VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20090127

IMPLEMENTASAUN LEI PENSAUN VITALISIA HANESAN INSULTA POVO, IMORAL NO ABUZA BA POVO NEBEE TERUS, SUSAR NO KIAK TANBA FUNU TO'O OHIN LORON

Introspeksaun no Kritika
.
Victor Tavares*

Lia-fuan hahu:

Ita hateke uitoan ba ita nian historia, atu ita bele koalia tuir loloos kona ba funu ba Ukun Rasik-an iha Timor-Leste hahu iha tinan 1975, maka loron 7 fulan Dezembru 1975, loron ne’ebe povo Maubere hahu fakar matan-been, fakar ran, lakon nian oan sira no lakon riku soin. Povo Maubere ho Buibere nian matan been suli, ran namlele namkari iha rai leten suli ba tasi, no lakon buat hotu la’os tanba hetan dezastre natural maibe tanba ema seluk nian hahalok. Rejime militar ditador Soeharto, nebee hetan tulun moral no material militar hosi nian belun diak sira iha Amerika no hosi Australia hodi invade Rain Sagrado Timor-Leste. Hahu operasaun militar ho sistematika nebee ho karakter hanesan atu hamoos (elimina) fizikamente povo Timor ho nian kultura. Iha loron hirak ba dala uluk deit (primeiros dias) Povo Maubere lakon nian oan sira liu 200.000 (rihun rua resin). Ita hateke ba kotuk ita sinti iha ita nian memoria tinan 1975 hanesan foin tinan kotuk, povo Maubere ho Buibere nian hakilar halerik, labarik inosentes nian tanis no hakfodak ho situasaun, kilat ki’ik no boot nian tarutu, kanhoins ho morteirus tiru hosi tasi, hosi rai no hosi aviaun mosu iha ita nian memoria hanesan akontesimentu iha tinan kotuk. Iha nee autor la’os atu hanorin historia ba ema ruma, basaa, autor konsiente katak iha ema seluk hatene liu no bele konta historia funu nian nebee loos liu. Tanba, koalia kona ba funu, se ita konta historia la tuir realidade maka ita hanesan konta buat nebee ita rasik la hatene ka ladun hatene ba ema seluk nebee hatene liu historia kona ba funu. Koalia kona ba historia funu, se ita la fo ita nian konsiderasaun ba aktores funu na’in sira hanesan isin lolon hosi funu nee rasik, haluha ema sira nebee mate, haluha povo mate restu nebee sei terus to’o ohin loron, maka ita la seluk la leet ho ema ida nebee folin la iha, ema ida nebee la iha neon no la iha moral.
.
Timor-Leste hetan Ukun-an iha loron 30 fulan Agosto 1999 no hetan rekonyesimentu hosi Komunidade Internasional nudar Nasaun Soberano iha loron 20 fulan Maio tinan 2002.

Lia-fuan isin:

Tanba historia no tanba respeita valores historikus, Povo Timor-Leste kesi nian neon no fiar ba partido FRETILIN iha eleisoins ba Assembleia Konstituinte (AC), hodi nunee partido historiku nee hakerek Lei Ukun Fuan Inan (LUFI) ba Nasaun RDTL nian Konstituisaun (C-RDTL). Tanba, haree hosi historia Ukun-an, maka Povo Timor hatene selu ho nian konsiensia rekonhesimentu katak partido FRETILIN maka “bele” hatene liu determina Rain no Povo Timor nian futuro, hodi nunee bele realiza ideais nebee partido historiku nee defende durante funu iha tinan 20 resin (rua nulu resin) to’o Ukun-an, hodi nunee fo fiar ba FRETILIN atu hakerek Ukun Fuan Inan.

