VISAO MISAO OBJECTIVO HAKSESUK BOLA FH KKN HOME FH LPV ARTIGOS FH MUZIKA LIA MENON FH RESPONDE

20080829

Sa ida mak KKN ?

Fenomenu Korupsaun, Koluzaun no Nepostismu – KKN Sai Destake iha Debates ka Opinioins

[Tema ida ne’e hakerek na’in sei liga diretamente ho realidade iha Timor no kazus balun sei sai hanesan materia hodi halo komparasaun entre Governo anterior ho Governo atual]

Husi: Victor Tavares

Editor Forum-Haksesuk

Iha biban ikus nemai sirkula debates ka opinioins barak kona ba fenomenu Korupsaun, Koluzaun no Nepotismu iha Rain Timor-Leste. Iha opinioins nebee diak no hanoin balun nebee mos ladun klaru kona ba termus no ema balun sei kahur buat tolu nee sai hanesan buat nebee bele troka ka reprezenta ba malu.

Buat Korupsaun, Koluzaun no Nepotismu (KKN) reprezenta situasaun tolu (3) :

Korupsaun

Tuir hakerek na’in nian hatene, pratika Korupsaun bele fahe ba iha area rua (2); Ida, pratika Korupsaun iha area Ekonomika (material), ida fali, pratika Korupsaun iha area Politika (moral).

Hakerek na’in sei la habelar iha hakerek kona ba Korupsaun Ekonomika tanba ita hotu hatene pratika korupsaun ida nee oin sa, no iha biban seluk hakerek na’in hatun tiha ona artigu ida kona ba oin sa ema halo korupsaun ekonomika, iha media ida nee, ne’eduni iha biban ida ne’e hakerek na’in hakarak haree klean utioan mak kona ba pratika Korupsaun Politika nee oin sa. Tanba iha realidade pratika ida nee mos akontese iha Timor-Leste, iha ukun an nian laran.

Pratika Korupsaun Politika akontese bainhira ema politiku ida fomenta no materializa nian pozisaun iha poder ho sistema Kaudilhismu (caudilhismo). Ema politiku na’in nee sei halo buat hotu para bele hetan poder, kaer metin poder no konserva poder liu husi kriasaun klase elite iha sosiedade nian laran. Kaudilhismu ne’e sistema governo nebee karaterizadu ho autoritariu, grupu elite ida mak kaer poder hodi estadu nian naran maibe grupu elite nee konstitui husi familia ka xefe governo nian amigos proximus, orgauns soberania estado nian hanesan militares, polisias no mos autoridades justisa nian, ema rikus naturais (rai na’in) ka fazendeirus sira, no mos xefis tradisionais sira. Kuandu governo ida bainhira hetan poder hakarak konserva poder nee iha ninian liman liu husi mandato tuir Konvensaun Internasional nian haruka, mak governo nee bolu governo kaudilhismu no xefe governo sai caudilho. Kaudilhismu governa husi xefe ida (caudilho) maibe ukun ho autoritariu, no relasaun emosional nebee forte tebes entre xefe governu ho ninian subordinados sira ka ho instrumentus estado nian. Kaudilhismu hetan husi manipulasaun opiniaun publika husi grupu elite ida ka golpes de estado nebee militares sira halo. Maibe iha sistema kaudilhismu mos la’os hotu-hotu autoritariu, balu iha sistema representatividade maibe sempre iha esforsu atu manten iha poder liu mandatu normal, liu husi esforsu atu hetan reeleisaun ka transferensia poder ba parente ho mandatu vitalisio.

Por ejemplu, Papa Doc transfere poder ba nian oan Baby Doc iha Haiti, Perón ho nian fen Evita ho Isabelita iha Argentina, Idi Amin iha Afrika, iha Europa hanesan Almirante Horthy no general Francisco Franco 1930 no 1975. Kaudilhos sira seluk hanesan Juan Manuel de Rosas iha Argentina, Carlos António López iha Paraguai, Antonio Guzman Blanco iha Venezuela no selu-seluk tan.

