ba Governu atu kumpri ninia dever hodi fó ba sira saída maka sira merece hetan. Maibe iha ne´e hakarak hatene tan saida maka mosu Lei PV ho ninia finalidade ne´e saída?

Lei PV Mari Alkatiri ho ninia grupo maka ninia kakutak no hanoin ba ida ne´e. Iha ne´e sira nebe uluk vota ba Lei PV ne´e hanoin deit ba sira nia-an no la hanoin ba povu sira nebe maka hili ka vota sira hodi ba tuur iha Uma Fukun ka Parlamentu Nasional (PN). Hananu iha diskursu ho refraun katak «Povo Maubere» maibe waihira halo, hanoin hodi hakerek Lei PV laos tamba Povo Maubere maibe tamba sira nia-an rasik. Karta Mari Alkatiri nudar eis-titular ba Ministério das Finanças obriga Governu atu interpreta no aplika Lei PV, nebe maka sai hanesan centru ba polemika iha haksesuk malu ba OGE-2009.

Se tuir Mari Alkatiri ninia karta dehan atu interpreta no aplika Lei, nusa maka bankada Mari Alkatiri/Fretilin iha Parlamentu Nasional (PN) kestiona fali ida ne´e? Ne´e kontraria fali mensagem ka lia menon nebe maka eis-PM no Sekretariu Jeral Fretilin hakarak hatudu iha ninia karta, tulun ba Governu no cidadaun tomak atu respeita no aplika Lei. Problema ba Bankada Mari Alkatiri/Fretilin maka ne´e: "Mari Alkatiri maka Fretilin no Fretilin maka Mari Alkatiri”. Se maka kontra Mari Alkatiri no divulga dokumentus konaba Mari Alkatiri, ne´e kontra Fretilin tamba sira personaliza tiha Mari Alkatiri hanesan Fretilin, se maka kontra Mari Alkatiri ne´e kontra Fretilin.

Lei ida molok atu tama ba vigor ka atu aplika buka iha buat rua (2): Ida, ninia validasaun no seluk ninia aceitasaun. Hanoin ba ida uluk, Lei nebe legislador sira halo ne´e validu duni ka lae, wainhira vale duni hafoin bele aplika. Interpretasaun seluk, Lei nebe atu aplika iha aceitasaun iha sociedade ka lae? Ida ikus ne´e, molok haksesuk malu konaba Lei PV ne´e Sociedade Civil rasik kontra ba Lei ida ne´e, ”tamba konsidera: 1) Lei nebe Koruptus, hanoin ba sira nia-an no sira nia futuro; 2) Lei nebe fó deit beneficiu ba elites politikus oan balun tamba Lei PV ne´e kria hela «Injustisa Social Bo´ot» iha ita nia sociedade rasik”. Mensaagem pedagógica mak ne´e: hanorin ema (ex-titulares) sai baruk ten, seidauk Ferik-katuas, la servisu ona, hanoin no hein deit simu pensaun vitalicia.


Se Sociedade Civil la simu (la aceita) no Lei nebe emar kontra barak, diak liu Lei PV ka artigo 18 Lei 07/2007, tuir lolos revoga Lei ida ne´e. Iha ona deputadus hamutuk tolu nulu ho resin (30 e tal) maka assina ona karta hato´o ba Meja Parlamentu Nasional (PN) atu halo diskusaun ba revoga Lei Nº.7/2007. Diak liu depois OGE-2009, PN no liliu AMP buka retoma ona diskusaun hodi revoga ba Lei No.7/2007. Tamba interpretasaun ba artigo 18 no Lei Nº.7/2007, maka sai hanesan base Legal ba bankada Mari Alkatiri/Fretilin hodi dogmatiza no fó hanesan razaun ba Mari Alkatiri hodi sani ka le Lei tuir ninia hare!

*Timor Oan hela iha Same/Dili, Timor-Leste!

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.