Nunee, partido FRETILIN nebee manan iha eleisaun ba Asembleia Konstituinte, tanba Povo kesi nian neon ho fiar ba partido nee, nian ema hahu kaer ukun (mandatário), iha nebee Sekretario Jeral partido FRETILIN hili nian-an (la tuir eleisaun) ba Primeiro-Ministro hodi hamosu I Governo (in)konstitusional iha 2002.
Tanba mos razaun historika no sadere ba valores historikus iha kotuk laran hanesan esponza mamar, Dr. Mari Alkatiri hahu manipula Povo Timor nebee iha biban neba seidauk toman ho sistema demokrasia, hodi transforma rezultadus iha eleisoins ba Asembleia Konstituinte sai I Governo Konstitusional.
.
Sekretario Jeral partido FRETILIN nee hahu kaer ukun ho ninian estilu rasik, hahu ho atitudes ka hahalok nebee iha realidade Povo Timor hakribi : hahalok hanesan loko-an (arrogância), goza no abuza ho poder, sinti-an kbiit na’in (prepotente), hahu ho nepotismu, anti-demokratiku no la kohi halo dialogo ho ema sira hosi partidos opozisaun.

Dr. Mari Alkatiri foin hahu deit kaer ukun, hatudu momoos katak nia (MA) la hatene (ignorante) kona ba realidade iha biban neba.
.
Partido FRETILIN, liu hosi nian Sekretario Jeral nebee kaer knaar nudar PM haruka nian ministra Estatal no Administrasaun Territorial Ana Pessoa ho sira seluk hahu hakerek lei no regulamento nebee regula sistema estado nian. Sira mesak mak hakerek halo lei oi-oin, la kohi simu hanoin hosi opozisaun tanba anti-dialogo no sst.

Atu hatudu-an ba Povo katak Dr. Mari Alkatiri PM kompetente no halo servisu makaas tebes, sira halo lei organika no regulamentu selu-seluk, nia (MA) hodi hateten ba opozisaun nebee foti lian hasoru, nunee: Ami mak halo buat hotu, opozisaun hein aproveita deit.

Los duni, governo iha biban nebaa mesak halo buat hotu nebee fo konsekuensia to’o ohin loron.

Konsekuensia hosi Dr. Mari Bim Amude Alkatiri nian estilu kaer ukun, foin fulan hirak liu deit iha 2003 hahu konflitu ho Igreja Katolika, tanba PM hakarak elimina Igreja Katolika nian tradisaun nebee abut metin iha Povo Timor nian leet, hodi fo ordem atu Doutrina Igreja Katolika nian nebee nem okupantes indonesios sira halakon ka muda, hakarak sai fakultativo (la’os obrigatorio), la hatene razaun rasional nee iha nebee. Karik PM iha biban nebaa hakarak atu hamihis no halakon hejemonia relijiaun Katolika iha Timor-Leste ? So nia (MA) mak hatene hatan. Maibe Dr. Mari Alkatiri la hanoin hetan katak hanorin doutrina relijiaun Katolika iha eskola iha Timor nee pratika nanis ona, hori otas, hori wa’in.

Durante okupasaun deit mos ema Indonesio sira fo liberdade hanorin doutrina kualker relijiaun iha eskola, menus doutrina komunismu. Ohin loron Dr. Mari atu hadia hikas hahalok sala no la diak mos la bele ona. Tanba errus hirak nebee Mari Alkatiri komete iha ukun-an ida nee nian laran sai tiha ona marka nebee susar atu halakon iha Timor oan ida-idak nian memoria. So bele lakon bainhira ema nee mate ka hetan moras ruma nebee afeta ema nee nian estado memoria.

Timor-Leste nian Ukun-an no hahu kaer knaar rasik foin halo tinan 6 (nen). Maibe tanba sa mak Timor-Leste to’o ona IV Governo Konstitusional?
.
Lia husu nee simples tebes, nunee hipotezes atu hatan mos fasil tebe-tebes. Karik governasaun hosi I, II, no III Governo Konstitusional iha lejislatura 2002/2007 (mandato ida) halo azneiras mak barak liu duke halo buat diak ruma.