Iha Timor-Leste, depois de Restaurasaun Independesia, maior partido iha Timor no partido historiku FRETILIN nian membrus diresaun balun besik atu hakat tuir dalan kaudilhismu, maibe Povo Timor la hanesan ho povo sira iha Amerika Latina, Europa ka povo husi rain selu-seluk. Nunee mos Rain Timor-Leste nian ukun-an hetan besik ka iha Sekulu XXI nian laran. Ne’eduni hanoin atu kuda kaudilhismu iha Timor mos hetan aborto lalais, liu-liu sirkunstansias hirak nebee hada husi 1975 to’o mai 1999, no hetan ukun-an nee rasik sai hanesan satan ka obstakulu nebee boot, hodi hamate ema grupu ki’ik oan ida nian hanoin atu kuda kaudilhismu durante tinan lima-nulu (50) nian laran. Partido nebee kaer ukun tenta mos partidariza instituisaun militar FDTL, buka haburas ligasaun transendente historia partido iha poder ho instituisaun FDTL, ho massa apoiantes ka povo em jeral.

Korupsaun Politika akontese mos bainhira aktores politikus sira hala’o kampanya iha biban eleisoins politikas-partidarias ba xefe de estado, lejislativas ka aktus eleitorais seluk. Forma jeral nebee politikus sira pratika Korupsaun Politika mak hanesan konyesidu ho expresaun ida “ promete mundos i fundos”. Katak ema politikus sira promete buat hotu ba povo atu bele hetan votos husi povo, desloka ba tama fatin sai fatin hotu nebee populasoins hela ba, hakilar lian aas tebes, dehan sira mak hatene halo sasan, sira mak badinas, sira nian hanoin mak diak no los, sira nian programa mak diak liu sira seluk, promete ba povo katak sira sei fo uma mutin ba ema ida-idak, fahe ida neba fahe ida nemai, sira mak ida neba no sira mak ida nemai, promete fahe osan ba povo hodi hasa’e povo nian moris ka hadia povo nian rendimentu etc.etc., bainhira sira manan eleisaun.

Atu hetan adeptos ka massa apoiantes hodi hatudu forsa partidaria, ema politiku na’in sira, koalia buat hotu maibe sira koalia liu oin sa povo ka eleitores sira hakribi ema husi partido selu-seluk hodi povo la bele fo votus ba partido seluk. Tanba atu sukat forsa ho massa partidaria ho partidos sira seluk, partido ida nebee iha privilejiu ba estadu nian sasan, uza hotu meios oi-oin hodi suporta sira nian kampanya inklui mos fahe osan ka fos ba ema atu ema sira bele partisipa iha kampanya iha dala-dalan, hodi aumenta volume massa iha kampanya. Politiku na’in sira mos halo diskursu nebee dala barak hakat liu limite moral no etika nudar ema sivilizadu. Bainhira sira hato’o sira nian diskursu, sira nian objetivu ba dala uluk mak buka oin sa buka hateten aat ema husi partido sira seluk hodi hamosu deskonfiansa iha povo nian leet ba ema husi partido sira seluk. Bainhira partido nian ulun boot ida hato’o diskursu nebee radikal, hateten aat ba nian adversariu sira, mak automatika ninian massa apoiantes sei halo liu tan hodi soran no hamosu violensia entre massa apoiantes sira. Iha mos politiku na’in nebee mos aproveita kampanya eleisaun atu vinga ba malu, durante halo diskursu la’os hato’o partido nian programas ba povo, kona ba desenvolvimentu, maibe halo atakes pessoais no insultos mak domina iha diskursu durante tempo tomak ba kampanya.

Bainhira hetan tiha votos no sai tiha boot, iha mandatu tomak, nem PM ka Ministro ruma mosu iha Povo nian leet, uma mutin la mosu, osan no buat selu-seluk nebee promete mos la mosu. Ne’eduni konfirma lia-fuan husi katuas sira babain hateten katak, oan sira, politika nee buat fo’er. Nune’e mos husi komunidade akademika fo versaun tuir siensia ezakta nian konsidera katak politika la hanesan ho halo konta 4 x 4 = 16, iha politika 4 x 4 bele = 4 ou bele mos 40.

Situasaun nebee mosu husi kampanya ho karakter negativa, violensia, falta de sivismu, falsa promessa, manipula povo, lohi povo no povo eleitores nian vitimas ba propaganda husi politikus na’in sira mak bolu hahalok Korupsaun Politika.