De faktu governasau FRETILIN la’o la loos, tanba ema nebee sai PM iha I Governo Konstitusional hahu halo azneiras mak sira seluk tuir mos ra’ut hotu fo’er, nebee halo sira seluk mos kaer ukun la ho konsentrasaun ka konsentrasaun ba fali atura ema ida nebee halo azneiras.
Iha kazu ida nee, Dr. Mari Alkatiri ses hosi autor nian observasaun no hakerek ida nee la hetan, tanba faktus mak tenik ba ninian an rasik.
.
Iha Junho 2006, Povo dada tapete mean nebee nahe iha PM nian kadeira okos, nunee Dr. Mari Alkatiri monu tidin kidun iha rai. Monu hosi poder la’os tanba ema ruma nian sala maibe tanba ninian sala rasik, ninian hahalok nebee povo hakribi. Sala ki’ik nebee Mari Alkatiri halo bainhira to’o poder: arrogansia, nepotismu, prepotente, vaidade ho poder, anti demokratiku, uza instituisaun FDTL ba FRETILIN nian intereses.
.
Maibe sala boot (pecado mortal) nebee hakotu nian vaidade ho poder maka nia (MA) insulta ex-kombatentes sira nebee reivindika sira nian direitu inviolvel tuir Konstituisaun RDTL Artigo 11º nº 1, 2, 3 no 4, nebee proprio Dr. Mari Alkatiri rasik hakerek, defende hodi hetan poder nudar Primeiro-Ministro depois de Timor-Leste hetan ukun-an.

Iha biban nebaa karik Dr. Mari Alkatiri nian poder halo nian lanu hodi nunee ho atitude imoral bolu ex-kombatentes sira foer no fuk naruk la fase, konsidera povo hamlaha hanesan ho fahi krekas.

Ne’eduni, Mari Alkatiri nian monu hosi poder la’os tanba ema seluk mak halo nian monu maibe nia rasik mak ke’e rai kuak ba nian an ho atitudes moralmente deploráveis.
.
Timor-Leste Ukun-an foin tinan 6 (nen), Institusoins Estadu nian hamerik no funsiona ona nunee mos lei no autoridades kompetentes sira hala’o nian knaar, iha ona funsionarius publikus nebee okupa fatin iha departamentos ka sektor oi-oin, iha governo hala’o knaar, iha programas no planus ba dezenvolvimento, iha OE atu bele hala’o planus ka programas etc.etc.

Maibe buat ida mak nem Mari Alkatiri ex-PM nem se se hatene, maka kona ba bainhira maka Povo terus na’in sira moris ho kondigna.
.
Autores funu na’in sira, antigus lideres politikus sira, lideres politikus aktuais sira, partidos politikus hotu, aktivistas ONGs sira, akademikus no intelektuais no Povo Timor tomak nebee partisipa direktu ka indirektu iha funu ba Ukun-an, tuir hakerek na’in nian hanoin, katak nem ema ida hanoin ba nia an atu loron ida moris ho kondigna hanesan obrjektivu ida hodi partisipa iha funu.

Tanba funu ba ukun-an la’os buka atu fo benefisiu ba ema ida-idak ka lider ida-idak, hodi lider nee moris ho vida kondigna. Basaa, obejktivu Sagradu Funu ba Ukun-an iha rua deit, maka Libertasaun da Pátria no Libertasaun do Povo. Pátria ita liberta tiha ona, maibe nem ema ida hatene bain-hira loos bele liberta Povo terus na’in sira.

Faktus mos hatudu mai ita hotu katak, atu haree objektivamente kona ba kontribuisaun nebee ita hotu fo desde funu hasoru okupasaun to’o ukun-an no to’o ohin loron, tuir hakerek na’in nian haree ba ema balun nebee ohin loron reklama buat oi-oin ba nian an maibe, la proporsiona ka la korresponde liu ho nian kontribuisaun.

Iha tinan kotuk, ex-PM Dr. Mari Alkatiri hahu hakerek surat ba IV Governo Konstitusional, evoka Lei 7/2007, 25 de Julho no mos Decreto 2/2007, 1/Agosto, hosi Governo (FRETILIN), kona ba Direito no Regalias iha Pensaun Vitalisia.

Atu esklarese loloos katak Lei no Decreto Governo FRETILIN nian iha leten mosu iha terminio mandato governasau FRETILIN, haree ba data iha leten (25 Julho no 1 de Agosto).

Hatudu iha realidade katak nia (MA) ho nian governo prepara Lei no Decreta iha biban nebee FRETILIN remata mandato. Atu hatene kazu ida nee la presiza hasai kursu direitu (hukum maka bele haree situasaun ida nee, katak Dr. Mari Alkatiri hamosu Lei Pensaun Vitalisia la’os atu demokratiza sistema maibe hamosu Lei Pensaun Vitalisia ba ninian an rasik.

Basaa, hakerek na’in nian konsiderasaun nee bazeia ba realidade, realidade hatudu ba ita hotu katak Dr. Mari Alkatiri ho nian governo hamosu lei (última da hora) atu mandato hotu, liu tinan ida ema selu-seluk nebee iha direito ho estatutu hanesan seidauk reklama maibe ex-PM reklama uluk-uluk ona ba Governo nebee lidera hosi PM Kay Rala Xanana Gusmão, atu kumpri Lei no Decreto Mari Alkatiri nian governo prepara.

Haree ba ex.-PM Mari Bim Amude Alkatiri nian dokumentu nebee nia prepara iha fulan Agosto tinan 2008, hodi entrega ba Governo AMP liu hosi Ministério Finansas nian, konfirma loloos ema barak nian hanoin, inklui hakerek na’in rasik nian hanoin kona motivu no objektivu hosi Lei Pensaun Vitalisia nebee Governo FRETILIN hamosu. Uluk iha tinan 2006, bainhira governo hamosu Lei Pensaun Vitalisia, hahu biban neba kedan hakerek na'in kontra.

Haree ba dokumentos nebee Dr. Mari Alkatiri, aktual Sekretario Jeral Fretilin nian hakerek no asina hodi hato’o ba Ministra Finansas nian iha tinan kotuk (2008) nian laran, konfirma katak AFINAL governo Fretilin hamosu Lei ba Pensaun Vitalisia hanesan prepara kulsaun ho sumasu mamar ba sira nian-an.
.
Loloos deit, la falha!

Konteudu iha ex-PM Mari Alkatiri nian dokumento la’os buat seluk, maibe Dr. Mari Alkatiri sisi ba Governo AMP nudar responsável ba Estado RDTL atu Ministra Finansas nian aplika lalais Artigus hirak iha Lei Pensaun Vitalisia nebee Mari Alkatiri ho nian governo prepara iha 2007.

Hakerek na’in la fiar bainhira le Mari Alkatiri nian dokumento, la’os inventa lia maibe realmente halo isin fulun hamerik!
.
Basaa, hakerek na’in nunka imajina katak to’o biban ida líder ruma bele hato’o ninian reklamasoins hanesan iha Dr. Mari nian dokumento nee.
Iha dokumento nee ex-PM sisi buat hotu ba estado, desde atu selu ema ba:
.
1) Hamoos uma-laran no trata roupa

2) Seguransa privadu permanente (2),

3) Seguransa permanente hein uma nian ,

4) Eskritorio ka kantor (1)

5) Komputador ho internet,

6) Telemovel ka mobile (2),

7) Assessor(a) (1)

8) Sekretario(a) (1),

9) Kareta foun marka Toyota Prado 4x4 Diesel ka Toyota Land Criser 4x4 Diesel (1)

10) Atu selu eletrisidade, bee no gazolina litro 150 loron ida ba kareta loron-loron.

11) Atu sai ba rai li’ur (estranjeiru) estado tenke selu aviaun ba ex-PM ho ninian familia sira nebee akompanha nia.

12) Estado tenke selu seguransa na’in 2 (rua) atu akompanha nia durante iha li’ur, estado tenke selu hotel to’o fila ba Timor.

13) Estado tenke trata passaporte diplomatiku ho estatuto VIPs ba ex-PM ho nian familia, hodi garante liberdade transito nebee ex-PM iha direitu atu goza tinan-tinan tuir lei haruka.

14) Estado tenke selu kareta foun hosi rai liur nebee ex-PM iha direitu atu hatama ba Timor kareta ida kada tinan 5 (lima) maibe la bele selu imposto ba importasaun nee.

15). Atu desloka iha rain laran, ba distrito hirak estado tenke selu ex-PM nian guarda konstas, selu gazolina ho buat sst. neebe estado tenke suporta hotu ba ex-PM Dr. Mari Bim Amude Alkatiri, ho programas missões oficiais tuir mai:
.
1) Kada fulan ida passa loron 15 iha distrito.
2) Kada fulan 2 ka 3 ex-PM ba passa loron 15 iha estranjeiru.
Ita nem ida hatene Missão oficiais iha distrito no iha estranjeiru oin sa se la’os ona ezekutivu ka PM aktivu ?