Konluio (Conluio)

Conluio iha Latim colludium, husi lia-fuan cum no ludus, signifika aktu nebee ema grupu kri’ik ida kombina malu antes de hala’o aktu nee.

Ema matenek na’in ida husi Brasil fo definisaun kona ba situasaun Konluio ka Koluzaun nunee: «Colusão é um ato de combinação ou arranjo maliciosa ajustada entre duas ou mais pessoas, com o objectivo de fraudarem ou iludirem uma terceira pessoa ou de se furtarem», (Plácido e Silva -red).

Koluzaun akontese mos iha tempo rejime militar ditador Soeharto nian, iha Indonesia Soeharto monta estrutura ida nebee makaas tebes atu proteje ba rejime ditador nian intereses.

Ne’eduni Konluio ka Koluzaun nee hahalok nebee karakteriza ho aktu la iha transparensia, hahalok kumplisidade entre ema na’in rua ka grupu ida, hodi hala’o aktu ilisitu ruma. Iha politika hahalok Konluio akontese iha partido poltiku ka grupu ida nian laran ho objektivu ba interese politika-partidaria, poder no mos intereses ekonomikus. Normalmente sira nebee halo konluio nunka husik malu, la kritika malu, la denunsia situasaun interna grupo nian laran no mos sempre taka malu.

Situasaun nee akontese iha Timor-Leste, iha I Governo Constitusional nian tempo.

Ejemplo : Iha biban neba MI Rogerio Tiago Lobatu, bainhira hasoru krize, liu-liu hasoru konflitu entre bairrus hirak iha Dili laran, nia hateten sai katak nia atu fahe kilat ba populasoins iha bairru Kintal Boot atu sira bele defende an. Minsitro nee kala haree husi interese partido nian, Kintal Boot domina ho simpatizantes husi FRETILIN. Mesmo hatene senhor Ministro do Interior nian intensaun nee maibe Senhor PM Mari Alkatiri iha biban nebaa, la iha lian kontra ninian ministro. La hatene, karik sira hala’o hela buat Konluio nee. Situasaun grave tebe-tebes doko Mari Alkatiri nian governo bainhira ministro Rogerio Tiago Lobatu konkretiza ninian intensaun atu fahe kilat ba populasoins, maibe karik la’os ba populasoins iha Kintal Boot deit, de repente Sr. Ministro Interior forma tiha ona milisias (esquadrão da morte) atu elimina opozitores sira FRETILIN ho governo nian. Sa ida mak PM naton halo para bele trava trajedia? Sr. Mari Alkatiri nudar PM, xefe ba MI Rogerio Tiago la halo nem hateten buat ruma. Nem kondena nem kritika, nee karakteriza Konluio de alto nivel iha politika!

Relasaun Parlamento Nasional ho Governo anterior mos kontraste tebes pratika Konluio. Hejemonia nebee ejiste iha Uma Fukun halo instituisaun fukun nee sai fali ministerio nebee submete ba poder ezekutivu. Desizoins hirak diak ka aat, leis ruma diak ka la diak, governo prepara no aprova hodi lori ba PN atu simu deit aklamasaun formal husi maioria absoluta iha PN.

Iha materia ida nee hakerek na’in tau mos matan ba aktual situasaun iha PN, no hakerek na’in la exklui Maioria Parlamentar husi karakteristika balun nebee besik ba aktu Konluio, tanba karik iha materia balun aktual representasaun parlamentar ho maioria bele ignora prinsipiu no disiplina parlamentar iha buat balun. Maibe, se karik nunee mos pratika nee reflete mai husi situasaun anterior nebee mos fo nian influensia ba kada deputado hola ninian desizaun iha biban votasaun ruma iha Parlamento. Basaa, hakerek na’in hanoin, nudar ema babain hanesan mos ho representantes sira iha PN, normal tebes mosu emosaun ida nunee «ohin o halo nune’e mai ha’u, aban ha’u sei halo hikas ba o nune’e ka liu tan». Obviamente, pior liu tan, konsiensia nunee partilha ho kolektivu ba intereses kolektivu nian.