16). Estado tenke hasai osan ba ex-PM nian residensia kondigna.
.
Buat hirak nee hotu, ex-PM reklama ba Governo AMP ho forsa Lei 7/2007 data 25 de Julho. Decreto do Governo 2/2007, data 2 de Agosto.

Espetakulu no kapaz tebe-tebes sai PM ka PR ka Presidente PN !!!!

Iha Dr. Mari nian dokumento nebee hato’o ba Senhora Ministra Finansas nian Drª Emília Pires iha mos planta uma nian ba ex-PM ho kontas kompleto. Maibe mos faktura selu bee, ahi nian nebee hakerek na'in la sita iha nee tanba lista naruk ida nebee Governo tenke reembolsa.

Documento nee infelizmente Povo maioria la hetan ka la hatene saida mak ex-PM husu ba nian an, tanba alem de povo le la hatene, povo imposivel atu hetan dokumento nee. Maibe dokumentu nee bele dehan katak preparadu furak tebe-tebes, sistematiku, estruturado no detalhado.

Haree hosi dokumento nee nian isin (corpo) dokumento nee kapaz tebe-tebes, maibe hateke ba laran (conteúdo) halo ita nian laran triste tebe-tebes. Triste tanba ejizensias ka sisi nebee iha dokumento nee hanesan fali ema trabalhador hosi empreza empreiteiro nian ruma mak mai husu osan nebee estado RDTL deve ba nia. Hanesan loloos badaen pedreiro ka tukang batu sira sisi sira nian patraun tanba patraun deve sira nian osan.

Ex-PM Mari Alkatiri hato’o dokumento nee ba governo ho urgente, reklama atu governo selu lalais osan no regalias selu-seluk nebee nia (MA) rasik ho nian governo defini iha Lei Pensaun Vitalisia nebee sira hamosu. Maibe haree ba realidade afinal hakerek na’in ka karik ema seluk mos laran susar bainhira haree dokumento nee.

Laran susar tanba, foin ukun-an tinan 6, seidauk halo buat ida atu Rain Timor hakat ba oin, dezenvolvimento seidauk la’o ba oin, povo sei kiak, terus no susar ate ba nesesidades primarias, falta ai-han, moras oi-oin, povo moris seidauk tuir dignidade nudar ema hanesan rain seluk nian ema, maibe ex-PM Mari Alkatiri, nebee foin kaer ukun tinan 4 reklama ona ba estado atu Dr. Mari Alkatiri moris ho kondigna (ninian lia-fuan). Ainda mais, Dr. Mari Alkatiri seidauk reforma. Tanba, tuir hakerek na'in nian hatene katak Pensaun Vitalisia so benefisia depois de reforma. Se iha lei ruma la defini nunee maka lei nee nian objektivu atu fo proteksaun ba pratika fraude publiku nian osan.

Iha nee mosu lia husu nebee ema politikus sira, liu-liu ex-titulares kargus elevadus sira presiza hatan ho honestidade katak:

1) Afinal funu ba Ukun-an atu tau uluk intereses partikular mak uluk ka interesses nasionais, iha Ukun-an nian laran?
2) Afinal Governo halo Lei no dekreta Lei, atu Lei nee bele moris ho klamar Kondigna nudar forsa Primadu Konstitusaun RDTL nian ka Governo hamosu lei atu ex-titulares sira atu sira mak moris Kondigna depois de sira la okupa ona kargus ?

Basaa, aplikasaun Lei no Decreto Pensaun Vitalisia la hatudu transparensia no rigor, imoral no hanesan insultu ida ba Povo Timor nebee oras nee dadaun sei kiak, susar no terus nian laran !