Nepotismu

Nepotismo iha lian Latim nepos ka netos ou descendentes iha lian Português. Maibe termo Nepotismo babain ema utiliza iha politika hodi temi fevoresimentu nebee ema parente ka familia husi ukun na’in ruma hetan husi ukun na’in ka governante boot ruma. Pratika Nepotismu bele akontese iha estado nian laran no mos iha organismus privadus nian leet. Iha ministerios, iha departementus no iha instituisoins estado nian, sempre ke xefe husi governo ka ministru ou diretor husi departamentu ruma fo kargu boot ruma ba ninian familia ka parente embora ema nee la merese tanba haree husi grau kualifikasaun, mak ema nebee fo favoresimentu kargu ba nian familia bolu Nepotismu ka despota. Iha mos pratika Nepotismu liu husi promosaun kargu ba parentes, boot ida promove ninian familia ba kargus publikus, la liu husi konkursu publiku, maibe foti nian familia tau iha kargu, la tuir kriteriu «the right man on the right place», nunee ema kualifikadu sira ba kotuk maibe ema la iha kualifikasaun ida nebee la hatene hala’o funsoins kargu boot ruma mos kaer kargu nee tanba iha ligasaun parentesku ho ukun na’in.

Ejemplo ba Nepotismu nebee sei fresku tebes iha ita hotu nian memoria, mak hanesan Soeharto, konyesidu ho bapak pembangunan maibe nia harii tirania ba poder nebee nia hetan husi esforsu, sofrimentu no mate husi Povo Indonesio tomak, hodi akumula tomak poder politiku ho poder ekonomiku iha nia ho familia nian liman. Explorasaun riku soin iha rai laran ka materias primas husi ilhas hotu-hotu konsentra tomak iha Jawa (Jakarta) hodi bele kontrola, no dirije husi ninian parentes sira. Maibe Soeharto mos konskista poder liu husi golpes, hodi nunee nia nebee Jeneral Militar kuda dwi funsi ABRI bainhira sae ba Presidente RI iha 1945, depois de Povo Indonesia hetan ukun-an husi imperialista Holandesa. Iha Soeharto nian mandato tomak nia kuda no defende sistema dwi funsi ABRI iha Konstituisaun RI, para bele konsolida ukun-an iha rain luan no boot hanesan Indonesia. Iha plano ba desenvolvimento Soeharto ho nian rejime servisu makaas tebes liu husi REPELITA (Rencana Pembangunan Lima Tahun), iha ne’ebe GOLKAR sai hanesan forsa politika tunggal ka unika, halo mos dezenvolvimentu fiziko para bele hatudu katak nia bapak pembangunan duni. Iha tempo kampanya promete buat hotu, halo ameasa, manipulasaun votus no obriga kada sidadaun ho idade tinan 17 ba leten atu tuir eleisaun, hodi povo vota nafatin iha GOLKAR Maibe husi parte seluk mos Soeharto halo buat diak tebes, tanba ninian rejime konsegue hametin unidade nasional, konsegue konsolida rain boot no luan hanesan Indonesia nebee konstitui husi besik rihun sanulu-resin hat (+/-14.000) to’o ohin loron, hodi Indonesia tama ona iha faze mudansa ba demokrasia.

Ukun na’in seluk nebee pratika Nepotismu mak Napoleão Bonaparte. Iha 1809, Napoleão Bonaparte foti ninian maun-alin na’in tolu (3) sai liurai ka reis ba rain ka nasaun tolu nebee ninian ezersitu okupa.

Iha Timor-Leste, Nepotismu mosu bainhira forma I Governo Konstitusional, liu husi transformasaun Asembleia Konstituinte, ida nebe hatudu prosesu ilegal no inkonstitusional, tanba I Governo Konstitusional ho ninian PM nian ejistensia la liu husi prosesu konvensional, sufrajiu universal. Bainhira Sr. Mari Alkatiri sa’e ba poder nudar PM, nia hahu hala’o Nepotismu, fahe kargu estadu nian ba nian parentes sira. Hanesan foti ninian alin sai embaixador Timor-Leste nian iha Malasya, favorese ba nian alin seluk hodi toma konta negosiu estadu nian liu husi single source, la liu husi konkursu publiku, no tau nian kaben sai embaixadora Timor nian iha Moçambique.

Pratika Sr. Mari Alkatiri nian ida nee hatudu momos katak nia (MA) duni mak hahu kuda uluk Nepotismu iha Timor-Leste depois de Independensia.

Ikus-ikus nee issu KKN sai hanesan materia nebee destake iha meios komunikasaun sosial. Maibe kuriozu tebes tanba ema se se mak uza termos KKN hodi halo kampanya mak ema sira husi partido opozisaun ba aktual governo. Sira hakilar iha fatin hotu-hotu, akuza Sr. Xanana Gusmão nian governo AMP pratika KKN, no dehan KKN mos buras tebes iha AMP nian leet.

Infelizmente, ema sira nebee mak kaer lia-fuan tolu KKN hodi halo kampanya hasoru IV Governo Konstitusional – AMP, mak ema akademikus ka intelektuais sira.

Hakerek na’in la komprende tanba sa, ema sira nee la konsegue distigue lia fuan tolu KKN, nebee iha realidade reprezenta situasoins tolu ketak-ketak, situasoins nebee insubstituível nem termos sinonimos, maibe sira foti KKN emprega tomak ba ema ruma iha AMP nian leet.

Ejemplu ida : Iha ema balun husi partido FRETILIN ka militante ka adepto, dun Sr. PM Kay Rala Xanana Gusmão pratika hahalok tolu KKN, tanba deit Sr. Germano kaer empreza nebee sai detentor sosa fos, Srª Kathleen Gonçalves, nune’e mos tanba Sr. Nilton Gusmão Santos mos dirije ka okupa fatin ruma.

Atu justifika referensia ema sira nebee hakerek na’in temi iha leten, hakerek na’in sita argumento balun nebee Senhor ida husi FRETILIN hato’o mai nune’e:

«... Hau hanoin ita boot la presija esplika sentidu KKN ka CCN (corruption, collusion and Nepotism mai hau tamba hau hatene nia sentidu e maluk barak iha forum ne'e mos hatene. Hau hakarak hateten deit katak ita tenke brani hate sai buat balun ne'ebe la diak iha AMP ka kebijakan Xanana ne'ebe balun la tuir ema barak nia hakarak. Ita hotu hakarak AMP nia diak, Timor nia diak. Se ita boot hanoin Single Source ne'e maka solusaun diak liu antaun kontinua ba, fo korajen ba Xanana ka AMP hodi halo nafatin. Maibe ita bo'ot sei la hapara hau ka ema balun ne'ebe hanoin kebijakan AMP nian balun la fo ejemplu diak ba povu no ami sei kontinua hateten sai.

Hau mos hakarak fo hatene deit ba ita boot katak Kathleen Goncalves ne'e la'os Lu'Olo ka Alkatiri nia fen maibe Joao Goncalves nia fen. Germano ne'ebe halo corupsaun $30,0000 bainhira sei servisu iha Palacio Presidente la'os FRETILIN maibe CNRT. Nilton Gusmao Santos ne'ebe dalaruma nia maluk balun temi Tommy Soeharto-nya Timor-Leste la'os Alkatiri nia subrinho maibe Xanana nia Subrinho. Ema sira ne'e dalabarak hetan tender single source», in forum RENETIL, ramelautimor@yahoo.com (Florentino R. 28.08.2008, quinta-red).

Lementavelmente, ema husi partido opozisaun ba governo AMP la kohi haketak situasaun nebee letra K = Korupsaun, K = Koluzaun no N = Nepotismu reprezenta hodi temi ema sira nebee sira konsidera halo KKN ho termus apropriadus. Sira gosta temi situasaun balun nebee karik ejiste ho KKN, sem fo importansia ba sentidu no definisaun husi termus KKN ida-idak iha nian kontestu.

Pior liu tan mak sira haluha tiha pratika KKN nebee grosseiramente Mari Alkatiri halo iha nian tempo ukun Timor ho nivel nebee pior liu, kompara ho situasaun nebee karik akontese iha Governo AMP nian laran.

Komparasaun simples nebee hakerek na’in halo mak entre PM I Governo Konstitusional ho PM IV Governo Konstitusional, haree husi pratika KKN ida primeiru mak sei kaer rekor hala’o KKN iha Timor-Leste.

ºººfhººº

Sem comentários:

Enviar um comentário

Nota: só um membro deste blogue pode publicar um comentário.