Tanba sa mak iha lei pensaun vitalisia ejiste mos kona ba estado atu suporta ex-titular kargu publiku ho ninian familia, ho servisu no regalias hirak nebee hanesan fali sei aktivu ? Hanesan ba pasiar iha rai li’ur tenke estado mak selu avião ka trasporte, estado tenke selu seguransa na’in akompanha ba li’ur, pasiar iha rai liur tinan-tinan. Depois deslokasaun, alojamento, ho akomodasaun selu-seluk mos tenke estado mak suporta hotu.

Tanba sa? Tanba durante tinan 4 (hat) kaer kargu nudar PM?
Verdadeiramente ridiculo!
.
Tanba sa mak ema ida la hala’o ona funsaun ka hala’o deit funsaun efektiva tinan rua deit tenke sustenta nia ho nian familia durante moris tomak no sustenta nia ho sasan luxu ?
.
Hakerek na'in hatene katak Lei Pensaun Vitalisia nebee PN hato’o ba PR iha biban nebaa maibe Presidente la promulga tanba veta. Maibe iha final de mandato governo Fretilin apresenta fila-fali tanba hatene katak PR obrigadu promulga tanba la bele veta dala rua.

Kontas:
.
Hanesan FH hatudu ona iha edisun liu ba kona ba kustus nebee Estado sei suporta ba ex-PM nian necessidades privadas, ohin hato’o tan volume despesa nebee Ministra das Finanças sei halo hanesan tuir mai nee ba:

1) Ex-PM nian residensia Kondigna: 340.544,28 USD
2) Seguransa Privadu permanente 850.000 USD/mês (fulan 1):

850.000 x 12 (tinan 1) = 10.200.000 USD

10.200.000 USD x 60 (tinan 5) = 612.000.000 USD

Kokluzaun:

1) Governo AMP prepara osan para bele sustenta ex-Titular kargus publikus selu-seluk, tanba durante mandato nian laran to’o 2012, osan tokon ba tokon sei sai ba kobertura “ex” sira nian dignidade enkuantu povo terus.
.
2) PN revoga ka muda lalais Lei Pensaun Vitalisia hodi evita protestu jeneralizadu kona ba aplikasaun vergonhoza lei ida nee.

Editor*

1 comentário:

  1. Olá editor FH,
    Husu favor hatama lai hau nian comment nee iha artigo ida editor FH Victor Tavares nia. Hau subscreve comment iha post comment Fh maibe la consegue nemak hau haruka tuir FH nia mail.

    obrigado wa'in !

    Raul Casanova


    Claramente Alkatiri halo buat hirak ne'e ba nia an rasik, la'os ba povo. Se Governo Actual fo osan USD$4.500.00 hodi hadi'a nia uma tanba krizi 2006 nebe Alkatiri rasik mak hamosu, nia tebe rai los, agora nia mak husu fali osan USD$300.000. 00 e tal mil hodi hadia nia, claramente, nia hakarak moris iha lalehan e husik povo moris iha terus laran nafatin.

    Osan nebe Alkatiri husu hodi hadia nia uma ho selu buat seluseluk ne karik fo ba povo, bele hadia ema atus to'o rihun nia vida. Maibe Alkatiri hakarak nia mesak mak moris diak iha lalehan hodi ita hotu bele adora nian hanesan ninia liman ain sira agora adora hela nian . Se mak hatene, osan barabarak nebe nia husu ne parece fahe balu ba sira nebe adora nian.
    Hau hanoin los quando Alkatiri dehan ema Timor "fuk naruk la fase" no "fahi krekas". Los duni povo la iha osan hodi sosa sampo, sosa sabonete ho kateri, tanba osan Alkatiri foti hotu ba nian an ho fo ba nia familia ho nia kroni sira. Povo krekas hanesan fahi tanba osan atu sosa ai-han ho aimoruk la iha, tanba Alkatiri han tiha hotu osan sira ne liu husi dalan legal ka ilegal nian. Ilegal nian mak hanesan korrupsaun ho seluseluk tan e legal nian mak hanesan halo lei hodi beneficia an rasik hanesan agora dadaun nia husu osan hodi hadia uma, sosa kareta, pasiar ba estrangeiro e selu pessoal seluseluk tan.

    Se ita ema mak sei iha moe, ita la halo buat hirak ne, tanba ita goza iha ema seluk nebe terus dolar didiak ba ukun an nia leten. Alkatiri hakarak goza iha ema sira nebe TNI sira baku loron baku kalan e viola ninia familia sira nia leten. Alkatiri hakarak goza iha povo ki'ik sira nebe fo an tomak ba terus ho mate hodi liberta Timor nia letan.

    Pensaun Vitalicia ne'e tenki halo lakon. Se mak hakarak passiar ba estrangeiro, hasai nia osan mesak. Estado so selu ema nebe sai ba liur atu halo serbisu hanesan enviado especial ruma atu ba trata assunto politico ruma nebe iha relasaun ho Governo ho Estado. Estado labele selu osan ba ema nebe ba fase ropa foer iha liur, Estado labele selu osan ba ema nebe hakarak lori ninia famiia ba passiar e goza iha liur, enkuanto iha rai laran povo tomak sei moris iha terus ho mukit laran. Oi-sa mak Estado selu fali osan ba ex-titulares sira nia familia nebe akompanya iha viagem, enquanto ninia familia ne uluk la serbisu buat ida ba povo?

    Oinsa Estado atu sosa fali kareta prado ou landcruiser ba ema ida la serbisu efectivo, enquanto ba deputado sira nebe efectivo bainhira Estado hanoin sosa Pajero ba sira, Alkatiri ho nia kroni sira kontra los? Diak liu deputado sira activo Fretilin nian simu kareta Pagero hodi ba serbisu ba povo, tanba ema la simu kareta, imi mak la'o rai nafatin e Alkatiri husu sosa kareta Prado ou Landcruise ba nian an. Alkatiri lakohi atu simu kareta nebe PN ba deputados sira tanba nia hatene katak Estado sei sosa kareta prado ou landcruiser ba nian. Se deputado sira Fretilin nian lakohi simu kareta, entaun la'o rai ba, Alkatiri mak sei halai ho prado ou landcruiser e halo rai rahun sae imi nia leten e halo imi nia matan la mos hodi hare sasan ho diak.

    Alkatiri hakarak sosa kareta foun ba nian mesmo agora nia la serbisu efectivo, enkuantu membro Governo sira AMP nian, karik la'os hothotu, barak sei usa hela kareta sira nebe uluk membros Governo Alkatiri nian uza. Furak tebes Sr. Alkatiri hakarak buat foun ho luksu deit, maibe sira seluk bele la'o rai ou la'o ho sasan rongsokan sira.
    Estado bele sosa kareta ba ex-titular sira, maibe la'os ex-titular sira mak fihir kareta tuir nia gosto, tanba ne'e la'os nia osan husi bolsu, maibe osan povo nian. Estado bele sosa kareta baratu sira ne ba ex-Titular sira, maibe sira tenki fula-fulan halo relatorio ba Estado, desloka ba distritos ba halo sa-ida? Ba tulun Estado atu lori Timor ba oin ka ba halo konspirasaun ruma hodi buka poder? Se uluk hanesan PM nebe iha possibilidade hothotu atu fo moris diak ba povo Timor Alkatiri la halo tiha ona, oin-sa mak agora nia hanesan ema simples qualquer ida bele halo fali buat barak ba Timor? Agora deit hanoin hariku oan ho buka moris diak ba an mesak hodi exige buat oioin ba Estado sem hare realidade povo Timor nia moris.

    Oin-sa PM ida ukun lalos e povo hatun tiha ona nian, nia la kumpre nia mandato to'o hotu tanba inkompetente e inkapasidade, agora nia mai exige atu povo bele selu nian moris diak to'o mate? Povo labele hasai nia osan hodi selu PM falhado ida nebe halo povo rihun ba rihun terus.

    Oinsa PM ida ukun fulan rua tolu ou tinan ida rua, sira mos bele hetan pensaun vitalicia? Serbisu fulan ida rua ou tinan ida rua depois hakarak han povo nia osan iha nia resto vida tomak, tuir hakerek na'in la justo ida. Karik lei ne'e mak la muda, povo bele hamrik e halo revolta ida, tanba lei pensaun vitalicia ne atu foti ex-titulares sira ba lalehan e hanesan povo ba inferno.
    Obrigado wa'in
    raunovan@gmail.com

    ResponderEliminar

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.